KLASA: UP/II-008-07/22-01/128

URBROJ: 401-01/06-22-2

Zagreb, 27. ožujka 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, BROJ: IZ-2021-363-001 od 29. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, BROJ: IZ-2021-363-001 od 29. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: APOS Grada Rijeke) je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) od 15. prosinca 2021. godine, kojim je vezano za prodaju stanova na lokaciji Hostov breg tražila preslike Izjava za kupce koji su zadržali pravo ostanka na listi, pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što je prvostupanjsko tijelo smatralo da bi izdvajanje i priprema dokumentacije koja bi se dostavila podnositeljici zahtjeva doveli do opterećenja rada i redovitog funkcioniranja te zastoja u redovnom poslovanju prvostupanjskog tijela odnosno jer je zaključilo da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Žaliteljica je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi da žalbu izjavljuje iz razloga što joj nisu dostavljene tražene informacije. Nadalje, navodi kako razlozi navedeni u obrazloženju osporenog rješenja, kao što su nedostatak kadrova i trenutna radna opterećenost, nikako ne mogu biti osnova za odbijanje urednog zahtjeva. Žaliteljica navodi kako razumije da su službenici sada možda dodatno radno opterećeni, ali da oni isto tako znaju da je bilo dovoljno vremena (nekoliko godina) za javnu objavu traženih podataka, a što bi svakako pridonijelo potpunoj transparentnosti postupka prodaje stanova na lokaciji Hostov breg Rijeka te tada ne bi bilo potrebe za pojedinačnim zahtjevima za informacijama na koje građani imaju pravo. Od Povjerenika za informiranje traži da joj omogući pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U drugostupanjskom postupku APOS Grada Rijeke je slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: 008-04/22-01/46, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 11. siječnja 2022. godine, aktom BROJ: IZ-2022-034-002 od 3. veljače 2022. godine dostavio drugostupanjskom tijelu spis predmeta po žalbi žaliteljice, a čiji su sastavni dio informacije koje su predmet ovog postupka.

Iz spisa predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica dana 15. prosinca 2021. godine APOS-u Grada Rijeke podnijela zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražila sljedeće: „Vezano za prodaju stanova na lokaciji Hostov breg, moli preslike Izjava za kupce koji su zadržali pravo ostanka na listi, a u postupku prodaje stanova na lokaciji Hostov breg.“

Također je utvrđeno kako je APOS Grada Rijeke povodom predmetnog zahtjeva žaliteljice donijela osporeno rješenje BROJ: IZ-2021-363-001 od 29. prosinca 2021. godine, kojim je zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivajući se na zlouporabu prava od strane žaliteljice.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je u postupku po predmetnom zahtjevu utvrđeno da je njime zatražen veći broj informacija (preko 300 dokumenata) te da bi dostava istih žaliteljici nakon njihove obrade dovela do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja APOS-a Grada Rijeke. Pojašnjeno je da je prvostupanjsko tijelo u srpnju 2021. godine otvorilo gradilište na lokaciji POS Martinkovac, čime je počela izgradnja 90 stanova po modelu društveno poticane stanogradnje u Gradu Rijeci, da je završetak izgradnje planiran u 2023. godini, da je u tijeku slanje poziva potencijalnim kupcima za konzultacije, obrada svakog od potencijalnih kupaca sa Konačne liste prvenstva koja ima 271 potencijalnog kupca, upoznavanje zainteresiranih kupaca s projektom, izrada kalkulacija, upućivanje kupaca na banke vezano za realizaciju kredita, provjera kreditne sposobnosti, izdavanje računa, vođenje evidencija odustanka i konzultacija te zaključivanje predugovora o kupoprodaji stana s popratnom dokumentaciju, a da bi slijedom navedenog priprava dokumentacije na kojoj bi djelatnici morali zacrnjivati osobne podatke i pretvarati dokumente u elektronički oblik dovela do zastoja u redovnom poslovanju tijela javne vlasti s obzirom na njegov broj zaposlenih. Također je navedeno kako su u ovoj fazi vezano za navedeni projekt sklopljena 33 predugovora o kupoprodaji stanova te je jedan od bitnih faktora prodaje likvidnost novčanih sredstava koja se odnosi na naplatu od kupaca stanova, a kako financiranje gradnje ne bi dovelo u pitanje navedeni projekt investicijske vrijednosti 55 milijuna kuna. U odnosu na žaliteljicu i predmetni zahtjev prvostupanjsko tijelo je navelo kako ona traži informacije iz ranijeg projekta POS Hostov breg koji je dovršen 2014. godine, da joj je dostavljena informacija o tome tko je kupio stan, a tko je odustao od kupnje, kao i da su svi preostali kupci koji su vidljivi na web stranici tijela javne vlasti zadržali pravo ostanka na listi. Nadalje, navedeno je kako je žaliteljica kontaktirala tijelo javne vlasti više puta putem telefona i elektroničkim putem vezano za njezino pravo kupnje stana na lokaciji POS Martinkovac, s obzirom da se nalazi na Konačnoj listi prvenstva potencijalnih kupaca stanova. Osim toga je navedeno kako je žaliteljici tijekom mjeseca podnošenja predmetnog zahtjeva dostavljeno više informacija vezano za neposredni odabir stanova na lokaciji Hostov breg (zapisnici, izjave o odustanku i službene bilješke vezane za odustanak od kupnje) a sve temeljem podnesenih zahtjeva za pristup informacijama. Zaključno je navedeno i kako su informacije koje su predmet postupka pohranjene u arhivi tijela javne vlasti za 2013. i 2014. godinu te bi njezino izdvajanje i priprema doveli do opterećenja rada tijela javne vlasti uzimajući u obzir količinu posla i broj djelatnika, pa je slijedom navedenog zaključeno kako valja odbiti zahtjev temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

