KLASA: UP/II-008-07/14-01/355

URBROJ: 401-01/04-15-04

Zagreb, 16. siječnja 2015.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, novinara tjednika Express i 24sata iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-200-UP/I-4556/1-14 od 25. srpnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………, novinara tjednika Express i 24sata, izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-200-UP/I-4556/1-14 od 25. srpnja 2014. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, novinara tjednika Express i 24sata (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi  da je Ministarstvu unutarnjih poslova uputio novinarski upit pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama u kojem je tražio da mu tijelo javne vlasti odgovori je li gospodin ……… rođen ………, hrvatski državljanin i ukoliko jest kada je i po kojoj osnovi dobio državljanstvo. Nadalje navodi da je Ministarstvo unutarnjih poslova pogrešno primijenio Zakon o pravu na pristup informacijama. Također navodi da prema članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj zahtijeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti se je obvezan pozvati na primjenu ovog Zakona. Žalitelj ističe kako je provedeni test razmjernosti ništavan jer u testu uopće nije navedeno da je netko primijetio da je osoba za koju je tražio informacije u stvari direktor strane obavještajne službe, točnije Uprave za sigurnost i kontrašpijunažu Republike Makedonije koji je kao takav apsolutno javna osoba.  Također ističe da on kao novinar ima pravo znati sve relevantne informacije o tome je li, kako i zašto takva javna osoba dobila hrvatsko državljanstvo. Žalitelj navodi kako je primjenom članka 11. Zakona o zaštiti osobnih podataka na ovaj slučaj i na ovakav način Ministarstvo unutarnjih poslova teško povrijedilo Zakon o pravu na pristup informacijama i demokratske prakse Republike Hrvatske u dijelu uloge medija u razvijanju otvorenog i civilnog društva kao temeljnih vrijednosti navedenih u Ustavu Republike Hrvatske. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. srpnja 2014. godine zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova da mu se dostave sljedeće informacije o državljanskom statusu, pravnoj osnovi stjecanja hrvatskog državljanstva te izdavanju putovnice Republike ………, rođenom ………i to: „1. Je li gospodin ……… državljanin Republike Hrvatske i ako jest, od kojeg datuma, 2. Ukoliko je istina da je gospodin ……… dobio državljanstvo Republike Hrvatske, po kojoj ga je osnovi dobio i 3. Je li gospodinu ……… izdana putovnica Republike Hrvatske i ako jest, s kojim datumom“. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova rješenjem Broj: 511-01-200-UP/I-4556/1-14 od 25. srpnja 2014. godine odbilo zahtjev žalitelja zbog zaštite osobnih podataka.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

U članku 7. stavku 1. točkama 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. gore citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku je utvrđeno da su u odnosu na zatražene informacije ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Povjerenica za informiranje ne nalazi javni interes da se zatražene informacije omoguće žalitelju. Naime, ukoliko bi se zatražene informacije omogućila žalitelju, te iste informacije bi se onda trebale omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila. Svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a navodi žalitelja da je osoba za koju su zatražene informacije direktor strane obavještajne službe, javna osoba, te da se njemu kao novinaru trebaju omogućiti sve relevantne informacije o tome kako bih hrvatskoj javnosti mogao proslijediti tražene informacije kroz medije u kojima radi, nisu razlozi zbog kojih bi se žalitelju trebale omogućiti zatražene informacije. U žalbenom postupku je utvrđeno da nije bilo zanimanja javnosti, a pogotovo ne šire rasprave vezane za informaciju da li ………ima hrvatsko državljanstvo i izdanu putovnicu Republike Hrvatske.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                                                                                                                         

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.