KLASA: UP/II-008-07/14-01/263
URBROJ: 401-01/06-16-04
Zagreb, 27. travnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09.), povodom žalbe udruge GONG, zastupane po izvršno predsjedniku ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/14-01/06, URBROJ: 513-07-21-08/14-2 od 22. travnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/14-01/06, URBROJ: 513-07-21-08/14-2 od 22. travnja 2014. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev udruge GONG, zastupane po izvršnom predsjedniku ………(dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što je zatražena informacija temeljem odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 147/08., 18/11., 78/12., 136/12 i 73/13.) porezna tajna.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže istu iz razloga jer je Ministarstvo financija, Porezna uprava, suprotno odredbi članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog postojanja iznimke iz članka 15. stavka 2. točke 3. navedenog Zakona navodeći da su predmetne informacije porezna tajna te im je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo ostvarivanja prava na pristup informacijama. Također navodi da izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa te navodeći da su tražene informacije porezna tajna, jer je svrha primjene instituta porezne tajne kao oblika zaštite od objavljivanja ili iznošenja službenih podataka u javnost, sprečavanje nanošenja znatne štete poreznom obvezniku ili njegovom poslovanju. Žalitelj ističe da su sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, broj 10/08., 07/09. i 158/13.) podaci sadržani u registru neprofitnih organizacija javni te da je nejasno na koji bi se način pružanjem traženih informacija nanijela šteta u zahtjevu navedenim organizacijama. Nadalje žalitelj ističe da u konkretnom slučaju postoji opravdani javni interes za davanje tražene informacije s obzirom na proces donošenja Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija odnosno da bi tražene informacije doprinijele kvalitetnoj javnoj raspravi u pogledu navedenog zakonodavnog prijedloga, kao i kvalitetnijem procesu donošenja odluka u pogledu istog zakonodavnog prijedloga. Žalitelj navodi i da s obzirom na to da neprofitne organizacije iz zahtjeva plaćaju porez na dobit sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12. i 148/13.) ne postoji nikakav opravdani razlog zbog kojeg informacije o neprofitnim organizacijama koje su u sustavu poreza na dobit i koje vrste gospodarskih djelatnosti obavljaju ne bi bile dostupne javnosti (budući da su tražili samo osnovne informacije – naziv i vrsta djelatnosti). Žalitelj predlaže Povjerenici za informiranje da uvaži njegovu žalbu, provede test razmjernosti i javnog interesa te im omogući pristup zatraženoj informaciji.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. ožujka 2014. godine zatražio sljedeće: popis neprofitnih organizacija u sustavu poreza na dobit u pogledu obavljanja njihovih gospodarskih djelatnosti te podatke o vrstama tih gospodarskih djelatnosti. Postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Ministarstvo financija, Porezna uprava, je donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-032-01/14-01/06, URBROJ: 513-07-21-08/14-2 od 22. travnja 2014. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja iz razloga što je tražena informacija porezna tajna, sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine", broj 147/08., 18/11., 78/12., 136/12. i 73/13.).
Postupajući po predmetnoj žalbi Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/14-01/263, URBROJ: 401-01/06-15-02 od 25. ožujka 2015. godine zatražila nadopunu spisa ili uvid u informacije kod tijela javne vlasti, u pogledu informacija koje su predmet postupka odnosno dostavu u predmetnom zahtjevu zatraženih informacija - popisa neprofitnih organizacija u sustavu poreza na dobit u pogledu obavljanja njihovih gospodarskih djelatnosti te podataka o vrstama tih djelatnosti. Ministarstvo financija, Porezna uprava je dopisom Klasa: UP/I-032-01/14-01/06, Ur.broj: 513-07-21-00/15-6 od 29. travnja 2015. godine izvijestilo Povjerenicu za informiranje kako ne raspolaže podacima o vrstama gospodarskih djelatnosti koje obavljaju neprofitne organizacije budući da se u evidencijama Porezne uprave porezni obveznici prate prema glavnoj djelatnosti za koju su registrirani prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. te su u prilogu istog dostavili popis neprofitnih poreznih obveznika u sustavu oporezivanja porezom na dobit (stanje na dan 23.04.2015.) Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Sektora za razvoj aplikativnih rješenja i informacijskog sustava, Službe za poreznu statistiku i izvješćivanje.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Izvršenim uvidom u predmetni zahtjev za pristup informacijama te dokumentaciju spisa predmeta koja je dostavljena u drugostupanjskom postupku, utvrđeno je da dostavljeni popis nije izrađen po u zahtjevu zatraženim parametrima te da se prvostupanjsko tijelo očitovalo kako podatke o vrstama gospodarske djelatnosti koju neprofitni poreznici obavljaju ne posjeduju, s obzirom da se isti obveznici u njihovim evidencijama vode prema glavnoj djelatnosti za koju su osnovani, a ne prema gospodarskoj djelatnosti zbog koje su obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na sve navedeno u spisu predmeta, nije razvidno u pogledu kojih informacija je tijelo javne vlasti u osporenom rješenju odlučilo kako iste predstavljaju poreznu tajnu odnosno nije razvidno da li zatražene informacije u tijelu javne vlasti postoje kao izrađene informacije ili kao informacije koje se mogu ispisati/izvesti iz neke postojeće baze podataka. Također, tijelo javne vlasti u drugostupanjskom postupku nije dostavilo Povjerenici za informiranje podatke o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa u pogledu u zahtjevu zatraženih informacija, a koji je bilo dužno provesti u slučaju ograničenja informacija iz osporenog rješenja.
S obzirom na sve navedeno te da su navodi u osporenom rješenju u odnosu na dokumentaciju u spisu predmeta sporni, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti te vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Naime, Povjerenica za informiranje je mišljenja kako je nevažno u kakvom obliku tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije odnosno dijelove informacije, budući da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno utvrditi posjeduje li dokumente ili druge zapise podataka koji sadrže tražene informacije u bilo kakvom obliku, a iz samog osporenog rješenja kao i iz podataka koji su objavljeni na internetskim stranicama Porezne uprave te dokumentacije spisa predmeta, razvidno da zatražene informacije tijelo javne vlasti mora imati u posjedu, prije svega s obzirom na djelatnost koju neprofitna organizacija obavlja.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, jer je razvidno da je žalitelj tražio informacije u zakonskom smislu, a iz spisa predmeta proizlazi da su u pogledu postojanja odnosno nepostojanja tražene informacije tvrdnje tijela javne vlasti u osporenom rješenju te tvrdnje tijela javne vlasti u drugostupanjskom postupku nejasne. Budući da je iz popisa koji je u drugostupanjskom postupku dostavljen Povjerenici za informiranje razvidno da tijelo javne vlasti mora posjedovati barem dijelove zatraženih informacija u obliku u kojem je to tražitelj zatražio, u tom smislu trebalo je provesti test razmjernosti i javnog interesa i razmotriti da li se tražene informacije mogu djelomično pružiti žalitelju.
Naime, tijelo javne vlasti je dostavilo Povjerenici za informiranje popis neprofitnih poreznih obveznika u sustavu oporezivanja porezom na dobit na određeni dan te je iz te činjenice razvidno da postoji baza podataka o navedenim poreznim obveznicima iz koje je moguće izvesti određene podatke. Također, uvidom u internetske stranice Porezne uprave razvidno je da na istima postoji Registar neprofitnih organizacija, koji je moguće pojedinačno pretraživati te stoga nije razvidan razlog iz kojeg bi nazivi zatraženih poreznih obveznika te djelatnost za koju su osnovane predstavljala poreznu tajnu. Daljnjim uvidom u internetsku stranicu Porene uprave utvrđeno je da na istima postoji Registar poreznih obveznika u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koji je moguće pojedinačno pretraživati u cilju utvrđivanja da li je određena pravna osoba na određeni dan obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ili nije, te da takav registar za pretraživanje obveznika u sustavu poreza na dobit ne postoji kao tražilica na internetskoj stranici. Međutim, s obzirom na dostavljeni popis u spisu predmeta za pretpostaviti je da takav registar u ponovno upotrebljivom obliku postoji, samo nije javno dostupan korisnicima. S obzirom na sve navedeno te dokumentaciju u spisu predmeta, također nije razvidno niti kakva bi gospodarska šteta mogla nastati, bilo za poreznog obveznika, bilo za tijelo javne vlasti, odnosno za proračun Republike Hrvatske u koji isti obveznici plaćaju porez na dobit, u slučaju kad bi se korisnicima učinila dostupnom informacija o tome tko su sve obveznici plaćanja poreza na dobit iz reda neprofitnih organizacija na određeni dan odnosno periodično (primjerice: mjesečno, kvartalno i slično), kada se većina traženih informacija ionako može pojedinačno pronaći na internetu. Također, iz svega navedenog je razvidno da s obzirom na mogućnosti pojedinačnog pretraživanja te dostavljeni popis u ovom predmetu, prvostupanjskom tijelu javne vlasti ne bi trebalo predstavljati veći napor da utvrdi mogu li se tražene informacije u cijelosti izvesti iz već postojećih registara koje vode te nakon toga odlučiti o dostupnosti iste.
Dakle, tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku povodom zahtjeva korisnika dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, prikazati ih u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te utvrditi postoje li u zahtjevu tražene informacije u kakvom drugom obliku, odnosno mogu li se iste ispisati/izvesti iz postojećih baza podataka koje vodi Porezna uprava, i nakon što utvrdi sve činjenice na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Posebno se napominje da bi Ministarstvo financija, Porezna uprava, kao tijelo javne vlasti, morala uzeti u obzir i odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama o ponovnoj uporabi informacija te sukladno istima razmotriti mogućnost objave svojih registara koje već vode i koje je moguće pojedinačno pretraživati u pogledu podataka koji nisu zaštićeni poreznom tajnom, u obliku pogodnom za ponovnu uporabu i u skladu s otvorenim standardima na svojim internetskim stranicama. Naime, člankom 28. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine", broj 25/13. i 85/15.) propisano je da u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Ujedno je člankom 10., stavak 1., točka 5. propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe. Čak i ako su podaci objavljeni u obliku aplikacije radi lakšeg pretraživanja i pregleda od strane građana i drugih korisnika, potrebno je omogućiti izvoz podataka u ponovno upotrebljivom obliku. Primjer za takvo rješenje su Popis tijela javne vlasti Povjerenika za informiranje (dostupan na: http://tjv.pristupinfo.hr/) te Preglednik registra onečišćavanja okoliša Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (dostupan na: http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx).
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.