KLASA: UP/II-008-07/22-01/1

URBROJ: 401-01/06-22-4

Zagreb, 7. lipnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, BROJ: IZ-2021-343-001 od 9. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, BROJ: IZ-2021-343-001 od 9. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) od 26. studenog 2021. godine, kojim je tražila sve Zapisnike koji nastaju vezano uz poslove prodaje stanova na lokaciji Martinkovac, Zapisnici o prodaji, Zapisnici o nuđenju/ponudi stana potencijalnom kupcu, Zapisnik o odustanku i slično, temeljem odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što je tražena informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje ozbiljno narušio proces davanja cjelovitih i konačnih informacija.

Žaliteljica je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je u obrazloženju osporenog rješenja potpuno pogrešno utvrđeno da je zatražena informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti. Navodi da tražene informacije svi zapisnici nastali u postupku prodaje stanova na lokaciji Martinkovac na dan predaje zahtjeva za pristup informacijama 16. studenog 2021. godine su konačni i kao takvi naknadno se ne mogu mijenjati. Napominje da ne stoji utvrđenje tijela javne vlasti da bi njihovo davanje javnosti, a u ovom slučaju jednom od potencijalnih kupaca istih tih stanova, na bilo koji način moglo utjecati na cjelovitost i konačnost informacija. Ističe kako tijelo javne vlasti obavlja prodaju stanova na lokaciji Martinkovac na iznimno netransparentan način, te da čak i u situaciji kada se izričito traže određene informacije odbija njihovo davanje. Navodi kako transparentna prodaja stanova podrazumijeva objavljenu Listu reda prvenstva s bodovima po svim kriterijima za svakog pojedinog kupca uz naznaku informacije na koju veličinu stana svaki kupac ima pravo aplicirati, te ažurno i u realnom vremenu objavljivanje svih zapisnika nastalih u postupku prodaje stanova, kako bi zainteresirana javnost mogla pratiti i kontrolirati postupak prodaje, a bez nekog dodatnog traženja informacija. Predlaže da se žalba prihvati i da joj se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 26. studenoga 2021. godine zatražila od Agencije za društvenu poticanu stanogradnju Grada Rijeke, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija zapisnike, sve, koji nastaju vezano uz poslove prodaje stanova na lokaciji Martinkovac, uz pojašnjenje da traži zapisnike o prodaji, zapisnike o nuđenju/ponudi stana potencijalnom kupcu, zapisnike o odustanku i slično.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je žaliteljica zatražila pristup informacijama dokumentima koji se odnose na projekt čija je izgradnja u tijeku. Nadalje, navodi se kako se radi o 90 stanova koji se grade po modelu društveno poticane stanogradnje te je postupak izrade dokumentacije vezano za prodaju ili odustanak od kupnje stana na predmetnoj lokaciji u tijeku, a sve prema javno objavljenoj Konačnoj listi prvenstva potencijalnih kupaca stanova na web stranici www.apos.hr te Zaključku gradonačelnika Grada Rijeke i Odluci Grada Rijeke o uvjetima i mjerilima za kupnju stanova po programu društveno poticane stanogradnje. Zaključno se navodi da s obzirom da navedeni postupak još uvijek nije završen, davanje taženih informacija ozbiljno bi narušilo davanje cjelovitih i konačnih informacija.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U drugostupanjskom postupku sukladno traženju Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/22-01/1, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 11. siječnja 2022. godine, tijelo javne vlasti je aktom BROJ: IZ-2022-020-007 od 20. siječnja 2022. godine dostavilo drugostupanjskom tijelu tražene informacije koje su predmet ovog postupka.

Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela jave vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela jave vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. U stavku 3. istoga članka propisano je da se informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. toga članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u spis predmeta i u osporeno rješenje utvrđeno da tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu nije provelo test razmjernosti i javnog interesa iako je dužnost provođenja navedenog testa propisana člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u slučaju kada se radi o informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i.4. istog Zakona.

U žalbenom je postupku izvršen uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je utvrđeno da se radi o Izjavama fizičkih osoba o odustanku od kupnje stana na lokaciji POS Martinkovac (dalje u tekstu: Izjave), Službenim bilješkama o odustanku od kupnje stanova na lokaciji POS Martinkovac (dalje u tekstu: Službene bilješke) te Zapisnicima o izvršenom neposrednom odabiru stana na lokaciji POS Martinkovac (dalje u tekstu: Zapisnici).

Prvostupanjsko tijelo je osporenim rješenjem ograničilo pristup traženim informacijama primjenom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

Uvidom u tražene informacije Izjave, Službene bilješke i Zapisnike u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se radi o cjelovitoj i konačnoj informaciji te da se ne radi o informaciji koja je u postupku izrade unutar tijela javne vlasti.

Naime, radi se o Izjavama podnositelja zahtjeva o odustanku od kupnje stana na lokaciji POS Martinkovac. Nadalje, radi se o Službenim bilješkama u kojima se utvrđuje, vezano za pojedinog podnositelja zahtjeva koji je uvršten na Konačnu listu prvenstva, iz okolnosti svakog pojedinog slučaja da je osoba odustala od kupnje stana na lokaciji POS Martinkovac te da neće biti pozvana na izbor stana i potpisivanje predugovora za kupnju stana na navedenoj lokaciji. Nadalje, radi se o Zapisnicima koji su sastavljeni s podnositeljima zahtjeva prema redoslijedu uvrštenosti na Listu prvenstva za kupnju stana i u kojima se navodi broj odabranog stana, kat, broj zgrade i neto korisne površine stana.

S obzirom na navedeno, Povjerenik za informiranje je u odnosu na tražene informacije Izjave, Službene bilješke i Zapisnike u drugostupanjskom postupku sukladno odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama proveo test razmjernosti i javnog interesa uzimajući u obzir ograničenja pristupa informacijama propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tražene informacije osim činjenice o odustanku od kupnje stana, odnosno o odabiru stana podnositelja zahtjeva, sadrže različite osobne podatke fizičkih osoba.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena. U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Člankom 20. stavkom 1. Zakona o poticanoj stanogradnji („Narodne novine“, broj 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 07/13, 26/15, 57/18, 66/19 i 58/21 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) propisano je da po izvršnosti akta na temelju kojeg se može graditi građevina, APN, odnosno javna ustanova s kupcem sklapa predugovor o kupoprodaji s predvidivom cijenom stana, u skladu s kojom kupac plaća vlastito učešće. U stavku 4. istoga članka propisano je da nakon dovršetka izgradnje i po obračunu troškova, APN, odnosno javna ustanova s kupcem sklapa ugovor o kupoprodaji s konačno određenom kupoprodajnom cijenom, koja ne može biti viša od 7 % od predvidive cijene utvrđene predugovorom i ne može se naknadno povećavati. Nadalje, prema članku 23. stavku. 3. istog Zakona uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana, u skladu s uvjetima iz članka 21. i 22. toga Zakona, propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o lokalnim potrebama i prilikama. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom propisuje red prvenstva za kupnju stana u skladu s kojim redoslijedom APN, odnosno javna ustanova prodaje stanove. U stavku 4. istoga članka propisano je da ako osoba koja je podnijela zahtjev za kupnju stana ostvaruje pravo, odnosno ispunjava uvjet iz članka 21. stavka 1. toga Zakona, u skladu s uvjetima i mjerilima za određivanje reda prvenstva uvrštava se na odgovarajuće mjesto na toj listi.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u priloženu Odluku o uvjetima i mjerilima za kupnju stanova po programu društveno poticane stanogradnje („Službene novine Primorsko- goranske županije“, broj 6/13 i „Službene novine Grada Rijeke“, broj 1/14 i 12/14, dalje u tekstu: Odluka). Prema članku 26. stavku 1. Odluke konačna Lista prvenstva sadrži redni broj redoslijeda podnositelja zahtjeva, prezime, ime i adresu podnositelja zahtjeva, broj bodova po pojedinim uvjetima i mjerilima za svakog podnositelja zahtjeva, ukupan zbroj bodova za svakog pojedinog podnositelja zahtjeva, legendu i upute. Prema članku 30. Odluke po pozivu APOS-a, podnositelji zahtjeva pred Povjerenstvom obavljaju neposredan izbor stana prema redoslijedu uvrštenosti na konačnu Listu prvenstva. Sukladno članku 31. Odluke podnositelj zahtjeva koji je uvršten na konačnu Listu prvenstva, a koji se ne odazove pozivu APOS-a na neposredan izbor stana i zaključivanje predugovora o kupnji stana ili mu je poziv nemoguće dostaviti, gubi mogućnost kupnje stana prema toj Odluci. Podnositelj zahtjeva koji se uredno odazove pozivu APOS-a, ali nije iskoristio mogućnost kupnje stana koji je u trenutku odabira bio raspoloživ za prodaju, ne gubi mogućnost kupnje stana prema toj Odluci, ali tu mogućnost može iskoristiti ukoliko se u roku važenja Liste prvenstva pojave novi stanovi raspoloživi za prodaju odnosno ukoliko se neki od stanova koji su bili raspoloživi za kupnju u trenutku poziva na odabir nisu prodali.

Izvršenim uvidom u javno objavljene informacije utvrđeno je kako je na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela na poveznici https://apos.hr/lista-prvenstva javno dostupna Lista prvenstva (osnovna, dopunska i rok važenja) te njihova ažuriranja, a vezano za projekte poticane stanogradnje. Također je utvrđeno kako vezano za projekte društveno poticane stanogradnje i Grad Rijeka i Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke koja ih provodi pravodobno i transparentno javno objavljuju relevantne informacije sukladno svojim odlukama koje se odnose na te projekte.

Nadalje, uvidom u javno objavljene informacija na poveznici https://apos.hr/osnovne-informacije-o-stanovima-na-martinkovcu utvrđeno je kako se nalazi tablični prikaz stanova na lokaciji POS Martinkovac s podacima o broju stana, površini, sobnosti, etaži, cijeni m2, visini I., II. i III. obroka, te ukupnoj cijeni stana, te da su precrtani stanovi za koje su sklopljeni Predugovori o kupoprodaji suvlasničkog dijela nekretnine, počevši od 01.12.2021. godine.

Prema javno objavljenim podacima na poveznici https://apos.hr/kako-kupiti-stan-na-martinkovcu navodi se procedura kupnje stanova na Martinkovcu, prema kojoj nakon poziva potencijalnim kupcima s Liste prvenstva radi kupnje stana, potencijalni kupci uplaćuju učešće u iznosu od 15% predvidive vrijednosti stana, zatim se kupci pozivaju na odabir stana i potpisivanje Predugovora o kupoprodaji. Nadalje, drugi obrok koji iznosi cca 65% predvidive vrijednosti stana uplaćuje se u roku od 60 dana od dana potpisivanja Predugovora o kupoprodaji, a treći obrok koji iznosi cca 20% predvidive vrijednosti stana uplaćuje se prije potpisivanja Ugovora o kupoprodaji i primopredaji ključeva i useljenja.

Pri razmatranju postojanja potencijalnog javnog interesa za dostupnošću zatraženih informacija pretragom javno dostupnih podataka u žalbenom postupku nije identificiran širi javni interes za dostupnošću informacija koje su se tražile u konkretnom slučaju, osim što su oni predmet interesa žaliteljice. Naime, u pogledu traženih informacija Izjava nejasno je u čemu bi se sastojao javni interes za dostupnost podataka o tome tko su osobe koje su odustale od kupnje stana na predmetnoj lokaciji, kao i u pogledu Službenih bilješki u kojima je utvrđeno iz okolnosti pojedinačnog slučaja da su osobe odustale od kupnje stana s predmetne lokacije. S obzirom na to da se tražene informacije Izjave i Službene bilješke odnose na podnositelje zahtjeva s Liste prvenstva koje su dale izjavu o odustanku od kupnje stana na navedenoj lokaciji, kao i na podnositelje zahtjeva s Liste prvenstva koje se nisu odazvale pozivu tijela javne vlasti pa je zaključeno da su odustale od kupnje stana na navedenoj lokaciji, ali koje su ostale na Listi prvenstva kao potencijalni kupci, u drugostupanjskom postupku je zaključeno da u konkretnom slučaju nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima i nije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu traženih informacija Zapisnika u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da isti osim javno objavljenih podataka s Liste reda prvenstva imena, prezimena i adrese podnositelja zahtjeva, sadrži broj osobne iskaznice, osobni identifikacijski broj, potpis te podatak o broju izabranog stana, katu, broju zgrade i neto korisnoj površini stana. Iz javno objavljenih podataka proizlazi da je tijelo javne vlasti započelo sa sklapanjem Predugovora o kupoprodaji stanova s kupcima dana 1. prosinca 2021. godine. Tijelo javne vlasti dostavilo je tražene informacije Zapisnike koji su nastali nakon podnošenja predmetnog zahtjeva, u periodu od 1. prosinca 2021. godine do zaključno 9. prosinca 2021. godine kada je tijelo javne vlasti donijelo osporeno rješenje. Nadalje, iz javno objavljenih podataka proizlazi da su prije odabira stana i potpisivanja Predugovora o kupoprodaji stana kupci bili dužni uplatiti učešće u iznosu od 15 % predvidive vrijednosti stana, dok preostala dva obroka (II. obrok koji iznosi cca 65 % predvidive vrijednosti stana i III. obrok iznosi cca 20 % predvidive vrijednosti stana) kupci plaćaju u roku od 60 dana od sklapanja Predugovora o kupoprodaji stana te prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji. Sukladno navedenom, prema mišljenju Povjerenika za informiranje ne prevladava javni interes za omogućavanje pristupa traženim informacijama Zapisnicima s obzirom na to da su u vrijeme donošenja osporenog rješenja plaćena učešća, izabrani stanovi i potpisani Predugovori o kupoprodaji stana, odnosno nisu sklopljeni Ugovori o kupoprodaji i kupci nisu stekli vlasništvo izabranih stanova utvrđenih Zapisnicima. Napominje se da upisom prava vlasništva u zemljišne knjige, podatak o vlasniku, rednom broju stana, veličini stana i slično postaje javno dostupan podatak uvidom u zemljišne knjige.

Iz svega navedenog je zaključeno kako se u konkretnom slučaju ne radi o prevladavajućem javnom interesu, nego o pojedinačnom interesu žaliteljice, obzirom da se o traženim informacijama ne vode javne rasprave, niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako se ne može žaliteljici odobriti pristup traženim informacijama koje se odnose na fizičke osobe koje su kao podnositelji zahtjeva na Listi prvenstva odustale od kupnje stana na lokaciji POS Martinkovac, odnosno izabrale stan za kupnju na navedenoj lokaciji, a iz kojih su vidljivi njihovi osobni podaci, primjerice o razlozima odustanka i kontakt podacima, već je u odnosu na navedene podatke zaključeno da prevladava interes zaštite osobnih podataka tih pojedinaca. Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a pravo na pristup informacijama ne znači zadiranje u tuđe osobne podatke i ugrožavanje tuđe privatnosti. Prema stavu žalbenog tijela otkrivanjem osobnih podataka fizičkih osoba kojih se tiču predmetnih Izjava, Službenih bilješki i Zapisnika, došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, a iskazani privatni interes žaliteljice ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca, imajući u vidu da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti pristup informacijama od javnog značaja.

U konkretnom slučaju je u drugostupanjskom postupku, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, zaključeno kako se žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti i žaliteljici omogućiti traženi pristup informacijama, jer je utvrđeno kako u odnosu na tražene informacije Izjave, Službene bilješke i Zapisnike vezano za fizičke osobe podnositelje zahtjeva za kupnju stana po programu društvene poticane stanogradnje raspoređene na Listu reda prvenstva koji su odustali od kupnje stanova na lokaciji POS Martinkovac, odnosno izabrali stan na navedenoj lokaciji koji namjeravaju kupiti, ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa informacijama, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Posebno se ističe da ukoliko bi se žaliteljici omogućio pristup zatraženim informacijama, pristup istim informacijama bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo javno iznositi.

S obzirom da u konkretnom slučaju nije identificirano prevladavanje javnog interesa za dostupnost traženih informacija, jer je utvrđeno da se radi o pojedinačnom interesu žaliteljice i da nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Povjerenik za informiranje nije utvrdio postojanje zakonite osnove koja bi opravdavala pristup tim informacijama koje sadrže zaštićene osobne podatke, u žalbenom je postupku zaključeno da je osporena odluka o odbijanju predmetnog zahtjeva žaliteljice na zakonu osnovana, premda ne iz razloga koji je naveden u osporenom rješenju, nego iz razloga koji su navedeni u ovom rješenju.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan