KLASA: UP/II-008-07/14-01/173
URBROJ: 401-01/04-15-06
Zagreb, 24. ožujka 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe novinarke ……… iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba, Šenoina 21/1, izjavljene protiv rješenja Ministarstva gospodarstva KLASA: UP/I-008-02/14-01/01, URBROJ: 526-02-02-01/1-14-2 od 31. siječnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva KLASA: UP/I-008-02/14-01/01, URBROJ: 526-02-02-01/1-14-2 od 31. siječnja 2014. godine.
2. Djelomično se odobrava novinarki ……… iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu pristup ponudi koju je britanska konzultantska kuća IHS Global Ltd. dostavila na javno nadmetanje za odabir savjetnika za pripremu i provedbu javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u podzemlju Jadranskoga mora na način da se na istoj sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka zaštite:
- za osobe ………, ………, ………, ……… i ……… - osobni podaci kao što su datum rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, broj osobne iskaznice, vlastoručan potpis, te ostali podaci iz životopisa koji nisu bili odlučujući za predmetno javno nadmetanje i ulogu za koju su predloženi u savjetodavnom timu,
- mena i prezimena, e-mail adrese i kontakt telefone osoba iz raznih zemalja s kojima surađuje ili je surađivala konzultantska kuća IHS Global Ltd., a koji su sadržani u dokumentaciji koja je dostavljena kao primjer nedavnih iskustava na poslovima slične prirode.
3. Nalaže se Ministarstvu gospodarstva da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev novinarke ……… iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog toga što se radi o slučaju ograničenja utvrđenim zakonom odnosno jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 102. Zakona o javnoj nabavi.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti, a posebno u dijelu gdje se Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) pozvalo na odredbe članka 102. Zakona o javnoj nabavi kojima se regulira uvid u ponude, te stoga izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Ističe kako samo Ministarstvo u rješenju navodi da je predmetni postupak za odabir savjetnika za pripremu i provedbu javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u podzemlju Jadranskog mora već provelo, te da je Ministarstvo donijelo odluku o odabiru ponude društva IHS Global Ltd, kao najpovoljnije ponude na predmetnom natječaju sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Nadalje navodi da s obzirom da je Ministarstvo donijelo odluku o odabiru najpovoljnije ponude, odabrana ponuda ne može biti tajna, niti se ista može smatrati ponudom na natječaj u smislu postupka odabira jer je taj postupak već proveden i završen, a odluka o odabiru donesena. Napominje da je člankom 16. stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi propisano da u ponudama na natječaj gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnima podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude, te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Naglašava da je Ministarstvo odabralo predmetnu ponudu, te da slijedi postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi sa gospodarskim subjektom i ne postoji pravna osnova za odbijanje pružanja zatražene informacije. Žaliteljica navodi presude Upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: Us-4715/2009-4 od 01. srpnja 2009. godine i Poslovni broj: Us-3416/2010-4 od 16. lipnja 2010. godine, sukladno kojima ugovori tijela javne vlasti s privatnim osobama ne mogu biti tajni, već se pojedinačni dijelovi ugovora mogu zaštititi sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi kako tijela javne vlasti sklapaju ugovore s pravnim osobama privatnog prava u javnom, a ne u privatnom interesu. Žaliteljica zaključuje kako je Ministarstvo pogrešno primijenilo odredbe Zakona o javnoj nabavi, te shodno tome i odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o javnoj nabavi. Ujedno smatra da Ministarstvo nije provelo test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta razvidno je da žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 17. siječnja 2014. godine zatražila od Ministarstva da joj se temeljem članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavi preslika ponude koju je britanska konzultantska kuća IHS Global Ltd. poslala na natječaj za odabir savjetnika za pripremu i provedbu natječaja za istraživanje i eksploataciju podzemlja Jadrana. Nadalje je razvidno da je Ministarstvo rješenjem odbilo žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama jer postoji slučaj za ograničenjem utvrđen zakonom odnosno jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 102. Zakona o javnoj nabavi.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja Ministarstva proizlazi da je Odlukom o odabiru KLASA: 406-01/13-04/95, URBROJ: 526-02-01-03/1-13-12 od 03. siječnja 2014. godine, ponuda društva IHS Global Ltd. odabrana kao najpovoljnija sukladno kriteriju odabira. Nadalje iz obrazloženja pobijanog rješenja Ministarstva proizlazi da Ministarstvo smatra kako iz odredbe članka 102. Zakona o javnoj nabavi nedvojbeno proizlazi da pravo na uvid u ponude imaju samo ponuditelji i to tek nakon dostave odluke o odabiru, a budući da žaliteljica nije sudjelovala kao ponuditelj Ministarstvo smatra kako nema zakonskih mogućnosti za dati žaliteljici na uvid ponude, a osobito za dostaviti presliku ponude.
Člankom 102. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 90/11., 83/13. i 143/13.) propisano je da nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101. ovoga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. ovoga Zakona te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92. ovoga Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. ovoga Zakona. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da ponuditelji ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografirati ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.
Člankom 103. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101. ovoga Zakona.
Odredbom članka 99. stavka 1. citiranog Zakona propisano je da Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja.
Dana 25. rujna 2014. godine Ministarstvo se očitovalo Povjerenici za informiranje da je Odluka o odabiru najpovoljnije ponude postala izvršna dana 20. siječnja 2014. godine, nakon proteka roka mirovanja od 15 dana.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je Ministarstvo donijelo odluku o žaliteljičinom zahtjevu za pristup informacijama dana 31. siječnja 2014. godine, dakle, nakon što je protekao rok mirovanja i Odluka o odabiru najpovoljnije ponude postala izvršna, a time i postupak javne nabave završen. S obzirom na utvrđeno Povjerenica za informiranje smatra kako se u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba članka 102. Zakona o javnoj nabavi jer je postupak javne nabave završen. Naime, člankom 102. Zakona o javnoj nabavi propisana je obveza naručitelja da omogući ponuditelju uvid u ponude uključujući i naknadno dostavljene dokumente i to za određeno vrijeme trajanja postupka javne nabave: od dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Budući da je postupak javne nabave završen Povjerenica za informiranje smatra da bilo koja fizička ili pravna osoba, domaća ili strana, može temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražiti informacije iz natječajne dokumentacije izabranog ponuditelja, kao i dobiti preslike iste ukoliko ne postoji neki od razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je da razlog za ograničenje na koje se pozvalo Ministarstvo nije primjenjiv u konkretnom slučaju jer je postupak javne nabave završen.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Nesporno je da je zatražena informacija iz djelokruga rada Ministarstva, te da je u ovom slučaju javni naručitelj tijelo javne vlasti koje ima obvezu postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 3. Zakona o javnoj nabavi propisana su načela javne nabave. Tako je člankom 3. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano da su prilikom provođenja postupaka iz ovoga Zakona naručitelji obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da naručitelji moraju primjenjivati odredbe ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Dakle, jedno od načela javne nabave je i načelo transparentnosti. Postupci javne nabave trebaju biti transparentni kako bi se spriječila zlouporaba ovlasti i korupcija. Naime, javna nabava važna je gospodarska aktivnost, pa je logično da ista bude pod povećalom javnosti kako bi se rizici korupcije sveli na minimum. Stoga transparentnost nije ograničena samo na ponuđače koji sudjeluju u postupku javne nabave, već obuhvaća i širu javnost. Tako je u interesu javnosti pokazati u što se troše javna sredstva odnosno da li se kvalitetno troši novac poreznih obveznika. Sama transparentnost doprinosi jačanju učinkovitosti javne nabave, gospodarskom rastu i razvoju, te dobrobiti društva u cjelini.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista sadrži osobne podatke, stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U žalbenom postupku je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci o imenu i prezimenu osoba zaposlenih u britanskoj konzultantskoj kući IHS Global Ltd., njihovom zanimanju, radnom iskustvu i obrazovanju bitnom za predmetno javno nadmetanje i ulogu za koju su predloženi u savjetodavnom timu i to za osobe: ………, ………, ………, ……… i ………. Nasuprot navedenom utvrđeno je da je potrebno zaštititi ostale osobne podatke imenovanih osoba kao što su primjerice: datum rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, broj osobne iskaznice, vlastoručan potpis i osobni podaci iz životopisa koji nisu bili odlučujući za predmetno javno nadmetanje i ulogu za koju su predloženi u savjetodavnom timu. Također je utvrđeno da je potrebno zaštititi imena i prezimena, e-mail adrese i kontakt telefone osoba iz raznih zemalja s kojima surađuje ili je surađivala konzultantska kuća IHS Global Ltd., a koji su sadržani u dokumentaciji koja je dostavljena kao primjer nedavnih iskustava na poslovima slične prirode.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.