KLASA: UP/II-008-07/20-01/188
URBROJ: 401-01/06-20-6
Zagreb, 22. travnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije Klasa: 351-02/19-01/92, Ur. broj: 2133-63-20-12 od 5. veljače 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije Klasa: 351-02/19-01/92, Ur. broj: 2133-63-20-12 od 5. veljače 2020. godine, u dijelu u kojem je odbijen zahtjev ......... u pogledu traženja Izvješća o praćenju razine i protoka vode na slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici za 2018. i 2019. godinu.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama Izvještaja trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. dostavljenih Javnoj ustanovi NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije:
- br. 1/2018 od 5. ožujka 2018. godine; br. 2/2018 od 3. travnja 2018. godine; br. 3/2018 od 1. svibnja 2018. godine; br. 4/2018 od 2. lipnja 2018. godine; br. 5/2018 od 1. srpnja 2018. godine; br. 6/2018 od 15. kolovoza 2018. godine; br. 7/2018 od 1. rujna 2018. godine; br. 8/2018 od 1. listopada 2018. godine; br. 9/2018 od 1. studenoga 2018. godine; br. 10/2018 od 10. prosinca 2018. godine; br. 11/2018 od 10. siječnja 2019. godine; br. 12/2018 od 8. veljače 2019. godine; br. 1/2019 od 8. ožujka 2019. godine; br. 2/2019 od 12. travnja 2019. godine; br. 3/2019 od 10. svibnja 2019. godine; br. 4/2019 od 10. lipnja 2019. godine; br. 5/2019 od 15. srpnja 2019. godine; br. 6/2019 od 30. kolovoz 2019. godine; br. 7/2019 od 12. rujna 2019. godine; br. 8/2019 od 27. rujna 2019. godine; br. 9/2019 od 31. listopada 2019. godine; br. 10/2019 od 20. prosinca 2019. godine; i br. 11/2019 od 18. siječnja 2020. godine.
3. Nalaže se Javnoj ustanovi NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
Obrazloženje
Osporenim rješenjem Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Javna ustanova NATURA VIVA) je po zahtjevu za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) djelomično omogućen pristup Izvješću o programu praćenja stanja ekološke mreže tijekom korištenja za prvu i drugu godinu korištenja, dok je navedeni zahtjev u pogledu traženja Izvješća o praćenju razine i protoka vode na slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici za 2018. i 2019. godinu odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražena izvješća poslovna tajna trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o..
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je izjavljuje iz razloga što je prvostupanjsko tijelo u dijelu odbilo njezin zahtjev s obrazloženjem da traženi podaci ne predstavljaju javni interes, da se radi o podacima poduzetnika koji su zaštićeni njegovim internim aktom kao poslovna tajna jer sadrže podatke o proizvedenoj snazi i proizvodnoj tehnologiji tvrtke Kelemen energija d.o.o., a čije bi otkrivanje trećim osobama moglo nanijeti štetu navedenom trgovačkom društvu. Žaliteljica ističe da u dijelu u kojem je odbijen njezin zahtjev navedenu odluku osporava, a također i njezino obrazloženje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog propisa. Ističe kako je netočan navod prvostupanjskog tijela o tome da su informacije o protocima rijeke Mrežnice javno dostupne na internet stranici Hrvatskih voda, jer se ti podaci mogu vidjeti najviše za 3 dana unatrag i to samo sa službenih državnih postaja za mjerenje, a da je iz dostupnih podataka vidljivo da se objavljeni podaci odnose na mjernu postaju Juzbašić koja se ne nalazi na lokaciji zahvata male hidroelektrane Dabrova dolina 1. Napominje da je pod Mjerom 3. rješenja Klasa: UP/I-612-07/12-02/01, Urbroj: 2133/1-07-03/01-13-18 od 17. travnja 2013. godine jasno navedeno kako se propisuje konstantno praćenje razine i protoka vode na lokaciji zahvata u svrhu ublažavanja prepoznatih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže, a koje dostavlja u prilogu. Nadalje, navodi kako je u citiranom rješenju navedeno da je provedbu mjera dužan osigurati nositelj zahvata (postavljanjem senzora za praćenje protoka na lokaciji zahvata) a o rezultatima dužan redovito izvješćivati Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Javnu ustanovu NATURA VIVA te Zavod za zaštitu okoliša i energetike, Ministarstva zaštite okliša i energetike. Ističe da je obveza iz citiranog rješenja nametnuta investitoru u postupku ocjene utjecaja na ekološku mrežu za ublažavanje mogućeg negativnog utjecaja hidroelektrane, pa je mišljenja da se samim time takvi podaci ne mogu smatrati poslovnom tajnom. Navodi kako je investitoru također propisana mjera ekološkog prihvatljivog protoka na preostalom dijelu slapišta kako bi se dugoročno očuvali povoljni uvjeti staništa na slapištu za očuvanje dobrog stanja sedrotovrnih riječnih zajednica te kako na osnovu dobivenih rezultata treba propisati dodatne mjere zaštite i prilagoditi vrijednost ekološki prihvatljivog protoka. Ističe kako je obzirom na navedeno netočna tvrdnja prvostupanjakog tijela kako traženi podaci sami za sebe ne pružaju javnosti relevantnu informaciju za dokazivanje povoljnih ili nepovoljnih procesa, jer je smisao tih informacija praćenje stanja na lokaciji zahvata te eventualno propisivanje dodatnih mjera. U pogledu navedenog se ističe da prvostupanjsko tijelo niti ne spori pravo na pristup traženim informacijama nego ističe da se one nalaze u dokumentu zajedno s podacima koje trgovačko društvo Kelemen energija d.o.o. smatra poslovnom tajnom, a za koje žaliteljica također ističe da se ne mogu smatrati poslovnom tajnom iz razloga što je navedena tvrtka rješenjem Hrvatske energetske regulatorne agencije Klasa: UP/I 034-02/17-31/05, Urbroj: 371-01/17-04 od 27. travnja 2017. godine stekla status povlaštenog proizvođača energije, a koji je uvjet za ostavrivanje prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčene otkupnom cijenom. S obzirom da se sredstva za poticanje proizvodnje električne energije osiguravaju u državnom proračunu žaliteljica drži da navedeno faktički znači da se radi o javnim sredstvima, a uzimajući u obzir da je po drugom zahtjevu za pristup informacijama od Hrvatskog operatora tržištem energijom zaprimila podatke o visini isplaćenih poticaja za malu hidroelektranu Dabrova dolina 1 za 2017., 2018. i 2019. godinu te pojašnjenje da je vlasnik navedenih podataka HEP-Operator distribucijakog sustava d.o.o. koji je energetski subjekt zakonski ovlašten provoditi mjerenja električne energije isporučene iz postrojenja u elektroenergetsku mrežu. Žaliteljica ističe da navedeno ukazuje na to da podaci o količini proizvedene energije u konkretnom slulaju ne mogu predstavljati poslovnu tajnu i nisu vlasništvo tvrtke Kelemen energija d.o.o. te da nedvojbeno postoji legitiman interes javnosti za dostupanost svih traženih informacija. Također, navodi kako se u Karlovačkoj županiji godinama javno problematizira izgradnja hidroelektrana zbog negativnih iskustava u prošlosti na rijekama tog područja, da je javni interes vidljiv i iz brojnih napisa po medijima, a što uključuje i hidroelektranu u konkrentom slučaju, pa u nastavku navodi poveznice na članke objavljene na internetskim stranicama. Zaključno žaliteljica ističe da je tijelo javne vlasti kod odbijanja zahtjeva za pristup informacijama dužno dati jasne i nedvojbene razloge uskrate informacija, a što prvostupanjsko tijelo po njezinu mišljenju nije učinilo, obzirom da se u obrazloženju odluke samo opisuje postupanje tijela javne vlasti te nakon toga navodi kako je zaključeno da se ne radi o javnom interesu i da traženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, a bez obrazloženja provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odnosno bez navođenja jasnih razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 19. studenoga 2019. godine od Javne ustanove NATURA VIVA za, kao tijela javne vlasti, zatražila sljedeće informacije: 1. Izvješće o praćenju razine i protoka vode na slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici, za 2018. i 2019. godinu, 2. Izvješće o programu praćenja stanja ekološke mreže tijekom korištenja, od početka rada mHE, 2017., 2018. i 2019. godinu. Nadalje, uvidom u priloženu presliku elektroničke poruke Javne ustanove NATURA VIVA od 26. studenoga 2019. godine dostavljene žaliteljici, utvrđeno je da je žaliteljica obaviještena da je njen zahtjev proslijeđen privatnopravnim subjektima Kelemen energija d.o.o. i Vitaprojekt d.o.o. Također, uvidom u presliku elektroničke poruke žaliteljice od dana 27. studenoga 2019. godine utvrđeno je da je žaliteljica ponovno zatražila od nadležnog tijela javne vlasti informacije odnosno postupanje u skladu sa odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da Javna ustanova NATURA VIVA, nije riješila zahtjev za pristup informacijama u roku koji je propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama, žaliteljica je izjavila žalbu Povjereniku za informiranje, a u navedenom žalbenom postupku je, nakon razmotranja žalbe i zaprimljene obavijesti Javne ustanove NATURA VIVA, Klasa: 351-02/19-01/92, Ur.br.: 2133-63-20-02 od 9. siječnja 2020. godine, a uzevši u obzir činjenicu da prvostupanjsko tijelo posjeduje zatražene informacije, Povjerenik za informiranje zaključio da predmetni zahtjev žaliteljice nije riješen te je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/20-01/39, URBROJ: 401-01/14-20-1 od 20. siječnja 2020. godine naložio navedenoj ustanovi da odluči o zahtjevu žaliteljice sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo postupivši po citiranom rješenju donijelo osporeno rješenje, kojim je djelomično omogućilo pristup informacijama a u dijelu koji se odnosi na Izvješća o praćenju razine i protoka vode na slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici, za 2018. i 2019. godinu odbilo zahtjev žaliteljice, temeljem odredbe članka 15. stavka 2.točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što bi otkrivanjem navedenih informacija za koje je navedeno kako su poslovna tajna nastala šteta za gospodarske interese trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o.
Iz obrazložanja osporenog rješenja razvidno je da se isto temelji na stajalištu da su traženi podaci pod točkom 1. zahtjeva žaliteljice zaštićeni kao poslovna tajna trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o., a koje je dužno dostavljati navedene informacije prvostupanjskom tijelu odnosno jer bi omogućavanjem pristupa tim informacijama nastala šteta po gospodarske interese navedenog društva.
U žalbenom postupku Javna ustanova NATURA VIVA je aktom Klasa: 351-02/19-01/92, Ur. br.: 2133-63-20-18 od 3. ožujka 2020. godine Povjereniku za informiranje dostavila spis predmeta na nadležno odlučivanje.
Dana 10. ožujka 2020. godine Javna ustanova NATURA VIVA je putem elektroničke pošte na traženje Ureda povjerenika iz akta KLASA: UP/II-008-07/20-01/188, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 5. ožujka 2020. godine, kao nadopunu spisa predmeta, dostavila informacije koje su predmet ovog postupka – Izvješća o programu praćenja razine i protoka vode na slapu Šušnjar za 2018. i 2019. godinu koja je trgovačko društvo Kelemen energija d.o.o. dostavljalo prvostupanjskom tijelu.
Uvidom u dostavljena izvješća utvrđeno je da nedostaje izvješće za mjesec lipanj 2019. godine te da su na dostavljenim informacijama prekriveni/zacrnjeni određeni podaci, kako slijedi:
- u tablici koja sadrži kolone s datumom, vremenom, protokom, razinom i snagom pod točkom 1. Hidrološko praćenje - razina i protok vode, prekriveni su podaci koji se odnose na snagu;
- u tablici snage turbine u ovisnosti o protoku kroz turbinu (sadrži podatke ispisane na njemačkom jeziku) ispod točke 2. Praćenje osiguranja ekološki prihvatljivog protoka, u kojoj je navedeno kako investitor svakodnevno provjerava protok na mjernom mjestu Juzbašići i uspoređuje ga s trenutnom priključnom snagom, u skladu s navedenom tablicom, a koja je dostavljena od isporučitelja postrojenja te je dano pojašnjenje vezano za slapište odnosno navedenu tablicu - prekriveni su svi podaci osim naziva stupaca na njemačkom jeziku.
Slijedom navedenog je dana 21. travnja 2020. godine putem elektroničke pošte od prvostupanjskog tijela zatraženo pojašnjenje te dostava predmetnih informacija u originalnom obliku bez zacrnjenih podataka, a Javna ustanova NATURA VIVA je putem elektroničke pošte istoga dana, kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavila gore navedena izvješća kako su im dostavljena od trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o., uključujući i izvješće broj 6. iz 2019. godine.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14.), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa provedenog od prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku razmotrio da je li žaliteljici moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje, ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U žalbenom je postupku utvrđeno da se navedena argumentacija prvostupanjskog tijela ne može prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 34. Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka (»Narodne novine«, br. 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.
Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi kako navedeni zakon općenito govori o primjeni propisa kojima se uređuje zaštita podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, a činjenicu da li je konkretna zatražena informacija poslovna tajna je potrebno utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju.
Uvidom u dostavljene Izvještaje trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. dostavljene Javnoj ustanovi NATURA VIVA, vezano za program praćenja stanja ekološke mreže - Gradnja male hidroelektrane Dabrova dolina 1 na rijeci Mrežnici – tijekom korištenja, po mjesecima za 2018. i 2019. godinu, Povjerenik za informiranje je utvrdio kako u istima nisu navedeni podaci koji bi se sukladno zakonu mogli okarakterizirati kao poslovna tajna. Naime, uvidom u navedene Izvještaje utvrđeno je da isti sadrže sljedeće podatke: pod 1. Hidrološko praćenje - razina i protok vode (tabela koja sadrži kolone s datumom, vremenom, protokom, razinom i snagom - koji su zacrnjeni); i pod 2. Praćenje osiguranja ekološki prihvatljivog protoka (u kojem je navedeno kako investitor svakodnevno provjerava protok na mjernom mjestu Juzbašići i uspoređuje ga s trenutnom priključnom snagom, u skladu s tablicom snage turbine u ovisnosti o protoku kroz turbinu koju je dostavio isporučitelj postrojenja s tabelom koja sadrži stupce (navedene na njemačkom jeziku-u kojoj su prekriveni svi podaci osim naziva stupaca) te pojašnjenja vezano za slapište odnosno navedenu tabelu.
U drugostupanjskom postupku razmotreni su navodi žalbe, zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela i ostala dokumentacija u spisu predmeta, te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti u dijelu koji se odnosi na odbijanje dijela zahtjeva žaliteljice koji se odnosi na Izvješća o programu praćenja rezine i protoka vode na slapu Šušnjar za 2018. i 2019. godinu.
Naime, iz dokumentacije u spisu je razvidno da je prvostupanjsko tijelo prije provođenja testa razmjernosti i javnog ineresa od trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. zatražilo izjašnjavanje o razlozima i vjerojatnosti nastanka moguće štete po njihove gospodarske interese u slučaju omogućavanja pristupa traženim informacijama.
Također je razvidno da je trgovačko društvo Kelemen energija d.o.o. putem elektroničke pošte izvijestilo prvostupanjsko tijelo o nepostojanju akta navedenog društva kojim bi bila propisana proizvodna tajna, o čemu postoji preslika poruke elektroničke pošte te službena bilješka o navedenom od 2. prosinca 2019. godine. Nadalje, trgovačko društvo Kelemen energija d.o.o. je vezano za konkretni zahtjev za pristup informacijama dana 3. veljače 2020. godine putem elektroničke pošte dostavilo Javnoj ustanovi NATURA VIVA Izjavu, odnosno izjašnjenje u kojem su navedeni razlozi zbog kojih se od prvostupanjskog tijela zatražilo da odbije zahtjev žaliteljice. U tom je podnesku, između ostalog, navedeno kako su Izjavom o poslovnoj tajni od 15. travnja 2012. godine definirani podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu društva te da kupoprodajni ugovor koji je sklopljen između njih i trgovačkog društva koje im je isporučilo turbinu sadrži poglavlje 14. Povjerljivost i zaštita podataka, a da je Aneks 1 - Opseg isporuke od 29. srpnja 2014. godine, sastavni dio tog ugovora, koji u poglavlju Radne točke turbine sadrži tablicu Radne točke koja je sastavni dio mjesečnih izvještaja. U navedenom se podnesku nadalje razmatraju ustavne i zakonske odredbe, utvrđuje se nepostojanje javnog interesa, spominje zlopotreba prava na pristup informacijama, iznose navodi o udruzi kojoj pripada žaliteljica te se ističe izvjesnost počinjenja i nastanka gospodarske štete, a svi navodi se dokumentiraju prilozima iz koji se ti navodi po mišljenju trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. mogu provjeriti. U odnosu na nastanak gospodarske štete istaknuto je da bi njemački isporučitelj turbine u slučaju odavanja poslovne tajne izvršio prijavu nadležnim tijelima u Republici Njemačkoj, da bi se davanjem podataka o proizvodnoj tehnologiji naštetilo trgovačkom društvu Kelemen energija d.o.o. i umanjilo njegovu poziciju na tržištu te da je istom već počinjena velika šteta, jer posluje pod otežanim uvjetima zbog djelovanja udruge kojoj pripada žaliteljica te ima dodatne troškove zbog neprestanih inspekcijskih nadzora, nadzora prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju, novinarskih upita i objava, različitih protesta i prosvjednika, a unatoč tome što imaju sve potrebne dozvole za rad.
Iz Zapisnika o testu razmjernosti i javnog interesa Klasa: 351-02/19-01/92, Ur.broj: 2133-63-20-11 od 4. veljače 2020. godine provedenog od strane prvostupanjskog tijela je vidljivo da je u istom uzeto u obzir gore navedeno izjašenjenje trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o., na način da su u razlozima ograničavanja pristupa traženim informacijama zapravo navedeni razlozi navedenog trgovačkog društva, a ne prvostupanjskog tijela koje nad istim provodi monitoring prgrama praćenja stanja ekološke mreže, a da je kao razlog za omogućavanje pristupa informacijama navedeno samo to da se radi o zaštiti prirode odnosno iskorištavanja priirodnih bogatstava koje su vrijednosti posebno zaštićene Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 105/15.).
Iz teksta navedenog Zapisnika je vidljivo i da je prvostupanjsko tijelo prihvatilo izjašnjenje trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. o tome kako bi se omogućavanjem pristupa traženim inofmracijama u cjelini naštetilo gospodarskim interesima navedenog trgovačkog društva, jer se u slučaju Izvješća o praćenju razine i protoka vode radi o podacima poduzetnika koji su zaštićeni internim aktom kao poslovna tajna, obzirom da sadrže podatke o proizvedenoj snazi i proizvodnoj tehnologiji trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o.. U istom Zapisniku je također navedeno kako je zaključeno da se ne radi o javnom nego partikularnom interesu grupe aktivista te da traženi podaci sami za sebe ne čine informaciju koja bi javnosti dala na uvid ili pružila dokaz da se na lokaciji predmetne hidroelektrane odvijaju bilo povoljni, bilo nepovoljni procesi u staništu ili sedrotvornim zajednicama slapišta, već da se samo dokazuje automatiziranu usklađenost rada turbine s vodostajem rijeke Mrežnice. U pogledu drugog zatraženog dokumenta je zaključeno da isti ne sadrži informacije o poslovnim tajnama trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o., pa se isti može omogućiti u cilju uvida u provođenje Programa praćena stanja i otklonile sumnje na ugroze po pitanju ciljeva očuvanja NATURA 2000 područja i osigurala transparentnost po pitanju zaštite prirode kao ustavne kategorije.
Iz gore navedene dokumentacije je razvidno da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja razmotrilo mogućnost djelomičnog omogućavanja informacija te je omogućilo pristup informaciji koja se tražila pod točkom 2. zahtjeva žaliteljice, ali da u pogledu traženja pod točkom 1. zahtjeva u pogledu Izvješća o praćenju razine i protoka vode na slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici, za 2018. i 2019. godinu nije u dovoljnoj mjeri prepoznalo interes javnosti za dostupnošću navedene informacije.
Nadalje, iz spisa predmeta je vidljivo da trgovačko društvo Kelemen energija d.o.o. nije u trenutku podnošenja zahtjeva imala opći akt kojim bi bilo propisano koji su dokumenti navedenog društva bili označeni kao poslovna tajna, a kako se i samo izjasnilo, da bi naknadno u Izjavi u kojoj sugerira način na koji bi prvostupanjsko tijelo trebalo provesti test razmjernosti javnog interesa, ustvrdilo kako postoji Odluka o poslovnoj tajni od 15. travnja 2012. godine, a koja obuhvaća i podatke koji se traže i predmetnom zahtjevu.
Javna ustanova NATURA VIVA u prvostupanjskom postupku je bila dužna pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese trgovačkog društva koje je obvezno dostavljati navedenoj ustanovi određene podatke, a što je smisao instituta poslovne tajne. Osim toga, ne radi se o podacima zbog kojih bi prvostupanjskom tijelu mogle nastupiti štetne posljedice za njegove gospodarske interese, a također se ukazuje prvostupanjskom tijelu na činjenicu da svrha poslovne tajne nije u tome da se štite gospodarski interesih drugih osoba, u konkretnom slučaju trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o..
Uvidom u Odluku trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o. od 15. travnja 2012. godine, vidljivo je da su zapravo svi podaci navedenog trgovačkog društva označeni kao poslovna tajna (poslovni računi, podaci o zaposlenima, kontroli proizvodnje, proizvodnoj tehnologiji, proizvedenoj električnoj energiji, postignutoj snazi postrojenja, poslovnim partnerima i njihovim podacima) te da se ista odluka može ubuduće mijenjati te nadopunjavati. Iz navedenog proizlazi kako se bilo koji podatak ukoliko to trgovačko društvo ocijeni potrebnim, pa tako i u ovom konkretnom slučaju, može naknadno prikazati kao poslovna tajna, što je u suprotnosti sa materijalnim pravnim propisom koji uređuje područje poslovne tajne.
Uzimajući u obzir navedeno posebno se istilča kako se u predmetnom slučaju radi o informacijama koje posjeduje Javna ustanova NATURA VIVA, kao prvostupansjko tijelo, a slijedom obveze trgovačkog društva da sukladno posebnom propisu navedene podatke dostavlja tijelu javne vlasti, koje bi se u svom radu trebalo voditi načelima transparentnosti i dostupnosti informacija, kako Zakonom o pravu na pristup informacijama tako i drugih posebnih propisa iz svoje nadležnosti.
Naime, Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.) određuje da su priroda i dijelovi prirode od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu, a zaštita i očuvanje prirode se pored ostalih načela temelji i na načelu da javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode. Osim navedenog, posebno se ističe da su pitanja zaštite okoliša pitanja od javnog interesa, koja su posebno uređena domaćom i međunarodnom pravnom regulativom te bi tijela javne vlasti prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama koji se odnose na okolišna pitanja, trebala imati na umu cilj Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je omogućavanje i osiguravanje ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pri navedenom je potrebno istaknuti da je pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima koja se tiču okoliša uređen Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) te Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“, broj 64/08.) koja je donesena temeljem Zakona iz 2007. godine, a Zakonom iz 2013. godine preuzeta je Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.) te je ujedno usklađena s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), koja je implementirana u hrvatsko pozitivno pravo Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 1/07.). Aarhuška konvencija, čija je svrha razvoj okolišne demokracije i koja predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša za sve stranke Konvencije, je u odnosu na Hrvatsku stupila na snagu 25. lipnja 2007. godine. Iz perspektive zaštite okoliša, suvremeni društveni i gospodarski razvoj predstavlja prekretnicu u naporima za očuvanje zdravog okoliša, očuvanja kakvoće ljudskog života, zdravlja te biljnog i životinjskog svijeta. Ustavna je obveza države da, vođena načelima održivog razvoja, svima osigura uvjete za zdrav okoliš. Međutim, to nije isključivo obveza države, već je obveza svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveti zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Pravo javnosti na pristup informacijama koja su vezana za pitanja zaštite okoliša, predstavlja značajan alat koji građanima daje legitimaciju da budu aktivni sudionici u kreiranju odluka i politika koje se odnose na zaštitu okoliša. U tom smislu, dostupnost informacija o okolišu od posebne je važnosti i javnog interesa, a u žalbenom je postupku utvrđeno da navedeni interes nedvojbeno postoji i u konkretnom slučaju. Pri navedenom se ističe činjenica da su na tu temu napisani brojni novinarski članci kao i tekstovi objavljeni na internetskim stranicama organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite okoliša, i koje su posebno zainteresirane za očuvanje područje toka rijeke Mrežnice.
Javna ustanova NATURA VIVA osnovana je sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode te Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 75/93.) inicijativom Županijske skupštine Karlovačke županije, sa ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode na području Karlovačke županije, a ista se financira iz sredstava županijskog proračuna osiguranih za tu namjenu, sredstava koja Ustanova stekne obavljenjem svoje djelatnosti, te iz drugih zakonom predviđenih izvora.
Uzimajući u obzir da je osnovna djelatnost prvostupanjskog tijela zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti čije je proglašenje u nadležnosti Županijske skupštine, nadzor nad provođenjem mjera i uvjeta zaštite prirode na području kojim upravlja te predlaganje proglašenja zaštite izuzetno vrijednih prirodnih područja, napominje se da je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost, pa informacije koje se tiču dokumentacije koju su privatna trgovačka društva obvezna dostavljati kako bi dokazala da se poštuju odredbe propisa o zaštiti proirodnih bogatstava ne mogu predstavljati poslovnu tajnu, već bi takve informacije u načelu trebale biti javno dostupne.
S obzirom na navedeno, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u predmetnom slučaju prvostupanjsko tijelo ničim nije potkrijepilo tvrdnju da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu osim citiranja općenitih zakonski odredbi i pozivanja na odluku trgovačkog društva u privatnom vlasništvu. Povjerenik za informiranje ne nalazi da bi Izvještaji koji su predmet ovog postupka predstavljali proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog rada ili konstrukcijskog rada, stoga jedino preostaje da se radi o podatku zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Međutim, koje su to štetne posljedice i konkretno davanjem koje informacije bi one nastupile i zbog čega prvostupanjsko tijelo nije obrazložilo niti je ičim potkrijepilo, a navedeni razlozi ne proizlaze niti iz izjašenja koje je prvostupanjsko tijelo pribavilo od trgovačkog društva Kelemen energija d.o.o..
Stoga je izvršenim uvidom u dostavljene Izvještaje u žalbenom postupku utvrđeno da se žaliteljici može odobriti pravo na pristup istima bez ograničenja, obzirom da se podaci koji su izvještajima navedeni ne mogu smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonu, pa tako nisu utvrđeni razlozi za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovoga rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
dr. sc. Zoran Pičuljan