KLASA: UP/II-008-07/15-01/225

URBROJ: 401-01/04-15-03

Zagreb, 15. prosinca 2015.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, slobodnog novinara iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa KLASA: UP/I-008-02/15-03/2, URBROJ: 514-01-15-01 od 15. travnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa KLASA: UP/I-008-02/15-03/2, URBROJ: 514-01-15-01 od 15. travnja 2015. godine.

2. Djelomično se odobrava ………, slobodnom novinaru, dostava preslike:

- stranice Matičnog kartona sutkinje ……… (ranije ………) broj: 1477, na način da se na navedenoj stranici prekriju osobni podaci navedeni u rubrikama  jedinstveni matični broj građana, ime oca /majke, zanimanje roditelja, datum, mjesto i općina rođenja, nacionalna opredijeljenost, mjesto i općina stanovanja, telefon, prosječna ocjena studija,

- 2. stranice Matičnog kartona sutkinje ……… (ranije ………) koja sadrži podatke o svim njezinim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima       radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Općinskom sudu u Zagrebu na način da se na navedenoj stranici prekriju osobni podaci navedeni u rubrikama strani jezik, bračni status i stambeni status.

3. Odobrava se ………, slobodnom novinaru, dostava preslike:

- 3., 4. i 5. stranice Matičnog kartona sutkinje ……… (ranije ………) broj: 1477.

4. Nalaže se Ministarstvu pravosuđa da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, slobodnog novinara (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. i članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je pobijano rješenje pravno neutemeljeno. Nadalje navodi da nazivi radnih mjesta, trajanje zaposlenja i poslodavci ne mogu biti osobni podaci zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka jer se radi o podacima koji govore o ispunjavanju uvjeta za izbor za suca i kao takvi moraju biti dostupni javnosti. Smatra da je obrazloženje da se ne radi o podacima koji služe dokazivanju uvjeta za suca već o podacima koje sam sudac ispunjava nakon izbora netočno, kao i da ne stoji obrazloženje da su podaci ispunjeni u svrhu različitu od svrhe za koju su traženi. Ističe kako svatko tko se kandidira na javnu funkciju ili na radno mjesto u javnoj službi mora biti spreman na javnost podatak, te da u konkretnom slučaju ne postoji zakonski temelj za uskratu prava na pristup informacijama jer se uopće ne radi o informacijama koje bi bile zaštićene Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a javni interes preteže nad privatnim interesom. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. ožujka 2015. godine zatražio od Ministarstva pravosuđa, kao tijela javne vlasti, da mu se dostave preslike dokumenata koji sadrže podatke o svim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Općinskog suda u Zagrebu ……… (ranije ………) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Općinskom sudu u Zagrebu. U zahtjevu je žalitelj ujedno napomenuo da se njegov zahtjev razlikuje od prethodnog jer se u ovom zahtjevu traže podaci iz evidencija koje je Ministarstvo pravosuđa dužno po zakonu čuvati, dok se u prijašnjem zahtjevu tražio životopis. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-02/15-03/2, URBROJ: 514-01-15-01 od 15. travnja 2015. godine kojim je odbilo zahtjev žalitelja jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Iz spisa predmeta razvidno je da je Ministarstvo pravosuđa provelo test razmjernosti i javnog interesa. Uvidom u Bilješku o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa povodom zahtjeva za pristup ……… iz Zagreba u vezi naziva radnih mjesta i trajanjima zaposlenja za bivšu sutkinju Općinskog suda u Zagrebu ……… (ranije ………) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Općinskom sudu u Zagrebu KLASA: 008-02/15-01/24, URBROJ: 514-01-15-02 od 15. travnja 2015. godine, razvidno je da se u istoj navodi da osobni podaci o prethodnim zaposlenjima ……… (ranije ………)  nisu dostavljeni Ministarstvu pravosuđa u svrhu provedbe postupka imenovanja suca nego u svrhu popunjavanja podataka u matičnom kartonu suca, a s obzirom na navedenu svrhu radi koje Ministarstvo pravosuđa je prikupilo navedene osobne podatke, kao i s obzirom da osoba na koju se osobni podaci odnose više ne obavlja pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo pravosuđa je ocijenilo da ne postoji  opravdana i zakonita svrha za daljnju obradu takvih podataka. Temeljem navedenog Ministarstvo pravosuđa zaključilo je kako u konkretnom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka odnosno zaštitu privatnosti u širem smislu u odnosu na javni interes.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je Matični karton sutkinje ……… (ranije ………)   broj: 1477.

Člankom 49. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 3/94), a koji Zakon više nije na snazi, bilo je propisano da za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Člankom 50. istog Zakona bilo je propisano da za suca općinskog suda može biti imenovana osoba koja je kao sudački, državnoodvjetnički, odvjetnički, javnobilježnički vježbenik ili vježbenik kod suca za prekršaje položila pravosudni ispit, odnosno osoba koja radi na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je da dostavljeni Matični karton sutkinje sadrži njezine osobne podatke. Nesporno je da su nečije ime i prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj i slično osobni podaci, međutim potrebno je utvrditi da li su isti u konkretnom slučaju zaštićeni. S obzirom da se radi o osobnim podacima osobe koja je obnašla sudačku dužnost u tijelu javne vlasti Povjerenica za informiranje je mišljenja da ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podatka ako bi se dostavili ime i prezime osobe koja je obnašla sudačku dužnost na Općinskom sudu u Zagrebu, podaci o njezinim ranijim zaposlenjima, nazivima radnih mjesta, trajanju zaposlenja u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Općinskom sudu u Zagrebu. Sukladno gore citiranim odredbama Zakona o sudovima razvidno je da je za suca mogla biti imenovana osoba koja između ostalog ima radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti. U pogledu Zakona o pravu na pristup informacijama irelevantno je da li osoba i dalje obnaša sudačku dužnost. Naime, Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve informacije koje posjeduje tijelo javne vlasti, bez obzira kada su nastale, a činjenica je Ministarstvo pravosuđa posjeduje tražene informacije i da je osoba za koju se traže podaci obnašala sudačku dužnost u tijelu javne vlasti, pa se stoga ne može prihvatiti kao ispravan zaključak Ministarstva pravosuđa da se s obzirom na svrhu popunjavanja podataka u matičnom kartonu suca i činjenicu da osoba na koju se osobni podaci odnose više ne obavlja pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, ne mogu žalitelju omogućiti traženi podaci.

Nadalje, u odnosu na podatke kao što su jedinstveni matični broj, datum i mjesto rođenja, ime oca/majke, zanimanje roditelja, bračni status, mjesto stanovanja, broj telefona i slično, utvrđeno je da se radi o osobnim podacima u odnosu na koje prevladava javni interes u konkretnom slučaju i koje je potrebno zaštititi radi zaštite privatnosti osobe čiji su osobni podaci u pitanju.

Kada neki dijelovi dokumenta podliježu ograničenjima prava na pristup informacijama, takvi dijelovi dokumenta mogu se prekriti, odnosno izostaviti, a ostatak se može dati. U takvim slučajevima radi se o djelomičnom omogućavanju informacija.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.