KLASA: UP/II-008-07/20-01/306

URBROJ: 401-01/06-20-4

Zagreb, 10. srpnja 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.br. I-251/2020, Klasa: 17-07-E-60-18 od 22. travnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.br. I-251/2020, Klasa: 17-07-E-60-18 od 22. travnja 2020. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za dostavom anonimiziranih podataka o radnom vremenu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 3. i 4. mjesec 2020. godine te drugu anonimiziranu evidenciju iz koje je vidljivo koliko je radnik tijela jvne vlasti tijekom ta dva mjeseca provodio na radu od kuće, po danima te broj ostvarenih sati po danima, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobija osporeno rješenje zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer je obrazloženje rješenja nerazumljivo. Smatra da je počinjena i bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku. Pojašnjava da je u zahtjevu zatražio anonimiziranu evidenciju o radnom vremenu što automatski isključuje osobne podake zaposlenika, kao i da tijelo javne vlasti mora imati u posjedu zatražene informacije. Predlaže da se žalba usvojii.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. travnja 2020. godine od od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (dalje u tekstu: Agencija) tražio evidenciju o radnom vremenu prvostupanjskog tijela za 3. i 4. mjesec 2020. godine te drugu (anonimiziranu) evidenciju iz koje će biti razvidno koliko su radnici prvostupanjskog tijela provodili na radu kod kuće, po danima, broj ostvarenih radnih sati po danima ukoliko je primjenjivo.

Osporenim rješenjem Agencije Ur.br. I-251/2020, Klasa: 17-07-E-60-18 od 22. travnja 2020. godine odbijen je zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome navedeno kako je u postupku po predmetnom zahtjevu proveden test razmjernosti i javnog interesa te je zaključeno kako se ne radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima odnosno od javnog interesa te da ih nije moguće u dovoljnoj mjeri anonimizirati u dijelu u kojem se evidencija traži po danima i broju sati po danima, pa je stoga zaključeno da se ima odbiti zahtjev žalitelja radi zaštite osobnih podataka.

U drugostupanjskom postupku Ured povjerenika za informiranje je aktom UP/II-008-07/20-01/306, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 20. svibnja 2020. godine zatražio od tijela javne vlasti dostavu spisa predmeta te u zahtjevu zatraženih informacija sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je djelomičan spis predmeta te mu nisu dostavljene niti informacije koje su predmet ovog postupka, s time da se prvostupanjsko tijelo u aktu Ur.br. I-297/2020, Klasa: 04-123-E-60-18 od 15. lipnja 2020. godine, a koji je dostavilo žalbenom tijelu dana 25. lipnja 2020. godine očitovalo kako ostaje kod svoje odluke te je navedeno kako je praksa drugostupanjskog tijela da njegovi ovlašteni službenici koji imaju certifikate određenog stupnja dolaze kod prvostupanjskog tijela izvršiti uvid u informacije zatražene u konkretnom slučaju te je pozvalo žalbeno tijelo na uvid u informacije koje su predmet postupka kod prvostupanjskog tijela.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela, kao niti argumentaciju iz osporenog rješenja nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Prije svega se ističe da su prema članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti dužna Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. tog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.

Stoga je nejasno iz kojih razloga prvostupanjsko tijelo poziva na uvid u predmetne informacije službenike iz Ureda povjerenika sa odgovarajućim certifikatima, kada je razvidno da se u konkretnom slučaju ne radi o klasificiranim informacijama, jer se radi o evidenciji radnog vremena zaposlenika tijela javne vlasti, koja je temelj za isplatu plaća zaposlenicima, a što nedvojbeno predstavlja raspolaganje javnim sredstvima.

Nadalje, ističe se da je prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17. i 98/19.) poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a sukladno stavku 2. navedenog članka evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

Prema članku 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“, broj 73/17.) propisano je da evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke: ime i prezime radnika, datum u mjesecu, početak rada, završetak rada, vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, ukupno dnevno radno vrijeme, sate terenskog rada, sate pripravnosti,vrijeme nenazočnosti na radu: sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom, sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, sate plaćenih dopusta, sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove, sate provedene u štrajku, sate isključenja s rada (lockout).

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Prema članku 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Slijedom navedenih odredbi, ne bi trebalo biti sporno da evidencija o radnom vremenu predstavlja dokument u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koji je tijelo javne vlasti samo izradilo. Dakle, eventualno omogućavanje pristupa informaciji anonimizirane evidencije o radnome vremenu bi predstavljalo jednostavnu radnju prekrivanja imena i prezimena osobe na koju se odnosi te drugih osobnih podataka osobe na koju se ista odnosi. Osim toga, u odnosu na osobne podatke zaposlenika tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa, iz razloga što isti nisu niti bili predmet žaliteljeva zahtjeva.

Slijedom navedenog, zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar. Prvostupanjsko tijelo također treba voditi računa o tome da se ne traže osobni podaci zaposlenika, te uzeti u obzir činjenicu da se podaci iz evidencije o radnom vremenu temelj za isplatu plaće radnicima zaposlenima u tijelu javne vlasti. Također, pri rješavanju zahtjeva treba uzeti u obzir i datum podnošenja zahtjeva u odnosu na period za koji se evidencija traži.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan