KLASA: UP/II-008-07/21-01/310
URBROJ: 401-01/10-21-2
Zagreb, 21. travnja 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 19. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 19. ožujka 2021. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio uvid u spis predmeta u kojem je deponiran potpis javne bilježnice ........., temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji otvara mogućnost zlouporabe potpisa javnog bilježnika, a time i potencijalno ugrožavanje provođenja javnobilježničke službe.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Navodi da osporava rješenje u cijelosti, i to zbog pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona, te bitne povrede pravila postupka. Također uz žalbu dostavlja dokaze da se su u tijeku postupci pred sudom, te smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj dana 17. ožujka 2021. godine prvostupanjskom tijelu uputio dopis u kojem se navodi sljedeće:
„Poštovana predsjednice suda gospođo ........., iza pokojnog ......... za dan 23. ožujka 2021. godine određena je ostavina, u kojoj su nasljednici ......... i .......... ......... je javna bilježnica u Zagrebu, Zajčeva 1. U do sada prikupljenoj dokumentaciji za pripremu ostavine, nedostaje mi njezin deponirani potpis kod Vašeg suda za rad bilježnika, jer je iz isprava vidljiv različit potpis imenovane u ugovorima i drugo.
Budući da je ostavina za 8 dana, molim Vas da mi hitno omogućite uvid u spis predmeta gdje je njen deponiran potpis, poziv u prilogu.“
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji otvara mogućnost njihove zlouporabe, a time i potencijalno onemogućavanje učinkovitog provođenja javnobilježničke službe.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime, odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ima u vidu vođenje točno određenog postupka kao razlog za ograničenje prava na pristup informacijama.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo se samo općenito poziva na učinkovito vođenje javnobilježničke službe, a što po mišljenju Povjerenika za informiranje ne predstavlja zakonski razlog za ograničavanje prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, mogućnost zlouporabe potpisa javnog bilježnika ne može predstavljati razlog za ograničenje prava na pristup informacijama, jer se prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju ne poziva na zlouporabu prava iz članka 23. stavka 5. točke. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Drugim riječima, u slučaju pozivanja na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama postupanje korisnika sa zaprimljenom informacijom ne može biti odlučna činjenica, jer se ne radi o činjenici koja postoji u trenutku odlučivanja o zahtjevu žalitelja.
Slijedom navedenog, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09) poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, jer Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 18. stavkom 3. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16) propisano je da otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Također je propisano da da će se ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položiti kod zakonom određenog suda na području kojeg javni bilježnik ima svoje sjedište.
Prema članku 263. stavku 1. Sudskog poslovnika („Narodne novine", broj 37/14, 49/14, 08/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17 – Ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20 i 147/20) propisano je da se predmeti sudske uprave razvrstavaju prema skupinama poslova koji se označavaju arapskim brojkama (šifrom) utvrđenom u stavku 4. navedenog članka.
Iz stavka 4. navedenog članka, proizlazi da se među osnovnim skupinama poslova navode i javni bilježnici (pod točkom 15.).
Razmatrajući sadržajno zahtjev žalitelja od 17. ožujka 2021. godine, Povjerenik za informiranje ističe da je nesporno da žalitelj svojim zahtjevom traži uvid u spis predmeta gdje je deponiran potpis javnog bilježnika.
Slijedom navedenog, traženje uvida u spis predmeta ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama u smislu odredbe članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u kojem slučaju tijelo javne vlasti ne donosi rješenje već izdaje korisniku obavijest u smislu članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kada korisnika obavještava da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama
Da se radi o uvidu u spis, odnosno da žalitelj ne postupa s traženjem informacija od javnog značaja, potvrđuje preslike aplikacije e-predmeta koje ukazuju da informacije žalitelj traži za potrebe sudskog postupka, a na isto ukazuje i zapisnik iz ostavinskog predmeta.
Osim toga, i sami navodi žalbe ukazuje, te dokumenti koje žalitelj prilaže, ukazuju na to da žalitelj pokušava dokazati svoj pravni interes za traženjem informacije.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja da žalitelj traži uvid u spis predmeta, o kojem se ne odlučuje sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan