KLASA: UP/II-008-07/15-01/51
URBROJ: 401-01/04-15-11
Zagreb, 11. prosinca 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe trgovačkog društva Chic turizam d.o.o. iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: 26 Su-2/15-25, od 28. siječnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: 26 Su-2/15-25, od 28. siječnja 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev trgovačkog društva Chic turizam d.o.o (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da nema pravnog interesa za dostavu traženih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je osporenim rješenjem odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama kojim je od tijela javne vlasti tražio informaciju o pojedinačnim zk. ispravnim postupcima na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu-Zemljišnoknjižni odjel i to ukupan broj neriješenih pojedinačnih zk. ispravnih postupaka specificirano po godini zaprimanja prijedloga, podatke o osobama koje su godišnjim rasporedom poslova zadužene za rješavanje pojedinačnih zk. ispravnih postupaka, te ukupan broj neriješenih predmeta po svakoj zaduženoj osobi, specificirano po godini zaprimanja. Nadalje navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama, te da rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona i zbog pogrešne primjene odredaba postupka. Ističe da rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku, niti valjano obrazloženje temeljem kojeg je zahtjev odbijen. Također ističe da je tražio podatke koji nisu objavljeni na internet stranici suda. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. prosinca 2014. godine zatražio od Ministarstva pravosuđa informacije vezano za pojedinačne zemljišnoknjižne ispravne postupke i to ukupan broj neriješenih pojedinačnih zemljišnoknjižnih ispravnih postupaka specificirano po godini zaprimanja prijedloga, podatke o osobama koje su godišnjim rasporedom poslova zadužene za rješavanje pojedinačnih zemljišnoknjižnih ispravnih postupaka, te ukupan broj neriješenih predmeta po svakoj zaduženoj osobi, specificirano po godini zaprimanja. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo pravosuđa dopisom KLASA: 008-02/14-01/95, URBROJ: 514-01-15-03 od 23. siječnja 2015. godine ustupilo zahtjev Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da Ministarstvo pravosuđa ne posjeduje zatražene informacije. Također je utvrđeno da je Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem broj: 26 Su-2/15-25, od 28. siječnja 2015. godine, odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja Općinski građanski sud u Zagrebu navodi da je sukladno odredbi članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama Općinski građanski sud u Zagrebu na internetskim stranicama objavio informacije o unutarnjem ustrojstvu suda i to zasebno za svaki odjel suda, pa tako i zemljišnoknjižni. Također navodi da je sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za dostavu informacija koje se zahtjevom traže.
Općinski građanski sud u Zagrebu dopisom broj: 26 Su-2/15-32 od 6. veljače 2015. godine dostavio je Povjerenici za informiranje žalbu na rješavanje te je u dopisu u bitnome naveo da se radi o podacima za koje bi trebalo ručno prebrojavanje velikog broja spisa (podaci se vode kompjuterski od 1998. godine, a ažurirani su 2001. godine) duge analize za potrebe kojih bi trebalo angažirati velik broj zaposlenika, te da nema javnog interesa za dostavu tih podataka podnositelju zahtjeva.
Tijekom žalbenog postupka Povjerenica za informiranje dopisom KLASA: UP/II-008-07/15-01/51, URBROJ: 401-01/04-15-05 od 9. studenog 2015. godine zatražila je pojašnjenje od Općinskog građanskog suda u Zagrebu vezano za vođenje evidencije o zemljišnoknjižnim ispravnim postupcima u elektroničkom obliku, osobito da li se evidencije o tim predmetima vode u elektroničkom obliku iz kojeg bi bilo vidljivo da li je otvoreni predmet riješen ili neriješen i kod kojeg suca je u radu predmet odnosno bio u radu, kao i pojašnjenje da li se tražene informacije nalaze u papirnatom obliku, primjerice evidencijska knjiga, godišnje izvješće, statistika, mjesečna izvješća sudaca i slično iz čega bi bilo razvidno koliko u svakoj godini pojedini sudac ili svi suci zajedno imaju riješenih odnosno neriješenih zemljišnoknjižnim ispravnih postupaka odnosno tko su suci koji rješavaju tu vrstu postupaka ili postoje samo spisi predmeta koje je potrebno ručno pregledavati da bi se došlo do traženih informacija.
Dana 1. prosinca 2015. godine Povjerenica za informiranje zaprimila je očitovanje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Su-271/15 od 23. studenog 2015. godine u kojem se u bitnome navodi da se svaki zemljišnoknjižni podnesak evidentira u pisarnici zemljišnoknjižnog odjela i to u upisnicima i pomoćnim popisima čiji je sadržaj i način vođenja propisan Sudskim i Zemljišnoknjižnim poslovnikom. Nadalje se u očitovanju navodi da su se upisnici i pomoćni popisi u zemljišnoknjižnom odjelu do 1998. godine vodili ručno, a da su se u razdoblju od 1998.-2000. godine vodili paralelno ručno i u digitalnom obliku, a od 2000. godine da se vode isključivo u digitalnom obliku. Također se navodi da je u okviru provedbe projekta usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra, koji je započeo 2001. godine provedeno prepisivanje pomoćnih popisa i upisnika i to samo onih koji su se vodili ručno od 1997. godine, a ostali popisi vođeni do 1996. prepisivali su se u digitalni oblik u onom dijelu koji se odnosio na podatke o zemljišnoknjižnim podnescima povodom koji sud nije donio odluku. Napominju da se u aplikaciju Zemljišnoknjižne pisarnice unose podaci o vrsti isprave na temelju koje je predložen upis u zemljišne knjige (ugovor, odluka suda, odluka druge nadležne vlasti, nasljeđivanje i slično), vrsti upisa (predbilježba, predbilježba i zabilježba, učiniti vidljivim, uknjižba, uknjižba i zabilježba, uknjižba potonjeg vlasništva, uknjižba prethodnog vlasništva, zabilježba, ostalo), sadržaju prijedloga, osobi koja je zadužena za rješavanje, datumu dodjele predmeta u rad, datumu donošenja, provedbe, prijepisa, otpreme odluke i dr. Ističu da je iz aplikacije Zemljišnoknjižne pisarnice moguće dobiti odgovor na upit vezan uz prethodno navedene kategorije, a pojedinačni ispravni postupci nisu jedna od njih. Nadalje navode da je posebnost pojedinačnih ispravnih postupaka sadržana u njihovoj složenoj pravnoj tematici te ih stoga vode isključivo zemljišnoknjižni suci i sudski savjetnici, da se pri signaciji spisa evidentira svaki spis signiran pojedinom sucu odnosno sudskom savjetniku, da se posebno evidentira poslovni broj predmeta i datum njegove signacije, te da se evidencija vodi ručno radi opisanih ograničenja u aplikaciji Zemljišnoknjižne pisarnice. Također navode da svi zemljišnoknjižni suci i sudski savjetnici podnose statistička izvješća u kojima su pojedinačni ispravni postupci posebno iskazani tako da je u svakom trenutku poznato koliko je određeni sudac ili sudski savjetnik riješio tih, ali i drugih zemljišnoknjižnih predmeta, kao i da je iz aplikacije Zemljišnoknjižne pisarnice moguće utvrditi koliko predmeta pojedini sudac ili sudski savjetnik ima u radu i kada su mu dodijeljeni, ali nije moguće samo kroz digitalnu pisarnicu utvrditi radi li se o pojedinačnom ispravnom postupku ili o nekom drugom zemljišnoknjižnom predmetu. Ističu da je za sve pojedinačne ispravne postupke koji su dodijeljeni u rad od 2013. godine do danas moguće dostaviti podatak kojem su sucu dodijeljeni u rad i kada, ali za informaciju o tome je li pojedini predmet riješen potrebno je izvršiti uvid u Zemljišnoknjižnu pisarnicu prema poslovnom broju spisa što bi zahtijevalo dodatni angažman službenika zemljišnoknjižnog odjela.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Općinski građanski sud u Zagrebu bio je u obvezi razmotriti da li posjeduje dokumentaciju iz koje proizlaze tražene informacije, te ukoliko istu posjeduje i nema razloga za ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostaviti je žalitelju. Informacije koje žalitelj traži su informacije statističke prirode pa je nejasno koje je ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama primijenjeno u konkretnom slučaju, a zbog kojeg bi se trebao provoditi test razmjernosti i javnog interesa. Naime, Općinski građanski sud u Zagrebu u obrazloženju pobijanog rješenja je naveo da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bez obrazloženja takvog zaključka.
Iz očitovanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu proizlazi da isti posjeduje dokumentaciju koja sadrži tražene informacije, ali da bi dostava svih informacija onako kako ih je zatražio žalitelj zahtijevala dodatan angažman službenika.
Pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije. Međutim, kako je već ranije navedeno tijelo javne vlasti u obvezi je razmotriti da li posjeduje dokumentaciju iz koje proizlaze tražene informacije, pa da sam žalitelj na temelju dostavljene dokumentacije utvrđuje informacije koje ga zanimaju. Naime, iz očitovanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Su-271/15 od 23. studenog 2015. godine razvidno je da suci i sudski savjetnici podnose statistička izvješća u kojima su pojedinačni ispravni postupci posebno iskazani te da je u svakom trenutku poznato koliko je određeni sudac ili sudski savjetnik riješio tih, ali i drugih zemljišnoknjižnih predmeta. Također iz citiranog očitovanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu je razvidno da je moguće za sve pojedinačne ispravne postupke koji su dodijeljeni u rad od 2013. godine dostaviti podatke kojem su sucu dodijeljeni u rad i kada, međutim je nejasno zašto tek od 2013. godine. Napominje se da Općinski građanski sud u Zagrebu ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacija i naknadu troškova dostave traženih informacija, a obračun se vrši sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Stoga prije dostave traženih informacija Općinski građanski sud u Zagrebu ima pravo žalitelju naplatiti stvarne materijalne troškove i troškove dostave traženih informacija.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Međutim, prema ocjeni Povjerenice za informiranje nisu poštovana pravila postupka, te činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu kao prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.