KLASA: UP/II-008-07/20-01/273
URBROJ: 401-01/05-20-4
Zagreb, 1. rujna 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, KLASA: UP/I-008-03/20-03/01, URBROJ: 514-09-01/2-20-02 od 6. ožujka 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, KLASA: UP/I-008-03/20-03/01, URBROJ: 514-09-01/2-20-02 od 6. ožujka 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Točkama I., II. i III. Izreke pobijanog rješenja Ministarstva pravosuđa odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), u dijelu u kojem je zatražen pristup dokumentu iz kojeg je vidljivo tko je i kojeg datuma donio „Izvješće o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“, zatim u dijelu u kojem je zatražen pristup preslici zapisnika sa sjednice kolegijalnog tijela na kojem je sastavljen nacrt navedenog Izvješća, te u dijelu u kojem je zatražen pristup preslici dokumenta kojim je utvrđena tehnička poteškoća u administriranju na portalu e-Savjetovanja uslijed koje je došlo do kašnjenja u objavi Izvješća. Zahtjev je u navedenim dijelovima odbačen temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Točkom IV. izreke pobijanog rješenja žaliteljev zahtjev je odbijen u dijelu kojim je zatražena informacija o točnom vremenu objave spomenutog Izvješća na portalu e-Savjetovanja, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su zatražene informacija koje se ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Smatra da u nekom programu obrade teksta u računalu, u „properties“ ili „settings“ ili nekoj sličnoj opciji dokumenata mora postojati podatak o autoru i datumu donošenja predmetnog Izvješća, kao što mora postojati i dokument o kojim je utvrđena tehnička poteškoća, jer smatra da sva softverska rješenja omogućuju prijavu grešaka i kvarova. Jednako tako smatra da je nemoguće da nije zabilježeno točno vrijeme objave predmetnog Izvješća. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. prosinca 2019. godine od Ministarstva pravosuđa, kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće informacije: 1. Očitovanje Ministarstva pravosuđa, KLASA: 008-02/19-01/92; URBROJ: 514-09-01/2-19-03, 2. Dokument iz kojeg je vidljivo tko je i kojeg datuma donio „Izvješće o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“, 3. Tko je sastavio Nacrt „Izvješća o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“, te ako ga je sastavljalo kolegijalno tijelo – zapisnik sa sjednice/a na kojima se navedeni dokument pripremio/sastavljao, 4. Dokument kojim je utvrđena tehnička poteškoća u administriranju na portalu e-Savjetovanja uslijed koje je došlo do kašnjenja u objavi „Izvješća o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“ (izvješće o kvaru, zapisnik, interna prijava tehničke poteškoće ili slično), 5. Točno vrijeme objave „Izvješća o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“ na portalu e-Savjetovanja.
Što se tiče zatraženog očitovanja Ministarstva pravosuđa, KLASA: 008-02/19-01/92; URBROJ: 514-09-01/2-19-03 od 29. listopada 2019. godine, ono je dostavljeno žalitelju elektroničkim putem dana 16. siječnja 2020. godine.
S obzirom da Ministarstvo pravosuđa nije u ostalom dijelu riješilo zahtjev za pristup informacijama u roku koji je propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama, žalitelj je izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/20-01/135, URBROJ: 401-01/14-20-1 od 24. veljače 2020. naložio Ministarstvu pravosuđa da u roku od 8 dana od zaprimanja navedenog rješenja riješi žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 17. prosinca 2019. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ministarstvo pravosuđa je postupilo po nalogu te je donijelo rješenje, KLASA: UP/I-008-03/20-03/01, URBROJ: 514-09-01/2-20-02 od 6. ožujka 2020. godine, na koje je žalitelj uložio žalbu Povjereniku za informiranje.
Jednako tako je dopisom, KLASA: 008-02/19-01/99, URBROJ: 514-09-01/2-20-15 od 6. ožujka 2020. godine, Ministarstvo žalitelju dostavilo obavijest kako je nacrt „Izvješće o provedenom savjetovanju – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita“ izradio moderator savjetovanja.
U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti citira relevantne zakonske odredbe te navodi kako nije dužno kreirati novu informaciju, kao što ističe da informacije koje žalitelj traži ne postoje u obliku propisanom člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer Ministarstvo pravosuđa, kao i ostala tijela javne vlasti koja provode savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, koriste aplikaciju na portalu e-Savjetovanje, a sva očitovanja unose se u navedenu aplikaciju te se na kraju postupka očitovanja generiraju isključivo kao javno dostupni dokumenti, odnosno „Izvješće o provedenom savjetovanju – Savjetovanje“, „Analiza dostavljenih primjedbi“ i „Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju“ iz kojeg je vidljiv stvaratelj i datum izrade obrasca izvješća o provedenom savjetovanju, međutim, nije navedeno točno vrijeme objave, a to je informacija koju žalitelj traži.
U obrazloženju se potom navodi kako se u postupku izrade nacrta, odnosno prijedloga pojedinog propisa, može osnovati posebna radna skupina, a kod izrade Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita („Narodne novine“, broj 81/19) radna skupina nije osnovana, stoga Ministarstvo pravosuđa ne posjeduje zapisnike sa sjednica kolegijalnog tijela.
Nadalje se navodi kako su tehničke poteškoće u administriranju u aplikaciji e-Savjetovanje utvrđene po zaprimljenom upozorenju dana 16. rujna 2019. godine te nisu sadržane u posebnom dokumentu, već se one manifestiraju isključivo kao nedostupnost izvješća za javnost.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Jednako tako je razmatrana i odredba članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Drugim riječima, informacija treba biti konkretna, tj. treba biti opredmećena i supstancijalizirana, odnosno može se lako pronaći, jednostavno utvrditi postojanje te u slučaju potrebe dostaviti podnositelju zahtjeva presliku iste.
Na zakonsku definiciju informacije se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Razmatrajući navedenu zakonsku definiciju informacije i žaliteljevu žalbu, Povjerenik za informiranje je od tijela javne vlasti zatražio da se očituje na žalbene navode, što je Ministarstvo pravosuđa i učinilo dopisom, KLASA: UP/I-008-03/20-03/01, URBROJ: 514-09-01/1-20-04 od 2. lipnja 2020. godine.
U navedenom dopisu tijelo javne vlasti djelomično ponavlja navode iz obrazloženja pobijanog rješenja, ali i dodatno navodi kako je Ministarstvo pravosuđa krajnji korisnik aplikacije na portalu e-Savjetovanje te bi stoga utvrđivanje je li program zabilježio dokument u obliku teksta koji bilježi vrijeme nastanka i autora dokumenta u obliku zapisa vidljivog u „properties“ ili „settings“ predstavljalo dodatni napor u utvrđivanju navedenog, što predstavlja stvaranje nove informacije, a što se temeljem članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.
Nadalje iz internog dopisa koji je Odjel za organizacijske propise Ministarstva pravosuđa uputio službeniku za informiranje povodom zahtjeva, a koji se nalazi u spisu predmeta, vidljivo je kako više službenika iz više ustrojstvenih jedinica, kojima su dodijeljene uloge moderatora savjetovanja, mogu sudjelovati kao prilikom unosa nacrta očitovanja u aplikaciju, te se nacrti očitovanja na sve primjedbe dostavljaju zajedno s konačno utvrđenim tekstom propisa čelniku tijela na konačno odobravanje, nakon čega se ili po potrebi korigiraju ili pripremaju za javnu objavu.
Slijedom navedenog, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je prilikom provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u konkretnom slučaju sudjelovalo više službenika Ministarstva pravosuđa koji su kao moderatori unosili podatke u aplikaciju na portalu e-Savjetovanje, te da aplikacija na kraju postupka generira očitovanja kao javno dostupne dokumente, odnosno „Izvješće o provedenom savjetovanju – Savjetovanje“, „Analiza dostavljenih primjedbi“ i „Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju“ iz kojeg je vidljiv stvaratelj i datum izrade obrasca izvješća o provedenom savjetovanju, međutim, nije navedeno točno vrijeme objave, što traži žalitelj.
Stoga javno dostupni dokumenti ne navode niti ne sadrže ime pojedinog autora dokumenta, točno vrijeme objave, a kao što je i objašnjeno u obrazloženju prvostupanjskog rješenja, ne postoji niti dokumentacija kojom se utvrđuje tehnička poteškoća, već se ona manifestira isključivo kao nedostupnost izvješća za javnost.
U ovom slučaju je javni interes zadovoljen provedbom savjetovanja s javnošću o Pravilniku o polaganju pravosudnog ispita putem portala e-Savjetovanje, sukladno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i objavom sve potrebne dokumentacije vezane uz predmetno savjetovanje koja je javno dostupna na portalu e-Savjetovanja.
Ono što žalitelj traži u svojoj žalbi izlazi izvan područja davanja izrađenih informacija te ulazi u područje računalne forenzike, koja se sastoji od raznih metoda prikupljanja, analize i prezentacije podataka koji se mogu naći na računalima, serverima i računalnim mrežama, što bi u ovom slučaju predstavljalo dubinsko analiziranje podataka, odnosno stvaranje nove informacije sukladno odredbi članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje je slijedom navedenog utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a prvostupanjsko tijelo je stoga o zahtjevu stranke odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, tako da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Člankom 35. stavkom 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20) propisano je da stupanjem na snagu navedenog zakona prestaju s radom Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave, a poslove iz njihova djelokruga preuzima Ministarstvo pravosuđa i uprave, sukladno ustrojstvu i djelokrugu propisanim navedenim zakonom. Navedeni zakon je objavljen u Narodnim novinama dana 22. srpnja 2020. godine, te je stupio na snagu 23. srpnja 2020. godine.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan