KLASA: UP/II-008-07/19-01/764
URBROJ: 401-01/11-20-4
Zagreb, 2. travnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: UP/I-008-01/19-02/5, URBROJ: 519-02-1-1-1/2-19-3 od 5. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: UP/I-008-01/19-02/5, URBROJ: 519-02-1-1-1/2-19-3 od 5. rujna 2019. godine.
2. Djelomično se omogućava ......... pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine, na način da se na istome prekriju
- na stranici 1. podaci o datumu i mjestu rođenja, imenu oca, imenu majke, adresi prebivališta, osobnom identifikacijskom broju te broju osobne iskaznice .........;
- na stranici 9. inicijali korisnika, podatak o životnoj dobi i zdravstvenom stanju korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir.
te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražio zapisnik o provedenom nadzoru nad Domom za starije i nemoćne osobe Beli Manastir u dijelu koji se odnosi na osobne podatke, temeljem članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s člankom 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu Povjereniku za informiranje u kojoj ne navodi iz kojih razloga pobija osporeno rješenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ali predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zatražio pristup preslici zapisnika o provedenom nadzoru u Domu za starije i nemoćne osobe Beli Manastir. Nadalje, razvidno je da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provelo test razmjernosti i javnog interesa o čemu je sastavilo službenu zabilješku te, na temelju provedenog testa, rješenjem KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine djelomično odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s člankom 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona, u odnosu na osobne podatke koji su sadržani u zapisniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da zapisnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine sadrži osobne podatke, pa je stoga proveden test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, navodi se da je provedbom testa utvrđeno da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku posjeduje traženi dokument, ali da isti sadrži osobne podatke sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka te je ocijenjeno da u konkretnom slučaju prevladava javni interes u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji, ali da je pojedine dijelove koji se odnose na osobne podatke potrebno zatamniti jer bi dostavom takvih podataka došlo do povrede Opće uredbe o zaštiti podataka.
Iz navedenoga proizlazi da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku utvrdilo da u odnosu na dio zatražene informacije, postoje ograničenja propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno navedenome, tijelo javne vlasti se prilikom donošenja rješenja pogrešno pozvalo na odredbu članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da pravo na pristup traženoj informaciji ne omogućava u cijelosti, već zahtjev djelomično odbija. Stoga je tijelo javne vlasti trebalo rješenje donijeti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. citiranog Zakona tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 4. točke 1. i 2. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. članka 16. propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Postupajući sukladno citiranim odredbama tijelo javne vlasti provelo je test razmjernosti i javnog interesa, o čemu je kao dio spisa predmeta dostavilo službenu zabilješku KLASA: UP/I-008-01/19-02/5, URBROJ: 519-02-1-1-1/2-19-2 od 5. rujna 2019. godine. U službenoj bilješci o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa u bitnome se navodi da su razlozi za omogućavanje pristupa traženoj informaciji transparentnost i odgovornost, a razlog zbog kojih bi pravo na pristup informacijama trebalo ograničiti je ugrožavanje prava na zaštitu osobnih podataka osoba čija se imena spominju u dokumentu. Nadalje, navodi se da je slijedom navedenoga zaključeno da se zahtjevu za pristup informacijama može udovoljiti na način da se podnositelju zahtjeva dostavi dokument, a podaci koji se odnose na osobne podatke (datum i mjesto rođenja osoba, prebivalište, osobni identifikacijski broj, broj osobne iskaznice) osoba iz dokumenta će se zatamniti budući da bi dostavom navedenih podataka došlo do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka.
Osim navedene službene zabilješke, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta, uključujući i informaciju koja je predmet ovog postupka, odnosno preslika zapisnika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine, a sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uz navedeno, u spis predmeta dostavljen dostavljena i dokumentacija sa zatamnjenim podacima, onako kako je dostavljena žalitelju.
U žalbenom postupku utvrđeno je da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u prvostupanjskom postupku propustilo odrediti koje osobne podatke sadrži informacija koje je predmet postupka, a u odnosu na koje se provođenjem postupka iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrdilo da preteže potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, odnosno u odnosu na koje preteže javni interes. Naime, u obrazloženju pobijanog rješenja, kao i službenoj zabilješci o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navodi da će se zatamniti podaci o datumu i mjestu rođenja osoba, prebivalištu, osobnom identifikacijskom broju i broju osobne iskaznice, dok su u žalitelju dostavljenom dokumentu zatamnjeni neki podaci koji prethodno nisu navedeni, dok u odnosu na ostale osobne podatke nije ni odlučivano u prvostupanjskom postupku.
Nadalje, uvidom u dostavljeno utvrđeno je da citirani zapisnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 29. listopada 2018. godine sadrži osobne podatke i to: imena i prezimena zaposlenih u Domu za starije i nemoćne osobe Beli Manastir, podatke o stručnim kvalifikacijama i prethodnom radnom iskustvu dvoje zaposlenika, imena razriješenih i imenovanih članova Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir te inicijale korisnika navedene ustanove i podatak o njihovim godinama i zdravstvenom stanju.
Člankom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
Uvodnom odredbom broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
U uvodnoj odredbi broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno os sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
S obzirom na sve navedeno, u žalbenom postupku je utvrđeno da je rješenje prvostupanjskog tijela u kojem je žalitelju djelomično omogućen pristup informacijama dostavom dokumentacije sa prekrivenim određenim podacima potrebno poništiti te žalitelju odobriti pristup informacijama na način da na zapisniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/195, URBROJ: 519-07-2/9-18-2 od 29. listopada 2018. godine budu vidljivi podaci kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Naime, do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka ne bi došlo ako se dostave podaci o imenima i prezimenima razriješenih i imenovanih članova Upravnog vijeća, imenima i prezimenima zaposlenika Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir te podaci o stručnim kvalifikacijama i drugim uvjetima radnih mjesta zaposlenika, već u odnosu na iste preteže javni interes s obzirom da se radi o osobama koje su u radnom odnosu u tijelu javne vlasti i njihova se plaća isplaćuje iz javnih sredstava, odnosno o osobama koje temeljem posebnih odluka osnivača Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir, Osječko-baranjske županije, izvršavaju dužnost članka Upravnog vijeća. Međutim, u odnosu na podatke o datumu i mjestu rođenja, imenu oca, imenu majke, adresi prebivališta, osobnom identifikacijskom broju te broju osobne iskaznice ......... te inicijale korisnika, kao podatak o životnoj dobi i zdravstvenom stanju korisnika, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan