KLASA: UP/II-008-07/19-01/245

URBROJ: 401-01/10-20-2

Zagreb, 27. travnja 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-004-01/19-01/00001, URBROJ: 533-01-19-0001 od 29. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-004-01/19-01/00001, URBROJ: 533-01-19-0001 od 29. siječnja 2019. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici zapisnika četvrte sjednice Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost od 20. rujna 2018. godine i potpisnoj listi uz navedeni zapisnik.

3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici zapisnika Stručnog povjerenstva za područje biotehničkih znanosti, KLASA: 061-03/18-02/00003, URBROJ: 533-03-18-0004 od 16. svibnja 2018. godine i potpisnoj listi uz navedeni zapisnik.

4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici obrazaca - poticaja za pokretanje postupka dodjele godišnje nagrade za znanost - dobitnika godišnje nagrade za znanost, u području biotehničkih znanosti, na način da se na istim u točki 1. - podaci o predloženiku prekriju sljedeći podaci: matični broj znanstvenika, jedinstveni matični broj građanina, osobni identifikacijski broj, mjesto rođenja, prebivalište/adresa stanovanja i broj osobnog telefona, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim dokumentima dobitnice godišnje nagrade za znanost .........: životopisu - Prilog 1, obrazloženju prijedloga za Godišnju nagradu za znanost od 11. siječnja 2018. godine - Prilog 2., odluci Fakultetskoj vijeća Prehrambeno-biotehničkog fakulteta o prihvaćanju kandidature ......... za državnu nagradu za znanost, KLASA: 061-03/18-01/01, URBROJ 251-69-10-18-9 od 30. siječnja 2018. godine - Prilog 3., popisu radova - Prilog 4., i popisu najznačajnijih nagrada iz opusa na kojima se poticaj temelji i koji su objavljeni u razdoblju za koje se nagrada predlaže - Prilog 5.

6. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim dokumentima dobitnika godišnje nagrade za znanost .........: životopisu, obrazloženju o znanstvenom doprinosu od 30. siječnja 2018. godine, odluci Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednog fakulteta, KLASA: 602-04/18-04/05, URBROJ: 2158-94-02-18-01 od 25. siječnja 2018. godine o predlaganju ......... kao kandidata za državnu nagradu za znanost, popisu radova, te popisu najznačajnijih radova iz opusa na kojima se poticaj temelji i koji su objavljeni u razdoblju za koje se nagrada predlaže.

7. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim dokumentima dobitnice godišnje nagrade za znanost .........: životopisu, obrazloženju o znanstvenom doprinosu od 30. siječnja 2018. godine, odluci Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednog fakulteta, KLASA: 003-08/18-06/01, URBROJ: 2158-82-06-18-15 od 30. siječnja 2018. godine o predlaganju ......... kao kandidatkinje za državnu nagradu za znanost, popisu radova, te popisu najznačajnijih radova iz opusa na kojima se poticaj temelji i koji su objavljeni u razdoblju za koje se nagrada predlaže.

8. Nalaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da postupi sukladno točkama 2., 3., 4., 5., 6. i 7. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica), kojim je tražila uvid u zapisnik sastanka stručnog povjerenstva područja biotehničkih znanosti, i zapisnik Odbora za područje biotehničkih znanosti, relevantne materijale (uključujući i materijale svih kandidata), ocjene kvalitativnih kriterija (kriteriji natječaja) svih ostalih kriterija na temelju koje su donesene odluke o odabiru dobitnika, te potpisnu listu svih sudionika, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju službenu, poslovnu i profesionalnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je uložila žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Ističe da državne nagrade za znanost, a posebno kriteriji ne smiju biti tajna. Osporava provedeni test razmjernosti i javnog interesa. Smatra da mogućnost pristupa informacijama predstavlja izuzetno važan alat za postizanje transparentnosti rada i odlučivanja tijela javne vlasti na svim razinama.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 5. prosinca 2018. godine od prvostupanjskog tijela tražila uvid u zapisnik sastanka stručnog povjerenstva područja biotehničkih znanosti i zapisnik Odbora za područje biotehničkih znanosti, relevantne materijale (uključujući i materijale svih kandidata), ocjene kvantitativnih kriterija, te svih ostalih kriterija na temelju kojih su donesene odluke o odabiru. Također traži i uvid u potpisnu listu prisutnih sudionika na sjednici stručnog povjerenstva i Odbora.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci predstavljaju službenu, poslovnu i profesionalnu tajnu.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

Imajući u vidu navedeno, logično je da informacije koje žaliteljica traži, a koje se odnose na postupak dodjele državne nagrade za znanost, ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada, a niti druge podatke u smislu članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, jer u konkretnom slučaju nije riječ o nikakvim gospodarskim interesima određenih osoba.

Što se tiče profesionalne tajne, sukladno članku 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

Dakle, nije jasno kako bi se informacije iz navedenog natječajnog postupka mogle smatrati profesionalnom tajnom, jer se u konkretnom slučaju ne radi o informacijama koje su određene osobe saznale u obavljanju svog poziva.

Slijedom navedenog, niti zakonsko ograničenje profesionalne tajne nije moguće primijeniti u konkretnom slučaju.

Prema članku 28. Poslovnika o radu Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost od 7. prosinca 2016. godine, koji je Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku, proizlazi da se provođenje postupka u vezi s dodjelom nagrada, kao i donošenje odluka, smatraju službenom, poslovnom i profesionalnom tajnom.

Dakle, predmetni Poslovnik, na koji se poziva prvostupanjsko tijelo, nije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka, s obzirom da se istim Poslovnikom cijeli postupak proglašava poslovnom tajnom i profesionalnom tajnom, pri čemu se nije vodilo računa o zakonskim definicijama poslovne i profesionalne tajne.

Što se tiče službene tajne, stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) prestao je važiti i odredba članka 12. navedenog Zakona, prema kojoj je bilo propisano da se službenom tajnom smatraju podaci koji su prikupljeni i koriste se za potrebe javnih tijela, a koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašeni službenom tajnom.

Međutim, odredba članka 87. stavka 13. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 142/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18) sadrži identičnu odredbu, pa je potrebno ispitati može li se na informacije koje su predmet postupka primijeniti institut službene tajne.

S obzirom na to da se radi o postupku podjele nagrada za znanost, dakle o natječaju kao pravno uređenom postupku, ne može se prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da bi baš sve informacije iz takvog postupka predstavljale službenu tajnu.

Osim toga, po mišljenju Povjerenika za informiranje, predmetni poslovnik ne predstavlja opći akt nadležnog tijela, već predstavlja interni propis koji regulira postupanje Odbora, pa kao takav niti ne može biti osnova za proglašenja kako poslovne, tako i službene tajne.

S obzirom da žaliteljica traži informacije koje su povezane s dodjelom godišnje nagrade za znanost, u nastavku se navode relevantne zakonske odredbe.

Sukladno članku 1. Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost („Narodne novine“, broj 108/95, 104/97, 142/98) državne nagrade za znanost podjeljuje Republika Hrvatska za iznimno značajna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znatna ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci.

Člankom 2. navedenog Zakona propisano je da su državne nagrade za znanost: 1. nagrada za životno djelo, 2. godišnja nagrada za znanost, 3. godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i 4. godišnja nagrada za znanstvene novake.

Prema članku 13. navedenog Zakona, natječaj za podjelu nagrada raspisuje Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, a sukladno članku 14. Zakona nagrade podjeljuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora.

Sukladno članku 15. Odbor sačinjavaju predsjednik Sabora Republike Hrvatske, koji je ujedno i predsjednik Odbora, ministar znanosti i obrazovanja i jedanaest članova istaknutih znanstvenih djelatnika koje na prijedlog ministra znanosti i obrazovanja imenuje Sabor Republike Hrvatske.

Sukladno članku 1. Pravilnika o postupku dodjele državnih nagrada za znanost („Narodne novine“, broj 38/97, 99/97, 41/05, 45/05, 52/06, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se istim uređuje način rada Odbora za podjelu državnih nagrada (dalje u tekstu: Odbor) i to: osnivanje i rad stručnih povjerenstava, način raspisivanja natječaja za podjelu nagrada, način predlaganja predloženika za podjelu nagrada, kriteriji i postupak za podjelu nagrada, visina novčanih iznosa nagrada, izgled i opis povelja, te druga pitanja koja se odnose na rad Odbora.

Prema članku 3. stavku 2. Pravilnika propisano je da se u natječaju objavljuju: vrsta, namjena, broj nagrada i kriteriji za podjelu nagrada. Utvrđuje se također postupak predlaganja znanstvenika, istraživača, znanstvenih novaka ili skupine znanstvenika i rok za podnošenje poticaja za pokretanje postupka za dodjelu nagrada.

Sukladno članku 4. stavka 1. Pravilnika, poticaj mora sadržavati popunjeni obrazac u tri primjerka, te priloge koji se podnose u dva primjerka, i to:

- životopis predloženika za nagradu s općim podacima o znanstvenom zvanju i statusu, ustanovi zaposlenja i sl.;

- pismeno obrazloženje koje sadrži prosudbu o znanstvenoj djelatnosti predloženika za određenu vrstu i namjenu nagrade, prosudbu postignutih rezultata, kao i znanstveno područje za koje se predlaže podjela nagrade. Obrazloženje mora sadržavati osnovne podatke osobe koja ga je sastavila i njezin potpis;

- odluku tijela ustanove o pokretanju postupka za dodjelu nagrade;

- popis znanstvenih radova predloženika razvrstanih prema kategorijama i kriterijima iz obrasca poticaja koji sadrži upute s prilozima;

- preslike samo onih radova iz opusa predloženika na kojim se poticaj temelji i koji su objavljeni u razdoblju za koje se nagrada predlaže.

Prema stavku 6. navedenog Pravilnika propisano je da, radi davanja stručnog mišljenja o predloženicima za nagradu, Odbor osniva stručna povjerenstva za sljedeća znanstvena područja: 1. prirodnih znanosti, 2. biomedicinskih znanosti, 3. tehničkih znanosti, 4. biotehničkih znanosti, 5. društvenih znanosti, 6. humanističkih znanosti.

Sukladno članku 7. stavku 1. Pravilnika, predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi stručnog povjerenstva imenuju se iz reda istaknutih znanstvenih djelatnika, s tim da je predsjednik stručnog povjerenstva ujedno i član Odbora.

Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika, stručna povjerenstva rade i donose odluke na sjednici, o tijeku koje se vodi zapisnik sukladno stavku 2. navedenog članka, dok se o sjednici Odbora vodi zapisnik u smislu članka 14. stavka 3. Pravilnika.

U odnosu na zapisnik Odbora za područje biotehničkih znanosti, ističe se sljedeće.

Što se tiče imena članova Odbora, ističe se da je isti podatak javno dostupan na poveznici https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/StrucnaTijela//Odluka%20o%20imenovanju%20Odbora%20za%20podjelu%20dr%C5%BEavnih%20nagrada%20za%20znanost.pdf.

U odnosu na ime i prezime zaposlenice prvostupanjskog tijela, ističe se da sukladno ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi, navedeni podatak ne predstavlja zaštićeni osobni podatak jer se radi o državnom službeniku čiji se rad financira iz javnih sredstava, a u konkretnom slučaju predmetni podatak je upravo u svezi s radom navedene osobe, a koja je pripremila zapisnik Odbora, kao i zapisnik Stručnog povjerenstva za područje biotehničkih znanosti.

Nadalje, s obzirom na to da je predmet zahtjeva žaliteljice podjela godišnjih nagrada za znanost za 2017. godine, ističe se da je na poveznici https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Znanost/DrzavneNagradeZaZnanost//Odluka%20o%20dodjeli%20Dr%C5%BEavnih%20nagrada%20za%20znanost%20za%202017.%20godinu%20-%20obrazlo%C5%BEenja.pdf javno dostupna odluka Odbora za podjelu nagrada za znanost, KLASA: 061-03/18-02/00005, URBROJ: 533-3-18-0002 od 20. rujna 2018. godine, u kojoj su navedeni dobitnici , te obrazloženje razloga podjele nagrade.

Uvidom u zapisnik Odbora od 20. rujna 2018. godine, koji je Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku, utvrđeno je da se u istom u bitnom na navode predloženici pojedinih stručnih povjerenstava, te odluka o prihvaćanju navedenih predloženika. Osim toga, u istom se navode i prijedlozi novčanih iznosa za nagrade, ovisno o kategoriji, s time da ista u odnosu na godišnju nagradu za znanost iznosi 30.000,00 kn.

Člankom 10. stavkom 1. točkom 12. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika.

Iako je Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost posebno tijelo osnovano sukladno odredbama Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost, Povjerenik za informiranje posebno ukazuje na specifičan odnos navedenog tijela s prvostupanjskim tijelom, a što je razvidno iz sljedećeg.

Sukladno članku 20. Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanosti propisano je da se sredstva za nagrade i materijalne troškove oko podjele nagrada osiguravaju u državnom proračunu, a sukladno članku 21. navedenog Zakona propisano je da stručne i administrativne poslove za rad Odbora i postupak podjele nagrada obavlja ministarstvo nadležno za znanost.

Dakle, iako Odbor nije formalno u sastavu prvostupanjskog tijela, činjenica da se njegov rad financira iz državnog proračuna, da prvostupanjsko tijelo obavlja stručne i administrativne poslove za Odbor, da se na sjednicama Odbora odlučuje o pravima korisnika na način da se odlučuje o osobama kojima će biti podijeljena godišnja nagrada za znanost (a koju Hrvatski sabor naknadno svečano uručuje), Povjerenik za informiranje smatra da smislenim tumačenjem članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacijama treba zaključiti da bi postojala obveza od strane prvostupanjskog tijela da objavljuje zaključke sa sjednica Odbora.

Nastavno na navedeno, Povjerenik za informiranje ističe da se gore citirana odluka Odbora, KLASA: 061-03/18-02/00005, URBROJ: 533-3-18-0002 od 20. rujna 2018. godine može smatrati ne samo zaključkom sa sjednice Odbora, već i detaljnim obrazloženjem o tome zbog čega je pojedinoj osobi dodijeljena godišnja nagrada za znanost.

Osim toga, ističe se da sukladno članku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskog, znanstvenog, umjetničkog i obrazovnog prostora.

U takvoj situaciji, vodeći računa o tome da su javno objavljena imena i prezimena članova Odbora, kao i imena i prezimena dobitnika nagrade, te da se na zapisnik, koji je sadržajno sažetiji od citirane odluke od 20. rujna 2018. godine, ne može primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, žaliteljici se u cijelosti omogućuje pristup istom, iz kojeg razloga je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo riješiti kao pod točkama 1., 2. i 8. izreke ovog rješenja.

U odnosu na zapisnik sa sjednice Stručnog povjerenstva, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je dostavljen zapisnik sa sjednice Stručnog povjerenstva za područje biotehničkih znanosti, KLASA: 061-03/18-02-00003, URBROJ: 533-03-18-0004 od 16. svibnja 2018. godine.

Uvidom u navedeni zapisnik utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena članova stručnog povjerenstva, ime osobe koja je zapisnik pripremila, te sadrži ime i prezime kandidate koji su odabrani, odnosno predloženi Odboru za daljnji postupak, kao i ime i prezime kandidata koji nisu odabrani, uz navođenja broja glasova pojedinom kandidatu.

Kako je to već ranije navedeno, sukladno članku 7. Pravilnika, članovi povjerenstva se u biranju iz redova istaknutih znanstvenih djelatnika, pa njihova imena i prezimena, posebno imajući u vidu da se ista traže isključivo vezano uz njihovu funkciju u stručnom povjerenstvu, po mišljenju Povjerenika za informiranje ne predstavljaju zaštićeni osobni podatak.

Osim toga, navedene osobe su u radnom odnosu sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanja, a rad navedenog tijela javne vlasti (sveučilište ili znanstveni institut, koji obavljaju znanstvenu djelatnost u smislu članka 3. navedenog Zakona) se financira, između ostalog i iz državnog proračuna.

Razmatrajući imena i prezimena kandidata koji nisu dobili nagradu, Povjerenik za informiranje ističe da postupak podjele državne nagrade za znanost treba razlikovati od ostalih natječaja.

Naime, kod natječajnih postupaka u tijelima javne vlasti (npr. postupak zapošljavanja) načelno ne prevladava javni interes za podacima neizabranih kandidata, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Pri tome se kao odlučna činjenica uzima okolnost da odabrani kandidat postaje zaposlenik tijela javne vlasti, čiji se rad financira iz javnih sredstava, pa podatak o njegovu imenu i prezimenu ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak. S druge strane, neizabrani kandidat ostaje u „privatnoj sferi“, jer isti ne ulazi u odnos tijelom javne vlasti, pa činjenica da je određena osoba bila kandidat u postupku koji nije izabran načelno ukazuje na da podatak o imenu i prezimenu navedene osobe nije podatak od javnog interesa, odnosno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenja iz članka 15. stavka 2 točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama,

S druge strane, u konkretnom slučaju postoji više osoba, koji su znanstvenici te u radnom odnosu kod tijela javne vlasti, pa činjenica da određena osoba nije dobitnik nagrade za znanost ne može se izjednačiti sa statusom neizabranog kandidata, pa i navedeni podatak, u konkretnom slučaju ne predstavlja zaštićeni osobni podatak.

Naime, ovim rješenjem se čine dostupnim samo podaci o imenu i prezimenu osoba koje nisu dobile nagradu, te broj bodova koji su dobile, a koji podaci su vezani uz činjenicu da navedene osobe obavljaju znanstvenu djelatnost, koja se temelji na načelu javnosti rada u smislu članka 2. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Drugim riječima, ovim rješenjem se ne omogućava pristup drugim podacima (npr. adresa stanovanja, osobni identifikacijski broj i sl.) koji bi predstavljali nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Osim toga, Povjerenik za informiranje je uzeo u obzir činjenicu da je u konkretnom slučaju zahtjev za pristup informacijama podnesen dana 5. prosinca 2018. godine, a odluka o dobitnicima nagrada je donesena dana 20. rujna 2018. godine, pa ne može biti govora o utjecaju na vođenje navedenog postupka u smislu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postupak pred stručnim povjerenstvom ipak predstavlja samo jednu fazu u postupku podjele državnih nagrada za znanost.

Što se tiče potpisnih listi uz zapisnike, iako se na istim nalaze vlastoručni potpisi prisutnih članova, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju navedeni podatak ne predstavlja zaštićeni osobni podatak, posebno imajući u vidu da je iz samog sadržaja zapisnika razvidno tko je prisutan sjednici, pa njegov potpis na listi samo potvrđuje prisutnost na navedenoj sjednici. Dakle sam podatak o tome je li određena osoba (koja je član Odbora, odnosno stručnog povjerenstva) prisutna na sjednici ili odsutna ne predstavlja zaštićeni osobni podatak, pa niti vlastoručni potpis koji potvrđuje prisustvo na sjednici također ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak.

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 3. i 8. izreke ovog rješenja.

Što se tiče materijala koje su dobitnici nagrade dostavili, ističe se sljedeće.

Uvidom u dokumentaciju dobitnika godišnje nagrade za znanost, utvrđeno je su se na obrascu nalaze sljedeći osobni podaci: matični broj znanstvenika, jedinstveni matični broj građanina, osobni identifikacijski broj, mjesto rođenja, prebivalište/adresa stanovanja te broj osobnog telefona.

U odnosu na navedene podatke, Povjerenik za informiranje smatra da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim informacijama predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 4. i 8. izreke ovog rješenja.

U odnosu na životopis dobitnika nagrada, ističe se sljedeće.

Životopis dobitnice nagrade Blaženka Kos je javno dostupan na sljedećoj poveznici http://www.pbf.unizg.hr/zavodi/zavod_za_biokemijsko_inzenjerstvo/laboratorij_za_tehnologiju_antibiotika_enzima_probiotika_i_starter_kultura/blazenka_kos, životopis dobitnika nagrade ......... na sljedećoj poveznici  http://rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1155_2.5.pdf, a životopis dobitnice nagrade ......... na poveznici http://web.ptfos.hr/images/djelatnici/molnar-hr.pdf.

Uspoređujući navedene životopise s životopisima koji su priloženi uz obrazac, ističe su navedeni životopisi sadržajno u bitnom identični, pa bi bilo nesvrhovito uskraćivati žaliteljici pravo na pristup informacijama koje su javno objavljene.

Što se tiče znanstvenih radova, isti su također javno dostupni na internetskoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije, na sljedećoj poveznici https://www.bib.irb.hr/, a na kojoj je moguće pretraživati znanstvene radove po pojedinom znanstveniku, pa Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na popis znanstvenih radova, uključujući i najistaknutije za razdoblje u kojem se dodjeljuje nagrada, ne može primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Što se tiče obrazloženja prijedloga za dodjelu nagrade pojedinom kandidatu, Povjerenik za informiranje je uvidom u iste utvrdio da navedeni prijedlozi u bitnom predstavljaju kombinaciju životopisa i radova pojedinih znanstvenika, pa primjenjujući gore istaknuta utvrđenja, na iste također nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja.

U odnosu na odluku fakulteta kojima se prihvaća kandidatura, navedene odluke se donose na fakultetskim vijećima, te kao takve predstavljaju zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti u smislu članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacija, a za koje postoji obveza proaktivne objave, pri čemu se ukazuje na odluku koja se tiče dobitnice ........., koja je javno objavljena na poveznici http://www.pbf.unizg.hr/o_fakultetu/upravna_tijela/sazetci_zapisnika_fakultetskog_vijeca/akademska_godina_2017_2018 (dokument zapisnik 4. FV).

Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.

U konkretnom slučaju, predmet zahtjeva žaliteljice su bile informacije vezane za postupak dodjele državnih nagrada za znanost.

Imajući u vidu načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti, Povjerenik za informiranje ističe da javnosti ima pravo biti upoznata s činjenicom jesu li zadovoljeni uvjeti natječaja, jer se na navedeni način jača načelo zakonitosti i odgovornosti u djelovanju tijela javne vlasti. Osim toga, tijelo koje provodi natječaj (Odbor) financira se iz javnih sredstava, kao i dodijeljene novčane nagrade.

U konkretnom slučaju, od presudne važnosti je i činjenica da je žaliteljica svoj zahtjev za pristup informacijama podnijela nakon što je navedeni natječajni postupak okončan.

Imajući u vidu navedeno, Povjerenik za informiranje smatra da prvostupanjsko tijelo svojim rješenjem uopće nije stvarno razmotrilo može li se žaliteljici omogućiti pristup traženim podacima.

Osim toga, valja istaknuti da se ograničenja prava na pristup informacijama mogu propisivati samo zakonom (što proizlazi iz članka 38. Ustava Republike Hrvatske), pa je jasno da Poslovnik o radu Odbora ne predstavlja takav akt.

Slijedom navedenog, miješanje u pravo podnositeljice na pristup informacijama nije bilo utemeljeno na zakonu, a imajući u vidu ranije navode ovog rješenja (str. 3. i 4.).

Nadalje, nije jasno ni koji je legitimni cilj prvostupanjsko tijelo štitilo u konkretnom slučaju, s obzirom na to da je natječajni postupak bio dovršen u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, pa nije postojala sumnja da bi omogućavanje pristupa informaciji moglo utjecati na vođenje postupka, odnosno na izjašnjavanje članova Odbora i stručnog povjerenstva o predloženim kandidatima.

Osim toga, navedeno ograničenje prava na pristup informacijama žaliteljice nije bilo nužno u demokratskom društvu, jer se ni na koji način ne može opravdati postavljanje čak triju ograničenja (poslovna, profesionalna i službena tajna), koja nemaju uporište u zakonskim propisima, i koja se čak i međusobno isključuju (npr. poslovna i službena tajna), posebno ne u situaciji kad je predmetni natječaj okončan.

Prihvaćanje stava prvostupanjskog tijela značilo bi da bi se navedena ograničenja primjenjivala vremenski neograničeno, a što dovođenje same biti prava na pristup informacijama.

To posebno stoga što je veći dio informacija koje žaliteljica traži javno objavljen, a kako je to obrazloženo u ovom rješenju, pa Povjereniku za informiranje ne preostaje drugo nego zaključiti da je postupanje prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju arbitrarno, jer niti prvostupanjsko rješenje niti test razmjernosti i javnog interesa ne sadrže odlučne činjenice, a razlog zbog kojeg žaliteljica traži navedene informacije nije odlučan u smislu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkama 5., 6., 7. i 8. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan