KLASA: UP/II-008-07/20-01/397
URBROJ: 401-01/06-20-2
Zagreb, 4. lipnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/20-29/01, URBROJ: 251-375/02-05-20-3 od 10. ožujka 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/20-29/01, URBROJ: 251-375/02-05-20-3 od 10. ožujka 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:
- potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za 2019. godinu koje su izdane .........,
· na način da se na istima prekriju podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju poreznog obveznika, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11.
3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.
4. Nalaže se Hrvatskoj psihološkoj komori, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 10. veljače 2020. godine kojim je od Hrvatske psihološke komore tražio preslike svih potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2019. godini, u kojima je navedena komora kao isplatitelj, a u kojima je ukupan iznos primitka viši od 2.499,99 kuna, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je njegov zahtjev Hrvatska psihološka komora odbila bez da je prethodno provela test razmjernosti i javnog interesa, uz obrazloženje da su tražene informacije zaštićeni osobni podaci, pozivajući se pri tome na odluku Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/87, URBROJ: 401-01/06-19-9 od 4. lipnja 2019. godine, a koja da je donesena o istovjetnom zahtjevu. Žalitelj ističe da njegov zahtjev u konkretnom slučaju nije istovjetan zahtjevu o kojem je okončan žalbeni postupak navedenom odlukom, jer tada nije tražio informacije o iznosima isplate, a u ovom slučaju traži druge podatke. Stoga ističe da je prvostupanjsko tijelo u ovom slučaju trebalo odlučivati sukladno njegovom traženju, jer iako se radi o istom dokumentu u kojem se nalaze tražene informacije, nije riječ o traženju istih informacija, pa drži da se u osporenom rješenju nije moglo pozivati na navedenu odluku drugostupanjskog tijela. Žalitelj smatra da se tražene informacije odnose na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti pa mu je trebao biti odobren djelomičan pristup informacijama odnosno minimalno podacima o imenima i prezimenima te o iznosima ukupnog primitka, jer je u odnosu na njih primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenog od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama pri čemu se poziva na dosadašnju praksu žalbenog tijela. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 10. veljače 2020. godine Hrvatskoj psihološkoj komori, kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: preslike svih Potvrda o isplaćenom primitku dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2019. godini, u kojima je Hrvatska psihološka komora navedena kao uplatitelj, a ukupan iznos primitka iznosi više od 2.499,99 kuna.
Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Hrvatska psihološka komora donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-034-03/20-29/01, URBROJ: 251-375/02-05-20-3 od 10. ožujka 2020. godine, kojim je odbijen zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da informacije koje se traže u konkretnom slučaju sadrže osobne podatke osoba koje imaju pravo na njihovu zaštitu te da nije utvrđeno da bi prevladavao javni interes u odnosu na zaštićene interese pa je stoga zahtjev odbijen zbog zaštite osobnih podataka. U navedenom obrazloženju prvostupanjsko tijelo se pozvalo na odluku Povjerenika za informiranje u drugom postupku koji se po žalbi drugog korisnika vodio protiv rješenja Hrvatske psihološke komore, navodeći da je u toj odluci žalbenog tijela KLASA: UP/II-008-07/19-01/87, URBROJ: 401-01/06-19-9 od 4. lipnja 2019. godine povodom zahtjeva iste vrste zauzet stav da se radi o zakonom zaštićenim podacima, pa je sukladno takvom shvaćanju odbijen i zahtjev u konkretnom slučaju.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljene su sljedeće informacije: Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, u kojima je ukupan iznos primitka viši od 2.499,99 kunama a koje su izdane sljedećim osobama: ..........
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Vezano za navedeno, a u pogledu dijela obrazloženju osporenog rješenja koji se odnosi na odluku Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/87, URBROJ: 401-01/06-19-9 od 4. lipnja 2019. godine, kojom je djelomično omogućen pristup traženim informacijama uz prekrivanje određenih osobnih podataka, uvodno se ističe da se u žalbenom postupku odlučuje u granicama zahtjeva korisnika, pa se prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju ne može pozivati na obrazloženje iz navedene odluke s obzirom da se ne radi o traženju iste informacije, a kako to u žalbi navodi i žalitelj. Naime, u navedenom slučaju korisnik je zahtjevom za dopunu informacije izričito tražio informaciju iz koje je vidljiv popis imena i prezimena svih osoba koje su od Hrvatske psihološke komore primile uplatu u svrhu rada u Nadzornom odboru tijekom 2016. godine te mu je slijedom navedenog omogućen pristup dijelovima informacije iz kojih su vidljiva imena i prezimena, datum isplate i osnova za istu, dok je u pogledu preostalih podataka odlučeno da se isti imaju prekriti obzirom da ih korisnik zahtjevom nije ni tražio.
Osim navedenog, ističe se da je Povjerenik za informiranje povodom žalbe drugog korisnika protiv rješenja prvostupanjskog tijela donio i odluku KLASA: UP/II-008-07/19-01/657, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 25. listopada 2019. godine, a povodom zahtjeva u kojem se tražila upravo preslika Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za 2018. godinu, a koja je izdana za ........., u kojoj je također djelomično omogućen pristup informacijama prekrivanjem određenih osobnih podataka, koja je obzirom na sadržaj zahtjeva različita od odluke na koju se u obrazloženju osporenog rješenja poziva prvostupanjsko tijelo.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako ne preteže javni interes zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev zbog zaštite osobnih podataka odnosno nije postupilo sukladno svojoj obvezi iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama te nije provelo test razmjernosti i javnog interesa.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
S obzirom da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama.
Uvidom u dostavljene Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, Hrvatske psihološke komore u 2019. godini, utvrđeno je da iste sadrže i osobne podatke fizičkih osoba kojima je tijelo javne vlasti vršilo isplate na ime drugog dohotka. Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da iste sadrže: podatke o tijelu javne vlasti, o fizičkoj osobi kojoj je izdana potvrda te ostale podatke (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 1. naveden redni broj, brojem 2 vidljiv nadnevak isplate primitka, pod brojem 3 osnova primitka, pod brojem 4 iznos primitka, pod brojem 5 izdatak u primitku, pod brojem 6 iznos izdatka, pod brojem 7 iznos uplaćenog doprinosa iz primitka, pod brojem 8 dohodak, pod brojem 9 nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza, pod brojem 10 iznos uplaćenog poreza i prireza, pod brojem 11 iznos neto isplate te pod brojem 12 oznaka primitka.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Uvodna odredba broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
U uvodnoj odredbi broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Hrvatske psihološke komore kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U pogledu u žalbenom postupku dostavljenih Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, utvrđeno je da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informacijama o imenu i prezimenu osobe kojoj je potvrda izdana te stupcima u kojima su navedeni redni broj, nadnevak isplate primitka, osnova primitka, iznos primitka i oznaka primitka.
Naime, potvrde o drugim bruto primitcima koje su izdane određenim osobama predstavljaju informaciju o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti odnosno podatke za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imali pravo saznanja, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti.
Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na predmetnim potvrdama o drugim bruto primitcima, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan