KLASA: UP/II-008-07/15-01/107
URBROJ: 401-01/04-15-03
Zagreb, 21. rujna 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 534-13/1-15-1 od 19. siječnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ………, izjavljena protiv rješenja Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 534-13/1-15-1 od 19. siječnja 2015. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, kojim žalitelj od Ministarstva zdravlja traži očitovanje o nizu pitanja slijedom njegovih pritužbi na rad Kliničkog bolničkog centra Osijek, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da se njegovom dopisu pristupilo i okarakteriziralo kao predstavku građana bez obrazloženja za takvom kvalifikacijom što drži neprihvatljivim s profesionalnih, etičkih i pravnih osnova. Ističe da je dopis uputio u svojstvu bolničkog liječnika specijaliste koji u sustavu zdravstva Republike Hrvatske radi kao specijalista neurokirurgije već više od 20 godina. Nadalje navodi da je dopis uputio ministru prim. Siniši Vargi, dr. med. dent. s ciljem zaštite svojih radnih i profesionalnih prava, ali i sljedeći svoju savjest s ciljem zaštite profesionalnih prava svakog liječnika kako bi u uvjetima pravne uređenosti i sigurnosti zdravstvenog sustava mogli raditi svoj posao u najvećoj mogućoj mjeri kvalitetno, te radi učinkovitog i uspješnog rada i razvoja Kliničkog bolničkog centra Osijek (dalje u tekstu: KBC Osijek) kao i kako bi se unaprijedila kvaliteta rada liječnika u bolničkom zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Također navodi kako smatra da je od važnosti za javni interes da li postoji pravno uređeno pitanje tko snosi profesionalnu odgovornost i tko u kojim pravnim uvjetima odgovara za moguću naknadu štete zbog liječničke pogreške u slučaju rada pojedinog liječnika bolničkog specijaliste u okolnostima prekomjernog broja prekovremenih sati koji se ostvaruju u kontinuitetu (kroz godinu dana) i kada se s pravom postavlja pitanje iscrpljenosti odnosno dostatnosti psihofizičkih sposobnosti liječnika za rad. Jednako značajnim smatra i pravno reguliranje tko i kada vrši provjere psihofizičkih sposobnosti liječnika, a na kojima se može temeljiti pitanje profesionalne odgovornosti odnosno pitanje odgovornosti liječnika za liječničku pogrešku, a upravo nepoznavanje i nedostatak informacija o ovom pitanju unatoč svim njegovim nastojanjima da sazna predmetni odgovor, bio je razlog njegovog nepotpisivanja suglasnosti za rad preko 48 sati tjedno. Ističe kako u pobijanom rješenju nije obaviješten da li će mu tražene informacije sadržane u dopisu upućenom ministru pod nazivom „Zahtjev za očitovanjem, poziv na Zakon o pravu na pristup informacijama“ biti dostavljene i u kojem roku, a time je povrijeđeno načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija. Predlaže da se žalba uvaži.
Dana 31. kolovoza 2015. godine Povjerenica za informiranje je zaprimila podnesak žalitelja u kojem žalitelj daje obrazloženje vezano za njegovu žalbu izjavljenu na pobijano rješenje Ministarstva zdravlja. U citiranom podnesku žalitelj u bitnome navodi da mu je ministar zdravlja nakon žalbe upućene Povjerenici za informiranje dostavio na kućnu adresu dopis KLASA: 053-02/15-01/147, URBROJ: 534-04-2-1-1/2-15-4 od 9. ožujka 2015. godine koji je uputio Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Regionalnom uredu Osijek i dopis KLASA: 053-02/15-01/147, URBROJ: 534-04-2-1-1/2-15-3 od 9. ožujka 2015. godine koji je uputio nadležnoj ustrojstvenoj jedinici koja je trebala po istom rješavati, ali do danas nije dobio nikakav pisani odgovor. Ističe da zamjenik sanacijskog upravitelja KBC-a Osijek Vladimir Borozan, dr. med., protekla dva mjeseca raspolaže podacima o učinkovitosti rada svakog pojedinog liječnika specijaliste KBC-a Osijek izraženoj u financijskom ekvivalentu izvršenih zdravstvenih usluga koje je obavio svaki liječnik KBC-a Osijek u proteklom razdoblju, a to su podaci /informacije koje je tražio pod točkama A. i B. kao i podaci koje je ministar zdravlja tražio od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek. Zaključuje kako iz navedenog proizlazi da je ustrojstvena jedinica postupila po predmetnom dopisu ministra, pa moli odgovore na niže postavljena pitanja:
„1. Je li prema Zakonu o pravu na pristup informacijama postojala pravna dopuštenost uskrate informacija, odgovora, tumačenja, obrazloženja na cjelokupan sadržaj dopisa upućenog gosp. prim. Siniši Vargi dr. med. dent. s pozivom na Zakon o pravu na pristup informacijama koji je uputio u siječnju 2015. godine?
2. Je li ministar zdravlja propuštanjem davanja informacija, odgovora, obrazloženja i/ili tumačenja povrijedio načela pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija iz Zakona o pravu na pristup informacijama?
3. Je li ministar zdravlja s obzirom na radnje i postupke u vezi s predmetnim dopisom postupao u skladu sa Zakona o pravu na pristup informacijama?“
Žalitelj ujedno moli za pisani odgovor na žalbu upućenu u veljači 2015. godine.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj podneskom „Zahtjev o očitovanju, poziv na Zakon o pravu na pristup informacijama“ od 2. siječnja 2015. godine ukazao da se u KBC-u Osijek, Klinici za neurokirurgiju grubo krše njegova prava iz radnog odnosa, da je izvršena operacija pod vodstvom stranog državljana bez radne dozvole, da se postupa suprotno cilju sanacije KBC-a Osijek te zatražio od Ministarstva zdravlja:
1) pod točkom A.
- da utvrdi opseg obavljenog posla i broj prekovremenih radnih sati koje je ostvario svaki pojedini specijalista neurokirurg klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek i da se ti podaci usporede s njihovim plaćama u razdoblju od 1. rujna 2013. godine do 31. prosinca 2014,
- da utvrdi je li broj ostvarenih prekovremenih sati veći od zakonski maksimalno dopuštenog broja prekovremenih sati za svakog pojedinog zaposlenika specijaliste Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek, uz činjenicu kako su u kumulativnom radnom odnosu s Medicinskim fakultetom Osijek prof. prim. dr. sc. B. Splavski s 30% punog radnog vremena, prof. dr. sc. D. Štimac s 50% punog radnog i on s 20% punog radnog vremena,
- utvrdi da li je porast ostvarenih prekovremenih sati u Klinici za neurokirurgiju u razdoblju od početka 2014. godine do danas bio neizbježna nužda kako bi se normalno i redovito obavljali poslovi, ako i da li je povećan broj ostvarenih prekovremenih sati iznad/preko zakonom dozvoljenog maksimuma (na mjesečnoj razini, u polugodišnjem i u jednogodišnjem razdoblju),
- utvrdi da li su ostvareni prekovremeni sati u korelaciji sa obavljenim tj. izvršenim specijalističkim poslom, obzirom na dostupne službene evidencije rada Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek,
- utvrdi razloge zašto se njega ne raspoređuje na rad u dežurstva i pripravnosti već 16 mjeseci jer da je predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek prof. prim. dr. sc. B. Splavski javno i službeno obznanio na sastanku stručnog kolegija da ga neće raspoređivati na rad u dežurstva sve dok ne potpiše suglasnost za rad dulji od 48 sati tjedno,
- utvrdi da li ovakav način raspoređivanja na rad nedvojbeno slabi profesionalne kompetencije bolničkih specijalista za rad s hitnim slučajevima na dugi rok,
- utvrdi da li je to u suprotnosti sa Europskom direktivom o radnom vremenu 2003/88/EZ te s člankom 2. Zakona o sanaciji javnih ustanova prema kojem je cilj i svrha, osim postizanja financijske stabilnosti javnih ustanova i jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju, kao i povećanje kvalitete i efikasnosti u pružanju javnih usluga odnosno postoji li zakonska dopuštenost predstojnika Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek da mu uskraćuje pravo na rad u dežurstvima i pripravnostima ako nije dao pismenu suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno,
- utvrdi da li se liječnici specijalizanti opravdano raspoređuju na rad u pripravnostima, nasuprot odluci i rješenju sanacijskog upravitelja KBC-a Osijek od 4. rujna 2013. godine kako u pripravnostima Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek sudjeluju samo specijalisti,
- da utvrdi postoji li nesrazmjer između obavljenog specijalističkog posla i mjesečne plaće specijalista Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek,
- da utvrdi da li liječnici specijalisti u drugim kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj imaju raspored na rad u dežurstvima kao pravi iako nisu potpisali suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno,
2) pod točkom B.
- da utvrdi da li je Rješenje sanacijskog upravitelja KBC-a Osijek kojim mu je uskraćeno pravo na „Stimulaciju“ kao dijela pripadajuće plaće u mjesecu rujnu, listopadu i studenom 2013. godine doneseno na osnovu provedenog vrednovanja rada,
- da naloži, sukladno zakonu, da Ministarstvo zdravlja provede vrednovanje rada svih specijalista neurokirurga u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Osijek za razdoblje od rujna 2013. godine do danas i to u odnosu na efikasnost rada, opseg obavljenog specijalističkog posla, ostvareni broj prekovremenih radnih sati i broj ostvarenih dežurstava i pripravnosti, kao i u odnosu na ostvarene plaće pojedinih specijalista za konkretni rad koji su obavili kao specijalisti u KBC-u Osijek u predmetnom razdoblju,
- da utvrdi jesu li kroz razdoblje od rujna 2013. godine do danas u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Osijek način organizacije i evidencije radnog vremena, te nalozi za rad doneseni i provedeni u skladu sa zakonima RH, predmetnim pravilnicima i podzakonskim aktima, kao i sa Ugovorima o radu sklopljenim sa pojedinim specijalistima neurokirurzima Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek, te da li su plaće pojedinih specijalista isplaćivane u skladu sa zakonima i drugim pravnim propisima RH,
3) pod točkom C.
- da utvrdi da li je operaciju pacijentice ………, operiranu u KBC-u Osijek dana 11. studenog 2013. godine u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Osijek izvršio dr. sc. Kenan Arnautović, dr. med. (izbor dr. sc. Kenana Aranutovića, dr. med. u naslovnog docenta MF Osijek proveden je u studenom 2014. godine), tko je u predmetnom anestezijskom listu naveden kao operater, koji je specijalista neurokirurg u vrijeme predmetne operacije radio u specijalističkoj ambulanti Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek, da li je izvan. prof. dr. sc. Kenan Arnautović, dr. med. imao dozvolu za boravak u operacijskoj dvorani i dozvolu za rad kao neurokirurg-operater, te koje je nadležno tijelo i kada izdalo predmetne dozvole. Nadalje je utvrđeno da je rješavajući o žaliteljevom zahtjevu Ministarstvo zdravlja donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 534-13/1-15-1 od 19. siječnja 2015. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da se u istome navodi da se žalitelj pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama, te da je utvrđeno da se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer navedeni Zakon predviđa pružanje gotove informacije kojom Ministarstvo zdravlja raspolaže, a ne izradu nove informacije. Ističu da se traženja očitovanja po Zakonu o pravu na pristup informacijama ne smatraju informacijama jer se od Ministarstva traži postupanje. Također je istaknuto da je Ministarstvo zdravlja zaprimljenu predstavku proslijedilo u rad nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva zdravlja koja će je rješavati kao predstavku građana, a ne kao zahtjev za pristup informacijama.
Pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije. Dakle, informacija mora postojati kao izrađena u trenutku kada je zatražena (dokument, zapis, dosje, registar i slično). Stoga davanje pojašnjenja, očitovanja, tumačenja koja u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama nisu bila izrađena nije „informacija“ u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku je utvrđeno da žalitelj u zahtjevu upućenom Ministarstvu zdravlja traži informacije koje ne postoje kao izrađene u trenutku podnošenja samog zahtjeva, već bi ih Ministarstvo zdravlja postupajući po zahtjevu žalitelja tek trebalo stvoriti. Dakle, žalitelj nije zatražio informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama jer tražene informacije u trenutku podnošenja zahtjeva ne postoje kao izrađene.
Iz sadržaja žaliteljevog zahtjeva razvidno je da se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama već žalitelj zahtjevom traži od Ministarstva zdravlja provođenje nadzora nad radom KBC-a Osijek.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.