KLASA: UP/II-008-07/20-01/272
URBROJ: 401-01/05-20-5
Zagreb, 10. rujna 2020.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/20-01/9, URBROJ: 513-07-21-17/20-2 od 10. ožujka 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Grada Opatije izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/20-01/9, URBROJ: 513-07-21-17/20-2 od 10. ožujka 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim su zatraženi podaci iz kojih je razvidno na koja pojedinačna potraživanja se odnosi dugovanje poreza na promet nekretnina, temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19).
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi kako u pobijanom rješenju postoji nesuglasnost između izreke i obrazloženja jer Porezna uprava nije obrazložila podatak o poduzetim mjerama naplate te nedostaje nužno obrazloženje za primjenu testa razmjernosti i javnog interesa. Smatra da tijelo javne vlasti pogrešno tumači odredbe Općeg poreznog zakona, kao što i ne vidi razlog zašto Porezna uprava ne bi dostavila žalitelju izvješće sa pojedinim potraživanjima, pogotovo zato jer je gradonačelnik odgovoran za planiranje proračuna, a da bi mogao isti planirati, mora raspolagati podacima o izvjesnosti naplate dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja. Slijedom navedenog, žalitelj smatra da ima pravo na zatraženu informaciju te predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. veljače 2020. godine zatražio od Porezne uprave da mu dostavi sljedeću informaciju: Grad Opatija je zaprimio od Ministarstva financija, Porezne uprave, PU Rijeka Izvješće o saldu dugova i preplati poreza na promet nekretnina za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 20. lipnja 2019. godine, KLASA: 410-01/19-01725, URBROJ: 513-07-08/19-2 od 12. srpnja 2019. godine. Iz zaprimljenog Izvješća je vidljivo da su za Grad Opatiju evidentirana nenaplaćena potraživanja s osnove poreza na promet nekretnina u ukupnom iznosu od 10.376.547,58 kuna. Žalitelj stoga temeljem članka 18. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama traži da mu se dostave podaci iz kojih je razvidno na koja pojedinačna potraživanja se odnosi dugovanje od 10.376.547,58 kuna, razdoblja dospijeća pojedinih poreznih obveza, podatke o poreznim dužnicima te o poduzetim mjerama naplate.
Porezna uprava je odbila žaliteljev zahtjev rješenjem, KLASA: UP/I-032-01/20-01/9, URBROJ: 513-07-21-17/20-2 od 10. ožujka 2020. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona. U obrazloženju pobijenog rješenja Porezna uprava navodi da s obzirom da su poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza na promet nekretnina u nadležnosti Porezne uprave, a ne jedinice lokalne samouprave, žalitelj u konkretnom slučaju nije porezno tijelo koje provodi porezni postupak, stoga se ne mogu primijeniti izuzetci od odredbe članka 8. Općeg poreznog zakona. Porezna uprava ističe da je prije donošenje odluke provela test razmjernosti i javnog interesa nakon čega je utvrdila da se u predmetnoj upravnoj stvari valja ograničiti pristup informaciji jer je informacija porezna tajna.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, dok je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Prema odredbi članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Odredbom članka 8. stavka 5. Općeg poreznog zakona taksativno su pobrojani slučajevi u kojima obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena.
Slijedom navedenih zakonskih odredbi te uvida u spis predmeta, utvrđeno je da informacija kojom Porezna uprava raspolaže predstavlja poreznu tajnu te kako ne postoje izuzetci od obveze čuvanja porezne tajne.
Osim toga, žalitelj u ovoj upravnoj stvari iskazuje posebni pravni interes da ostvari pristup informaciji, što je pogrešno sa pozicije prava na pristup informacijama u kojem se slučaju pozornost usmjerava na javni, opći interes.
Žalitelj je zaprimio izvješće od Porezne uprave, sastavljeno temeljem posebnog propisa, a koje sadrži određene elemente. U žalbenom je postupku utvrđeno da predmetno izvješće ne treba biti detaljnije sastavljeno, međutim to ne znači da žalitelj tada može temeljem zahtjeva za pristup informacijama zatražiti da Porezna uprava nadopuni predmetno izvješće informacijama koje predstavljaju poreznu tajnu.
Osim toga, žalitelj naglašava kako zatražene informacije potrebne gradonačelniku kako bi mogao planirati proračun, stoga mora raspolagati podacima o izvjesnosti naplate dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.
Navedene informacije se ne ostvaruju primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, već primjenom odredbi Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) koji se podredno primjenjuje na postupanje upravnih tijela. U tom slučaju treba uzeti u obzir odredbe o pružanju pravne pomoći između javnopravnih tijela kao i odredbe o razgledavanju spisa u upravnom postupku.
Ističe se kako je pogrešno iskazivanje žaliteljevog posebnog pravnog interesa u kontekstu traženja informacija sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Navedenim se ističe poseban, partikularan interes podnositelja zahtjeva, što nikako nije kompatibilno sa načelom jednakosti, propisanim člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je navedeno kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju.
Zakon o pravu na pristup informacijama upravo potencira omogućavanje informacija čije je dobivanje u javnom interesu i koje bi svaki podnositelj zahtjeva mogao dobiti neovisno o svojem privatnom interesu i neovisno o tome postoji li neki drugi pravni temelj za dobivanje takvih informacija.
Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan