KLASA: UP/II-008-07/21-01/571
URBROJ: 401-01/04-21-2
Zagreb, 11. listopada 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zaprešića KLASA: UP/008-02/21-01/02, URBROJ: 238/33-03-01/01-21-2 od 9. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zaprešića KLASA: UP/008-02/21-01/02, URBROJ: 238/33-03-01/01-21-2 od 9. lipnja 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:
- Tužbe Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici Broj: P-DO-20/18 od 11. siječnja 2019. godine, te
- Odgovora na tužbu Grada Zaprešića KLASA: 701-01/18-01/02, URBROJ: 238-33-02/1-19-4 od 27. veljače 2019. godine.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Ožića, iz siječnja 2021. godine, danog u predmetu Ovr-677/20 Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, na način da se na istom:
- na stranici broj 7, u tablici pod točkom 2.1.1. Usporedne nekretnine, prekrije adresa nekretnina k.o. Zaprešića pod rednim brojem 1., 2. i 3., kao i k.č.br. za navedene nekretnine,
- na stranici broj 11 prekriju svi podaci tekstualni i slikovni, koji se odnose na poredbene nekretnine,
te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Nalaže se Gradu Zaprešiću da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zaprešića odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 27. svibnja 2021. godine, kojim je zatražila da joj se omogući uvid u dokumente i izrada preslika dokumenata kojim se priznaje tužbeni zahtjev u spisu P-230/19, a koji je predan sudu 4. ožujka 2019. godine kao odgovor na tužbu od 4. veljače 2019. godine iz predmeta P-230/2019 te nalaz i mišljenje vještaka koji je predan sudu dana 27. siječnja 2021. godine, a koji sadrži procijenjene vrijednosti nekretnine iz zk. ul. 4942 k.o. Zaprešić ovršnog spisa Ovr-677/20. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći kako žaliteljica nije stranka u sudskim postupcima navedenim u zahtjevu pa nije moguće udovoljiti njezinom traženju.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti. Nadalje navodi kako zakonitost navedenog rješenja nije moguće ispitati jer je u istom navedeno da se ono temelji na članku 23. stavku 5. točkama 3. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a te odredbe nemaju veze s njezinim zahtjevom. Također navodi da je nerazumljiv navod iz obrazloženja rješenja kako ona nema pravo na pristup informacijama jer nije stranaka u postupcima P-230/19 i Ovr-677/20, s obzirom da službenik za informiranje nije sudac i nije ovlašten odlučivati o tome tko smije uzeti presliku kojega od navedena tri dokumenta iz zahtjeva, a koje posjeduje Grad Zaprešić. Žaliteljica ističe kako ona nije stranka pa se na nju ne primjenjuje odredba članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, ističe kako se tražene informacije ne tiču prethodnog i kaznenog postupka iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne postoje ni druge zapreke u smislu članka 15. stavka 3. točke 1. jer se davanjem tražene informacije ne bi onemogućilo vođenje sudskog postupka s obzirom da je postupak P-230/19 pravomoćno okončan dok se u postupku Ovr-677/20 davanjem podataka o visini vještačke procjene vrijednosti nekretnine ni u kojem slučaju ne može onemogućiti izvršenje sudske odluke. Također, ističe kako se zahtjevom ne traži uvid u cjelokupni spis predmeta ili slično što se ne bi moglo smatrati zahtjevom za pristup informaciji te da ne postoji niti jedan od razloga iz članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama temeljem kojeg bi mogao biti odbijen njezin zahtjev. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 27. svibnja 2021. godine zatražila od Grada Zaprešića informacije vezano za imovinu u vlasništvu Grada Zaprešića i to nekretninu iz zk. ul. 4942 k.o. Zaprešić za koju žaliteljica navodi da je pravomoćno okončan sudski postupak P-230/19 na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u kojem postupku je postavljen stvarno pravni zahtjev i u kojem je sud donio presudu na osnovu priznanja Grada Zaprešića kao tuženika te da je sve to vidljivo iz rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zaprešiću Ovr-677/20 gdje se provodi ovrha na toj nekretnini temeljem ovršne isprave P-230/19 od 9. svibnja 20219. godine. Žaliteljica je u zahtjevu konkretno zatražila da joj se omogući uvid i izrade preslike dokumenata kojim se priznaje tužbeni zahtjev u spisu P-230/19, a koji je predan sudu 4. ožujka 2019. kao odgovor na tužbu, tužbe od 4. veljače 2019. godine iz navedenog predmeta P-230/19 te nalaz i mišljenje vještaka, koji je predan sudu 27. siječnja 2021. godine, a koji sadrži procijenjene vrijednosti nekretnine iz zk. ul. 4942 k.o. Zaprešić spomenutog ovršnog spisa Ovr-677/20. Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Grad Zaprešić donio rješenje KLASA: UP/008-02/21-01/02, URBROJ: 238/33-03-01/01-21-2 od 9. lipnja 2021. godine, kojim je odbio zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći kako žaliteljica nije stranka u sudskim postupcima navedenim u zahtjevu pa nije moguće udovoljiti njezinom traženju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Grad Zaprešić je Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku, kao informacije koje su predmet postupka, dostavio sljedeće akte: Tužbu Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici Broj: P-DO-20/18 od 11. siječnja 2019. godine, zaprimljenu na Trgovačkom sudu u Zagrebu 4. veljače 2019. godine, Odgovor na tužbu Grada Zaprešića KLASA: 701-01/18-01/02, URBROJ: 238-33-02/1-19-4 od 27. veljače 2019. godine te Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Mladena Ožića, iz siječnja 2021. godine, danog u predmetu Ovr-677/20 Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, Grad Zaprešić je u obrazloženju osporenog rješenja naveo kako žaliteljica nije stranka u postupcima navedenim u zahtjevu za pristup informacijama te da stoga nije moguće udovoljiti njezinom traženju, a što nije na Zakonu o pravu na pristup informacijama zasnovani razlog odbijanja. Sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kada se utvrdi da je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacijama stranka u postupku, sudskom, upravnom ili drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojoj je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom, tada se ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom da je Grad Zaprešić utvrdio da žaliteljica nije stranka u postupcima na koje se odnose tražene informacije, trebao je razmotriti njezin zahtjev u smislu utvrđivanja da li za zatražene informacije, a koje Grad Zaprešić kao tijelo javne vlasti posjeduje, postoji neko od ograničenja prava na pristup traženim informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama i potreba provođenja testa razmjernosti i javnog interesa ili je žaliteljici moguće odobriti bilo potpuni ili djelomičan pristup traženim informacijama.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe, kao niti na umrle osobe.
Uvidom u dostavljenu Tužbu Broj: P-DO-20/18 od 11. siječnja 2019. godine i Odgovor na tužbu Broj: P-DO-20/18 od 11. siječnja 2019. godine, u žalbenom postupku je utvrđeno da u odnosu na iste ne postoje ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da se radi o takvim informacija koje bi osim žaliteljice i bilo koja druga fizička ili pravna osoba, domaća ili strana, koja bi ih zatražila, mogla dobiti. Naime, iako je u žalbenom postupku utvrđeno da navedeni akti sadrže određene osobne podatke kao što su ime, prezime i adresa umrle osobe, zatim ime i prezime te potpis službene osobe potpisnika akta, isto tako je utvrđeno da se ne radi o zaštićenim osobnim podacima.
Nadalje, uvidom u dostavljeni Nalaz i mišljenje sudskog vještaka ........., iz siječnja 2021. godine, utvrđeno je da isti sadrži podatke o usporednim nekretninama temeljem kojih bi se moglo doći do osobnih podataka drugih osoba, primjerice vlasnika tih nekretnina, a ti podaci nisu informacije od javnog značaja. Također je utvrđeno da je u konkretnom slučaju javni interes zadovoljen dostavom Nalaza i mišljenja sudskog vještaka, bez podataka o usporednim nekretninama navedenim u točki 3. izreke ovog rješenja, stoga je u tom dijelu zahtjev žaliteljice trebalo odbiti. Osim toga, ističe se da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane podatke koje bi trebalo prekriti, a koji su dio zatražene informacije, da se isti ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan