KLASA: UP/II-008-07/22-01/426

URBROJ: 401-01/03-22-6

Zagreb, 16. svibnja 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, URBROJ: 02-771-2022 od 23. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, URBROJ: 02-771-2022 od 23. ožujka 2022. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

- Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2014.-2020. „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći – faza II“ (s Prilogom I Prijavni obrazac i Obrasci proračuna projekta, Prilogom IV Izjava prijavitelja o ispunjavanju i prihvaćanju uvjeta natječaja i Izjava o partnerstvu, Prilogom V Izjave partnera o ispunjavanju i prihvaćanju uvjeta natječaja i Izjave o partnerstvu i Prilog VI Dodatna dokumentacija dostavljena od strane prijavitelja na zahtjev PT-a),

- Predračunu broj 78/2018 i Financijskoj ponudi broj 36-2018.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

- zahtjevima za nadoknadom sredstava broj: 1-5, na način da se na istima prekrije osobni identifikacijski broj (OIB) koordinatora projekta,

- Računima-otpremnicama: broj 1248/01/100, broj 39/01/100, broj 37/01/100, broj 1249/01/100, broj 1/01/300, broj 2192/01/100, broj 2193/01/100, broj 3588/01/100, broj 3589/01/100, broj 2254/01/100, broj 3590/01/100, broj 6327/100, broj 4649/01¸/100, broj 6326/01/100, broj 4650/01/100, broj 4648/01/100, broj 6328/01/100, broj 8436/91/100, broj 7906/01/100, broj 8435/01/100, broj 7905/01/100, broj 7907/01/100, broj 8437/01/100, broj 10687/01/100, broj 11708/01/100, broj 11707/01/100, broj 10686/01/100, broj 10685/01/100, broj 11709/01/100, broj 13278/01/100, broj 13280/01/100, broj 13279/01/100, broj 32162/01/100, broj 32163/01/100 i broj 32484/01/100, na način da se na istim prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je fakturirala račune, potpis fizičke osobe koja je izdala/otpremila račun, te ime i prezime fizičke osobe operatera,

- Računima-otpremnicama: broj 2/01/300, broj 1716/01/100, broj 1719/01/100, broj 40/01/100, broj 3/01/300, broj 2395/01/100, broj 5327/01/100, broj 12/01/300, broj 4330/01/100, broj 4329/01/100, broj 4327/01/100, broj 2939/01/100, broj 2394/01/100, broj 4328/01/100, broj 7176/01/100, broj 4895/01/100, broj 6204/01/100, broj 7178/01/100, broj 7177/01/100, broj 6143/01/100, broj 8005/01/100, broj 8584/01/100, broj 8029/01/100, broj 8586/01/100, broj 8004/01/100, broj 8583/01/100, broj 11711/01/100, broj 10911/01/100, broj 10912/01/100, broj 12370/01/100, broj 11710/01/100, broj 10910/01/100, broj 13548/01/100, broj 14776/01/100, broj 14789/01/100, broj 14787/01/100, broj 14775/01/100, broj 13550/01/100, broj 14777/01/100, broj 13549/01/10, broj 14788/01/100, broj 15702/01/100, broj 15388/01/100, broj 15234/01/100, broj 15143/01/100, broj 15700/01/100, broj 15385/01/100, broj 15232/01/100, broj 15144/01/100, broj 15145/01/100, broj 15233/01/100, broj 15386/01/100, broj 32699/01/100 i broj 31878/01/100, na način da se na istim prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je fakturirala račun, potpis fizičke osobe koja je izdala/otpremila račun, ime i prezime fizičke osobe operatera, ime, prezime i potpis fizičkih osoba koje su primile račun i robu za partnera Caritas Zagrebačke nadbiskupije,

- Računima-otpremnicama: broj 1717/01/100, broj 15701/01/100, broj 32276/01/100, broj 32164/01/100 i broj 32568/01/100, na način da se na istim prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je fakturirala račun, potpis fizičke osobe koja je izdala/otpremila račun, ime i prezime fizičke osobe operatera, ime, prezime, potpis i OIB/broj osobne iskaznice fizičkih osoba koje su primile račun i robu za partnera Caritas Zagrebačke nadbiskupije i

- ponudi broj 1562-2018, na način da se na istoj prekrije broj mobitela zaposlenika Hrvatskog Crvenog križa,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Obavještava se ......... da je tražena informacija Prilog III Uputa koja se primjenjuje na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi javno objavljena na poveznici https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/ublazavanje-siromastva-pruzanjem-pomoci-najpotrebitijim-osobama-podjelom-hrane-i-ili-osnovne-materijalne-pomoci-faza-ii/.

5. Nalaže se Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb je odbilo zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), broj: 021-098/012 od 28. siječnja 2022. godine, kojim je tražio dostavu ugovora koji je zaključen s korisnikom sredstava Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, na temelju Odluka o financiranju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 910-01/17-06/31, URBROJ: 519-05-2-2-2/2-18-9 od 20. srpnja 2018. godine (dovoljno je poslati dio ugovora bez općih odredbi) i zahtjeve za nadoknadom sredstava po tom ugovoru i račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj navodi da se radi o traženju podataka koji čine informaciju o utrošku sredstava tijela javne vlasti iz kojeg razloga je u osporenom rješenju činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Nadalje, navodi kako tražene informacije predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama pa prema ustaljenoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske nije moguće zloupotrijebiti pravo na pristup informacijama. Napominje da prema najboljim saznanjima žalitelja zahtjevi za nadoknadom sredstava i računi dobavljača iz kojih je razvidna namjena utroška navedenih sredstava se dostavljaju skenirani (najčešće u obliku tzv. zip file) provedbenom tijelu 2, te da tražena informacija postoji u elektroničkom obliku, a da se postavljenim zahtjevom ne traži uvid u cijeli spis. Navodi da ostali navodi iz obrazloženja pobijanog rješenja za pravilno rješavanje ove pravne stvari su nebitni, stoga je obrazloženje paušalno čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba usvoji, poništi osporeno rješenje i da mu se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. siječnja 2022. godine od Gradskog društva Crvenog križa Zagreb zatražio sljedeće informacije: „Iz javno dostupnih podataka razvidno je da je donijeta odluka o financiranju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku klasa: 910-01/17-06/31 urbroj: 519-05-2-2-2/2-18-9 od 20. srpnja 2018. godine kojim se odobrava program Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Ilica 223, 10 000 Zagreb, OIB: 07292798848, „Ublažavanje ekstremnog siromaštva u Gradu Zagrebu“, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova za MD1 3.494.330,64 kn, za MD2 1.499.982,00kn i TP 41.318,75 kn. Stoga moli sljedeću informaciju - ugovor koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb na temelju odluka o financiranju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku klasa: 910-01/17-06/31 urbroj: 519-05-2-2-2/2-18-9 od 20. srpnja 2018. godine, (dovoljno je poslati dio ugovora bez općih odredbi) i zahtjeve za nadoknadom sredstava po tom ugovoru i račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava.“ U svom zahtjevu žalitelj je napomenuo da ga se kontaktira ukoliko bude potrebno, s obzirom da traži veći broj informacija, a kako slijedom njegovog traženja ne bi došlo do opterećivanja službenika za informiranje i/ili tijela javne vlasti.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju obavijest URBROJ: 02-433-2022 od 22. veljače 2022. godine da predmetnim zahtjevom traži cjelokupni spis predmeta te ga je obavijestilo da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, pozvalo je žalitelja da specificira koje informacije traži vezano za predmetni ugovor, te ga se uputilo na javno objavljene informacije o navedenom ugovoru.

Također je utvrđeno da je žalitelj izjavio žalbu Povjereniku za informiranje zbog nepružanja informacija temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno protiv akta tijela javne vlasti od 22. veljače 2022. godine te da je aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/360, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 11. ožujka 2022. godine zatraženo očitovanje o postupanju po predmetnom zahtjevu žalitelja.

Tijelo javne vlasti je donijelo osporeno rješenje URBROJ: 02-77-2022 od 23. ožujka 2022. godine, koje je predmet ovog drugostupanjskog postupka, kojim je odbilo zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 28. siječnja 2022. godine pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama te naputak pravne službe Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koji obvezuje tijelo javne vlasti kao potpisnika Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt koji se financira iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2014.-2020. Nadalje, citira se odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te se navodi da je žalitelj podnio identičan zahtjev Hrvatskom crvenom križu te Gradskim društvima Crvenog križa Čakovec, Karlovac, Knin, Osijek, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Valpovo, Virovitica i Županja, a i drugim organizacijama i udrugama koje su provodile EU projekte sukladno Ugovorima s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ističe se da bi davanjem traženih informacija dovelo do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti jer tražena dokumentacija sadrži brojne osobne podatke koji bi morali biti prekriveni, a što je s obzirom na opseg dokumentacije znatan posao. Zaključno se navodi da zbog učestalih žaliteljevih zahtjeva i zbog velikog broja informacija, odnosno da podnošenjem više funkcionalno povezanih zahtjeva žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima tog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja tijela javne vlasti proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama, a u istom je navedeno kako je do zlouporabe došlo podnošenjem više funkcionalno povezanih zahtjeva kojim se traži pristup velikom broju informacija zbog čega dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Stoga je u žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje aktom KLASA: 008-04/22-01/629, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 7. travnja 2022. godine, zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu i 2022. godinu te preslike svih zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2021. godini i u 2022. godini, kao i Upitnik za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti dostavilo presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2021. godinu i 2022. godinu.

Uvidom u Upisnik za 2021. godinu utvrđeno da tijelo javne vlasti nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama, a uvidom u Upisnik za 2022. godinu utvrđeno je da je prvostupanjskom tijelu podnesen jedan zahtjev za pristup informacijama, koji je predmet ovog drugostupanjskog postupka.

Izvršenim uvidom u podneseni zahtjev za pristup informacijama utvrđeno je da se traže informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima.

Također napominje se da iz žaliteljeva zahtjeva nije vidljivo da se žalitelj obraća tijelu javne vlasti na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za zlouporabu prava na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.

U pogledu navoda tijela javne vlasti u osporenom rješenju da je žalitelj podnio identične zahtjeve Hrvatskom Crvenom križu i drugim gradskim društvima Crvenog križa, odnosno da podnošenjem više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, napominje se da je člankom 5. stavkom 3. Zakona o Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10) propisano da su općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa utvrđena Statutom pravne osobe i na temelju javnih ovlasti obavljaju djelatnosti sukladno potrebama lokalne zajednice na području za koje su osnovani i osiguranim sredstvima. Stoga, tijelo javne vlasti u osporenom rješenju neosnovano dovodi u vezu predmetni zahtjev žalitelja sa zahtjevima upućenim drugim tijelima javne vlasti, u ovom slučaju gradskim društvima Crvenog križa, kao dokaz koji potvrđuje žaliteljevu zlouporabu prava na pristup informacijama.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, koji je ujedno i ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istom zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.

Osim navedenog, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj: UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine, zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Citirane presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Tijelo javne vlasti je dostavilo kao dio spisa predmeta tražene informacije i to: Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Prilozima (I-VI), Zahtjeve za nadoknadom sredstava (1-5) te račune dobavljača.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljene informacije te je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U žalbenom postupku izvršen je uvid na internetsku stranicu Europskih strukturnih i investicijskih fondova te je utvrđeno kako su na poveznici https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/ublazavanje-siromastva-pruzanjem-pomoci-najpotrebitijim-osobama-podjelom-hrane-i-ili-osnovne-materijalne-pomoci-faza-ii/ objavljene temeljne informacije o projektu koji se financira iz Fonda europskog fonda za najpotrebitije, a koji je usmjeren na ublažavanje najgorih oblika siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama, i to hrane i/ili osnovne materijalne pomoći. Nadalje, izvršen je uvid na internetsku stranicu Fonda europske pomoći za najpotrebitije te je utvrđeno kako se na poveznici http://www.fead.hr/wp-content/uploads/2019/04/FEAD_Strukturirana-anketa_Zavr%C5%A1no-izvje%C5%A1%C4%87e_2017.pdf navodi popis operacija u okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije te dodijeljeni iznos iz sredstava financiranja Europske unije, između ostalog, tijelu javne vlasti za navedeni projekt.

U pogledu tražene informacije Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2014.-2020. „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći – faza II“ (dalje u tekstu: Ugovor), broj ugovora: 16, sklopljenog između Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i tijela javne vlasti, Povjerenik za informiranje je utvrdio da se Ugovor sastoji od Posebnih uvjeta Ugovora i sljedećih priloga: Prilog I Prijavni obrazac i Obrasci proračuna projekta, Prilog II Opći uvjeti Ugovora, Prilog III Uputa koja se primjenjuje na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, Prilog IV Izjava prijavitelja o ispunjavanju i prihvaćanju uvjeta natječaja i Izjava o partnerstvu, Prilog V Izjava partnera o ispunjavanju i prihvaćanju uvjeta natječaja i Izjave o partnerstvu i Prilog VI Dodatna dokumentacija dostavljena od strane prijavitelja na zahtjev PT-a.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da su Opći uvjeti Ugovora i uputa koja se primjenjuje na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (Prilog II i III) javno dostupni na poveznici https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/natjecaji/ublazavanje-siromastva-pruzanjem-pomoci-najpotrebitijim-osobama-podjelom-hrane-i-ili-osnovne-materijalne-pomoci---faza-ii-2677/02-Prilog_01_Opci_uvjeti_ugovora.pdf i https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/natjecaji/ublazavanje-siromastva-pruzanjem-pomoci-najpotrebitijim-osobama-podjelom-hrane-i-ili-osnovne-materijalne-pomoci---faza-ii-2677/06-Prilog_05_Nabava_za_NOJN.pdf.

Iz predmetnog zahtjeva proizlazi kako žalitelj ne traži opće odredbe ugovora. Kako je tražena informacija uputa koja se primjenjuje na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi javno dostupna, Povjerenik za informiranje je na temelju odredbe članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izdao obavijest žalitelju da je tražena informacija javno objavljena, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.

Uvidom u tražene informacije predmetni Ugovor i Priloge (I, IV-VI) u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se da iz pojedinih odredbi Općih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koje je citiralo tijelo javne vlasti u osporenom rješenju, ne proizlazi obveza ograničenja pristupa informacijama, jer ugovorne odredbe između stranaka ne isključuju primjenu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da ograničenja prava na pristup informacijama mogu biti propisana samo navedenim Zakonom, a ne Općim uvjetima Ugovora. Osim toga, odredbe Općih uvjeta Ugovora koje je citiralo prvostupanjsko tijelo odnose se na informiranje tijela koja sudjeluju u provedbi projekta te informiranje javnosti o projektu (da je isti financiran iz sredstava EU i sredstava državnog proračuna), a navedene odredbe ni na koji način ne utječu na prava korisnika u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama odnosno na dostupnost dokumentacije iz projekta sukladno propisima koji se odnose na pravo na pristup informacijama.

U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na članke 3.3. i 3.5. Općih uvjeta Ugovora, iz kojih proizlazi da su ugovorne strane dužne štititi osobne podatke u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, napominje se sljedeće.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka i odredbe Općih uvjeta Ugovora na koje se u tom smislu pozvalo prvostupanjsko tijelo ističe se da je člankom 3.4. Općih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava jasno propisano da se podaci o korisniku, partnerima, te o provedbi i financijskim uvjetima projekta ne mogu otkrivati trećim osobama, osim kad je to opravdano zahtjevima obavještavanja javnosti koji proizlaze iz relevantnih EU i nacionalnih propisa, a u konkretnom slučaju je taj propis Zakon o pravu na pristup informacijama, pa je jasno da ugovorne odredbe niti isključuju, a niti mogu isključivati primjenu navedenog zakona.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se u Ugovoru navode imena i prezimena te potpisi dužnosnika i čelnika tijela koji su isti potpisali, da se u Prilogu I Prijavni obrazac navode imena i prezimena voditelja projekta i voditelja stručne službe, te broj telefona i adresa elektroničke pošte odgovorne osobe i voditelja projekta, te da se u Prilogu VI navodi ime i prezime voditelja projekta, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o obveznim podacima koji su sastavni dio ugovora i priloga te da se odnose na čelnika i zaposlenike tijela javne vlasti vezano uz postupak dodjele javnih sredstava i koji su navedeni u predmetnim informacijama u svom službenom svojstvu. Ističe se da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da su u Prilogu V navodi ime i prezime odgovorne osobe partnera tijela javne vlasti u navedenom projektu, međutim utvrđeno je da je ime i prezime odgovorne osobe javno objavljen podatak, te Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na tražene informacije račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava, u drugostupanjskom je postupku razmatrajući račune dobavljača, koji su izdani za nabavu hrane, higijenskih potrepština i slično, utvrđeno da je iz navedenih dokumenata moguće vidjeti za što su točno utrošena sredstva u projektu koji je predmet ovog postupka. S obzirom na navedeno u konkretnom slučaju je nesporno da se radi o informacijama koje se vezane uz potrošnju javnih sredstava, odnosno dokumentima iz kojih je vidljivo u koju su svrhu potrošena javna sredstava, a za koje informacije nedvojbeno postoji javni interes.

Nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da na predračun broj 78/2018 i financijsku ponudu broj 36-2018, nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja pristupa informacijama.

U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da tražene informacije navedene u točki 2. izreke ovoga rješenja predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tražene informacije dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Također se napominje da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

Napominje se da je odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 5. istog Zakona, riješiti kao u točkama 1., 2. i 5. izreke ovog rješenja.

U pogledu traženih informacija iz točke 3. izreke ovoga rješenja utvrđeno je sljedeće.

U odnosu na tražene informacije zahtjeve za nadoknadom sredstava (ZNS) koji su dostavljeni žalbenom tijelu (1-5), u žalbenom je postupku utvrđeno da isti sadrže podatke o aktivnostima u projektu te imena i prezimena odgovorne osobe prvostupanjskog tijela i voditelja projekta i njihove potpise, kao ime i prezime koordinatora projekta i iznos plaće koordinatora projekta koja je osigurana iz sredstava projekta, te nazivi pravnih osoba dobavljača hrane i materijalne pomoći, te Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Međutim, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da zahtjevi za nadoknadom sredstava sadrže osobni identifikacijski broj fizičke osobe koordinatora projekta.

Nadalje, uvidom u tražene informacije račune dobavljače utvrđeno kako je oni sadrže imena i prezimena i potpise fizičkih osoba zaposlenika tijela javne vlasti te imena i prezimena odgovornih osoba pravnih osoba koji su izdali račune te je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da je u tom dijelu potrebno odobriti pristup informacijama s obzirom da se o radi o zaposlenicima tijela javne vlasti čiji se rad plaća iz javnih sredstva i da se radi o odgovornim osobama u pravnoj osobi čiji podaci su javno objavljeni u sudskom registru. Međutim, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tražene informacije računi dobavljača sadrže imena i prezimena te potpise fizičkih osoba zaposlenika pravne osobe koje su fakturirale i izdale/otpremile račun, imena i prezimena fizičke osobe operatera pravne osobe, ime, prezime, potpis, OIB i broj osobne iskaznice fizičkih osoba koje su primile račun i robu za Caritas Zagrebačke nadbiskupije (partnera tijela javne vlasti u projektu).

Nadalje, uvidom u tražene informacije račune dobavljača ponudi broj 1562-2018 utvrđeno je da ista sadrži broj mobitela zaposlenika Hrvatskog Crvenog križa. Nadalje, utvrđeno je da ista sadrži ime i prezime zaposlenika pravne osobe koja je dala navedenu ponudu, broj telefona i adresu elektroničke pošte tog zaposlenika, međutim u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da su navedeni podaci javno objavljeni na internetskoj stranici te pravne osobe.  

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Prema članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa istima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatan život navedenih osoba.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao u točki 3. izreke ovoga rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan