KLASA: UP/II-008-07/15-01/75
URBROJ: 401-01/06-15-01
Zagreb, 27. travnja 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, Pravni fakultet u Zagrebu, ………, izjavljene protiv odluke Hrvatske zaklade za znanost Broj: O-2731-2014. od 4. rujna 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odluka Hrvatske zaklade za znanost Broj: O-2731-2014. od 4. rujna 2014. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenom odlukom odbijen je zahtjev ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što tražene informacije, dokumenti Hrvatske zaklade za znanost glede bodova koji su dobili projekti iz područja društvenih znanosti na natječaju „Istraživački projekti“ s natječajnog roka 11-2013, predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv osporene odluke žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog tajnosti podataka. Također navodi da odluku osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi kako se radi o javnom novcu, odluka za koje je nužno da budu transparentne jer se inače tijelu daju diskrecijske ovlasti koje dovode u pitanje povjerenje i razvidnost tržišne utakmice-ocjene znanstvenih projekata na javnom natječaju. Žalitelj ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što nisu svjesni činjenice da dijele javni novac putem javnog natječaja te da sudionici natječaja moraju zanati kako je vrednovan njihov rad u odnosu na druge prijavitelje i da u EU projektima postoji praksa ostvarivanja uvida u informacije. Ističe da se u ovom predmetu radi o javnom interesu gdje se ne može ograničiti pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 30. srpnja 2014. godine zatražio uvid u dokumente Hrvatske zaklade za znanost (dalje u tekstu: Zaklada) glede bodova koje su dobili projekti, od inozemnih recezenata u području društvenih znanosti, a koje je navedena Zaklada odlučila financirati u okviru natječaja Istraživački projekti za 2013. godinu.
Postupajući po navedenom zahtjevu Zaklada je donijela osporenu odluku odbijajući zahtjev iz razloga što tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu. U osporenoj odluci navodi se kako Statut Zaklade u člancima 49. i 50. izričito govori o tajnosti podataka – i to na način da sve osobe koje sudjeluju u radu Zaklade, članovi tijela Zaklade pa tako i tijela Zaklade, su obvezni kao poslovnu tajnu čuvati sve podatke, koje su o prijedlozima i učincima znanstvenih projekata saznali sudjelovanjem u radu Zaklade ili obavljanjem dužnosti u Zakladi. Obrazlažu kako je stoga je Zaklada ovlaštena ograničiti pristup informacijama zbog toga što su podaci o znanstvenim projektima poslovna tajna Zaklade (članka 15. stavak 2.).
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako Zaklada nije sukladno odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama prije donošenja odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa s obzirom da se u osporenoj odluci poziva na poslovnu tajnu, kao zakonsko ograničenja iz Zakona o pravu na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, a stavkom 5. istog članka Zakona propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
U provedenom postupku izvršen je uvid u Statut Zaklade u kojem je u članku 49. stavku 2. propisano da se kod donošenja odluke o objavljivanju pojedinih odluka Upravni odbor vodi načelom zaštite tajnosti podataka o projektnim prijedlozima i učincima znanstvenih projekata u razdoblju prije objavljivanja rezultata i učinaka provedenih projekata.
U članku 50. stavku 1. Statuta propisano je da su članovi tijela Zaklade, stručnjaci koji sudjeluju postupku vrednovanja, djelatnici stručnih službi te druge osobe koje sudjeluju u radu Zaklade obvezene kao poslovnu tajnu čuvati podatke o prijedlozima i učincima znanstvenih projekata, koje su doznale obavljanjem svojih dužnosti i sudjelovanjem u radu Zaklade. Člankom 50. stavkom 2. Statuta propisano je da podaci o projektnim prijedlozima koji nisu prihvaćeni za financiranje i identitet vrednovatelja koji za Zakladu obavljaju poslove znanstvenog vrednovanja su poslovna tajna i ne stavljaju se na uvid trećim osobama ni u slučaju ostvarivanja prava na pristup informacijama.
Zakonom o zaštiti tajnosti podataka je propisano koji se podaci mogu odrediti poslovnom tajnom, a u ovom slučaju se traže dokumenti Zaklade glede bodova koji su dobili projekti iz područja društvenih znanosti na natječaju „Istraživački projekti“ s natječajnog roka 11-2013, a koji se ne odnose na proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese Zaklade.
Iz spisa predmeta razvidno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama tražio uvid u informacije koje se odnose na bodove koje su strani recezenti dali projektima koje je Zaklada odlučila financirati, a iste podzakonskim aktom nisu proglašene poslovnom tajnom.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da Zaklada nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavila cjelovit spis predmeta, čiji su sastavni dio zahtjevom zatražene informacije, a koji je nužan za postupanje u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela. Zaklada je dostavila tablicu s podacima koji se odnose na projekte u kojoj su prijavitelji označeni brojevima, a ne nazivom, te koje uključuju broj bodova, što nije informacija koju je žalitelj zatražio.
U žalbenom postupku je utvrđeno da prije donošenja osporene odluke prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak i odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima da zatražene informacije mogu predstavljati poslovnu tajnu s obzirom da je svrhu osnivanja Zaklade razvoj i promicanja znanosti i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj te s krajnjim ciljem osiguravanja održivog društvenog i gospodarskog razvoja uz poticanje zapošljavanja i vodeći se načelima socijalne uključivosti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno prilikom rješavanja zahtjeva uzeti u obzir da se znanstveni projekti financiraju iz javnih sredstava koje osigurava Republika Hrvatska te da bi informacije o rezultatima projektima, koje uključuje listu projekata i broj bodova koje je Zaklada odlučila financirati trebale biti javno dostupne. Osim navedenoga, i kriteriji vrednovanja projektnih prijedloga temeljem kojih se javna sredstva dodjeljuju bi trebali biti javno dostupni. Važnost dostupnosti informacija o potrošnji javnih sredstava propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama, tako da u članku 16. stavku 3. isključuje provođenje testa razmjernosti i javnog interesa, osim za informacije koje su klasificirane.
Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže podatke koji bi bili razlog za ograničenje omogućavanja istih, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. U slučaju postojanja zakonskog ograničenja prvostupanjsko tijelo je dužno donijeti odluku temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa. Također potrebno je uzeti u obzir koji podaci mogu predstavljati poslovnu tajnu sukladno zakonskim odredbama i činjenicu kako žalitelj nije zatražio podatke iz samih projekata nego iz postupka ocjenjivanja te uzeti u obzir da bi žalitelj kao sudionik u natječajnom postupku mogao ostvarivati uvid u bodovanje izabranih projekata.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.