U aktu od 3. veljače 2022. godine kojim je od APOS-a Grada Rijeke dostavljen spis predmeta, prvostupanjsko tijelo se očitovalo kako nisu zaprimili zahtjeve za pristup informacijama u 2020. godini te je dostavilo presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu, a uvidom u koji je utvrđeno da je navedeno tijelo javne vlasti u 2021. godini ukupno zaprimilo samo 4 zahtjeva za pristup informacijama te da je navedene zahtjeve, uključujući i ovaj u konkretnom slučaju, podnijela žaliteljica.

Uzimajući u obzir navedeno u žalbenom je postupku utvrđeno da razlog odbijanja zahtjeva žaliteljice zbog tzv. zlouporabe prava na pristup informacijama na koju se prvostupanjsko tijelo pozvalo u osporenom rješenju, nema uporišta u dokumentaciji koja se nalazi u spisu predmeta. Naime, prema zaključku žalbenog tijela ne može se prihvatiti stav APOS-a Grada Rijeke iz osporenog rješenja kako se u konkretnom slučaju radi o slučaju opisanom u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je procijenjeno da samo rješavanje zahtjeva žaliteljice nije moglo dovesti do ozbiljnijeg opterećenja prvostupanjskog tijela, iako se na prvi pogled čini kako ona svojim zahtjevima traži veliki broj informacija. Osim navedenog, iz osporenog rješenja je vidljivo kako prvostupanjsko tijelo svoje zaključke te argumente za odbijanje zahtjeva zbog tzv. „zlouporabe prava“ u konkretnom slučaju temelji na činjenici da bi tražene informacije zapravo trebale biti djelomično dostupne primjenom testa razmjernosti i javnog interesa, ali da bi priprema dokumentacije za dostavu podnositeljici zahtjeva preopteretila tijelo javne vlasti.

Stoga je u žalbenom postupku izvršen uvid u informacije koje su predmet ovog postupka koje su kao takve dostavljene žalbenom tijelu te je utvrđeno da se radi o Izjavama fizičkih osoba o odustanku od kupnje stana na lokaciji Hostov breg te Službenim bilješkama o odustanku od kupnje stanova na lokaciji POS Hostov breg iz 2013., 2014. i 2015. godine, kao i da one osim činjenice o odustanku od kupnje stana sadrže različite osobne podatke fizičkih osoba.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u odnosu na zatražene Izjave i Službene bilješke u žalbenom postupku proveo test razmjernosti i javnog interesa uzimajući u obzir ograničenja pristupa informacijama propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku uzeti su u obzir žalbeni navodi, navodi prvostupanjskog tijela iz osporenog akta, činjenice iz spisa predmeta, sve javno objavljene informacije te je mogućnost dostupnosti zatraženih izjava i službenih bilješki razmatrana u cjelini, osobito uzimajući u obzir cijeli postupak po objavljenom Javnom pozivu na poveznici https://www.rijeka.hr/javni-poziv-podnosenje-zahtjeva-kupnju-stana-po-pos/ za koji su vezane predmetne informacije.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena. U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Člankom 23. stavkom 1. Zakona o poticanoj stanogradnji („Narodne novine“, broj 109/01., 82/04., 76/07., 38/09., 86/12., 07/13., 26/15., 57/18., 66/19. i 58/21.) je propisano da zahtjev za kupnju stana zainteresirane osobe podnose jedinici lokalne samouprave. Stavkom 2. istog članka je propisano da je upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove stanovanja dužno voditi cjelovitu evidenciju pristiglih zahtjeva za kupnju stana i o tome izvješćivati APN, odnosno javnu ustanovu najmanje jedanput godišnje. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana, u skladu s uvjetima iz članka 21. i 22. ovoga Zakona, propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o lokalnim potrebama i prilikama. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom propisuje red prvenstva za kupnju stana u skladu s kojim redoslijedom APN, odnosno javna ustanova prodaje stanove. U stavku 4. istoga članka propisano je da ako osoba koja je podnijela zahtjev za kupnju stana ostvaruje pravo, odnosno ispunjava uvjet iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s uvjetima i mjerilima za određivanje reda prvenstva uvrštava se na odgovarajuće mjesto na toj listi.

Uvidom u javno objavljene informacije na Internetskoj stranici Grada Rijeke utvrđeno je da je na poveznici http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=26855 Grad Rijeka donio i javno objavio Odluku o uvjetima i mjerilima za kupnju stanova po programu društveno poticane stanogradnje, Klasa: 023-01/13-04/20-94, Ur. broj: 2170/01-15-00-13-1 od 20. veljače 2013. godine. U navedenoj odluci je propisano da postupak odobravanja zahtjeva za kupnju stana provodi Povjerenstvo koje imenuje Gradonačelnik Grada Rijeke, da se ono sastoji od tri člana i istog broja zamjenika te da stručne i administrativno-tehničke poslove za Povjerenstvo obavlja Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom Grada. Nadalje, u navedenoj odluci je propisano da Povjerenstvo provodi postupak Javnog poziva za utvrđivanje Liste prvenstva, obavlja bodovanje po zaprimljenim zahtjevima, utvrđuje prijedlog Liste prvenstva, utvrđuje Listu prvenstva te obavlja druge poslove potrebne za utvrđivanje Liste prvenstva te poslove u svezi odabira stanova. Daljnjim uvidom u navedenu Odluku, utvrđeno je da po istoj Prijedlog Liste prvenstva sadrži: naziv, mjesto i datum utvrđivanja, redni broj podnositelja zahtjeva, prezime, ime i adresu podnositelja zahtjeva, broj bodova po pojedinim uvjetima i mjerilima za svakog podnositelja zahtjeva, ukupan zbroj bodova za svakog pojedinog podnositelja zahtjeva, legendu i upute, kao i da se Prijedlog liste prvenstva objavljuje na oglasnoj ploči Grada i na web stranicama Grada.

U članku 25. gore navedene Odluke propisano je da podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti prigovor na utvrđeni redoslijed u prijedlogu Liste prvenstva i na obavljeno bodovanje, koji se podnosi Gradonačelniku putem Povjerenstva u roku od 8 dana od dana objave prijedloga Liste prvenstva, da je odluka Gradonačelnika donesena po podnesenom prigovoru konačna te da Konačnu listu prvenstva utvrđuje Povjerenstvo nakon što Gradonačelnik donese odluke po podnijetim prigovorima. U članku 26. iste Odluke je propisano da Konačna lista prvenstva sadrži redni broj redoslijeda podnositelja zahtjeva, prezime, ime i adresu podnositelja zahtjeva, broj bodova po pojedinim uvjetima i mjerilima za svakog podnositelja zahtjeva, ukupan zbroj bodova za svakog pojedinog podnositelja zahtjeva, legendu i upute te da ista objavljuje na oglasnoj ploči Grada na web stranicama Grada i web stranicama APOS-a, da se utvrđuje na rok važenja od 2 godine od dana njene konačnosti uz mogućnost produljenja na temelju odluke Gradonačelnika po prijedlogu Povjerenstva ili ravnatelja APOS-a. Iz navedene Odluke je vidljivo da Konačnu listu prvenstva Povjerenstvo dostavlja APOS-u koji na temelju nje obavlja prodaju raspoloživih stanova, da prema pozivu APOS-a podnositelji zahtjeva pred Povjerenstvom obavljaju neposredan izbor stana prema redoslijedu uvrštenosti na Konačnu listu.

Člankom 31. stavkom 1. gore navedene Odluke je propisano da podnositelj zahtjeva koji je uvršten na konačnu Listu prvenstva, a koji se ne odazove pozivu APOS-a na neposredan izbor stana i zaključivanje predugovora o kupnji stana ili mu je poziv nemoguće dostaviti, gubi mogućnost kupnje stana prema ovoj Odluci. Stavak 2. istog članka propisuje da podnositelj zahtjeva koji se uredno odazvao pozivu APOS-a ali nije iskoristio mogućnost kupnje stana koji je u trenutku odabira bio raspoloživ za prodaju, ne gubi mogućnost kupnje stana prema ovoj Odluci, ali tu mogućnost može iskoristiti ukoliko se u roku važenja Liste prvenstva pojave novi stanovi raspoloživi za prodaju odnosno ukoliko se neki od stanova koji su bili raspoloživi za kupnju u trenutku poziva na odabir nisu prodali.

Izvršenim uvidom u javno objavljene informacije utvrđeno je kako su na Internetskim stranicama prvostupanjskog tijela na poveznici https://apos.hr/lista-prvenstva javno dostupne Liste prvenstva (osnovna, dopunska i rok važenja) te njihova ažuriranja, a vezano za projekte poticane stanogradnje. Također je utvrđeno kako vezano za projekte društveno poticane stanogradnje i Grad Rijeka i APOS Grada Rijeke koja ih provodi pravodobno i transparentno javno objavljuju relevantne informacije sukladno svojim odlukama koje se odnose na te projekte.

Pri razmatranju postojanja potencijalnog javnog interesa za dostupnošću zatraženih informacija pretragom javno dostupnih podataka u žalbenom postupku nije identificiran širi javni interes za dostupnošću informacija koje su se tražile u konkretnom slučaju, osim što su oni predmet interesa žaliteljice. U žalbenom je postupku uzeto u obzir da bi se u odnosu na sadržaj predmetnih izjava i službenih bilješki mogao pretpostaviti određeni javni interes za način postupanja prvostupanjskog tijela vezano za prodaju stanova po modulu poticane stanogradnje odnosno o tome tko je odustao od kupnje stana, a tko je zadržao pravo da ostane na Listi prvenstva, ali je iz javno objavljenih informacija vidljivo da su osobe koje se nalaze na Listi prvenstva a koje još nisu kupile stanove zadržale to pravo (a kako se o navedenom očitovalo prvostupanjsko tijelo). Nadalje, nejasno je u čemu bi se sastojao javni interes za dostupnost podataka o tome tko su osobe koje su u potpunosti odustale od kupnje stana ili u pogledu kojih osoba je donesen takav zaključak, jer se iste nisu odazvale pozivu APOS-a Grada Rijeke, a osobito imajući u vidu da se radi o dovršenom projektu iz 2014. godine. Osim toga, to što su fizičke osobe koje su dale izjave i u odnosu na koje su izrađene službene bilješke u konkretnom slučaju pridržale pravo ostanka na listi te se na njoj i dalje nalaze kao potencijalni kupci stanova, ne znači da će od strane tih osoba u konačnici i doći do kupnje stana, a u odnosu na dovršeni projekt o kojem je riječ te ga osobe nisu kupile na lokaciji Hostov breg, pa u odnosu na predmetne informacije nije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer s obzirom da osobe koje se nalaze na toj listi u projektu Hostov breg nisu kupile stanove te nije došlo do nikakvog raspolaganja javnim sredstvima.

Osim navedenog, ističe se da je prilikom razmatranja mogućnosti djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama zaključeno kako bi u tom slučaju trebalo prekrivati osobne podatke o razlozima odustanka od kupnje pojedinih stanova, kontakt podatke i sl., a nakon čega bi ostali vidljivi podaci o tome da je određeni potencijalni kupac zadržao pravo ostanka na Listi prvenstva, a što je ionako javno dostupan podatak, pa bi se dostavom takvih informacija u potpunosti izgubila svrha odobravanja istih.

Iz svega navedenog je zaključeno kako se u konkretnom slučaju ne radi o prevladavajućem javnom interesu, nego o pojedinačnom interesu žaliteljice, obzirom da se o traženim informacijama ne vode javne rasprave, niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako se ne može žaliteljici odobriti pristup izjavama i službenim bilješkama koje se odnose na fizičke osobe koje su na Listi prvenstva, a iz kojih su vidljivi njihovi osobni podaci, primjerice o razlozima odustanka i kontakt podacima, već je u odnosu na navedene podatke zaključeno da prevladava interes zaštite osobnih podataka tih pojedinaca. Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a pravo na pristup informacijama ne znači zadiranje u tuđe osobne podatke i ugrožavanje tuđe privatnosti. Prema stavu žalbenog tijela otkrivanjem osobnih podataka fizičkih osoba kojih se tiču predmetne izjave i službene bilješke, došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, a iskazani privatni interes žaliteljice ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca, imajući u vidu da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti pristup informacijama od javnog značaja.

Naime, iz zahtjeva žaliteljice je vidljivo kako se ona svojim traženjem zapravo stavlja u položaj kontrolora Povjerenstva koje je izradilo Listu prvenstva te prvostupanjskog tijela koje provodi postupak prodaje stanova, iako su svima javno dostupne informacije iz kojih su jasni kriteriji po kojima se vršilo bodovanje, različiti osobni podaci i broj ostvarenih bodova za potencijalne kupce koji se nalaze na Listi prvenstva, a pri čemu treba istaknuti da su svi potencijalni kupci stanova koji se nalaze na listi, u trenutku kad je ista formirana mogli i izjaviti prigovor na bodovanje od strane Povjerenstva Grada Rijeke ukoliko su istim bili nezadovoljni.

U konkretnom slučaju je u drugostupanjskom postupku nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zaključeno kako se žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti i žaliteljici omogućiti traženi pristup informacijama, jer je utvrđeno kako u odnosu na zatražene izjave pojedinih fizičkih osoba koje su bile potencijalni kupci stanova na lokaciji Hostov breg u cjelini ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa informacijama, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, posebno imajući u vidu činjenicu da se u zahtjevu traže izjave fizičkih osoba koje su odustale od kupnje stana a zadržale pravo da ostanu na listi prvenstva, pa se radi samo o potencijalnim kupcima stanova.

Posebno se ističe da ukoliko bi se žaliteljici omogućio pristup zatraženim informacijama, pristup istim informacijama bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo javno iznositi.

S obzirom da u konkretnom slučaju nije identificirano prevladavanje javnog interesa za dostupnost traženih informacija, jer je utvrđeno da se radi o pojedinačnom interesu žaliteljice i da nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Povjerenik za informiranje nije utvrdio postojanje zakonite osnove koja bi opravdavala pristup tim informacijama koje sadrže zaštićene osobne podatke, u žalbenom je postupku zaključeno da je osporena odluka o odbijanju predmetnog zahtjeva žaliteljice na zakonu osnovana, premda ne iz razloga koji je naveden u osporenom rješenju, nego iz razloga koji su navedeni u ovom rješenju.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan