KLASA: UP/II-008-07/20-01/1288

URBROJ: 401-01/05-20-2

Zagreb, 18. prosinca 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Đurđenovac, KLASA: UP/I-008-01/20-01/2, URBROJ: 2149/02-03-20-2 od 10. studenog 2020. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Đurđenovac, KLASA: UP/I-008-01/20-01/2, URBROJ: 2149/02-03-20-2 od 10. studenog 2020. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem  Općine Đurđenovac odbijen je zahtjev ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je zatražio kopiju molbi, te njihov urudžbeni broj i datum zaprimanja, kojima su oba njegova sina tražili zaposlenje od načelnika ili u Općini. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražena informacija sadrži zaštićene osobne podatke.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je tijelo javne vlasti nezakonito odbilo pristup zatraženoj informaciji te kako inzistira na njezinom dobivanju, stoga od Povjerenika za informiranje traži da uvaži njegovu žalbu i omogući mu pristup kopiji informacija koje su predmet postupka.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. rujna 2020. godine zatražio od Općine Đurđenovac kopiju molbi kojima su oba njegova sina tražili zaposlenje od načelnika ili u Općini, te je ujedno zatražio informaciju kojeg datuma i pod kojim urudžbenim brojem su zaprimljene njihove molbe.

U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev, tijelo javne vlasti navodi kao razlog odbijanja zahtjeva očitu zloupotrebu prava na pristup informacijama, prilikom čega ističe kako je u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da ne preteže javni interes jer osobe koje bi podnijele otvorene zamolbe nisu zaposlene u tijelima javne vlasti niti su plaćene javnim sredstvima te u takvim slučajevima preteže interes zaštite osobnih podataka tih osoba (iako ni u zahtjevu za pristup informacijama nije razumljivo o kojim se osobama tu točno radi). Zaključuje se kako Općina Đurđenovac može zapošljavati službenika i namještenike samo putem natječaja i propisanih javnih objava na službenim stranicama Općine, koji se provode sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08, 61/11, 04/18, 112/19).

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, kako je načinilo bitne povrede upravnog postupka te kako je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

Općina Đurđenovac, kao prvo, nije jasno definirala posjeduje li zatraženu informaciju, s obzirom da u obrazloženju rješenja navodi kako iz zahtjeva za pristup informacijama nije razvidno o kojim se osobama radi.

Nadalje, nije u potpunosti jasan pravni temelj uskrate informacije, jer se kao pravni temelj donošenja rješenja  u njegovom uvodu navodi odredba članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, što bi onda značilo, komplementarno sa prethodnim odlomkom, da tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju niti nema saznanja gdje se ona nalazi, međutim,  tada se zahtjev odbacuje rješenjem, a u izreci pobijanog rješenja se navodi da se zahtjev odbija.

U obrazloženju rješenja se eksplicitno navodi odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacija, stoga je u žalbenom postupku kao razlog uskrate prava na pristup informacijama razmatrana navedena odredba kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Svejedno, tijelo javne vlasti nakon citiranja članka o zloupotrebi u nastavku rješenja ne nalazi shodnim dokazati postojanje zloupotrebe prava na strani žalitelja, već navodi kako je proveden test razmjernosti i javnog interesa, čijom provedbom je utvrđeno da ne preteže javni interes nad interesom zaštite osobnih podataka osoba koje su podnijele otvorene zamolbe.

Drugim riječima, iako ne citira odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti kao razlog ograničenja prava na pristup informacijama uvodi i zaštitu osobnih podataka, međutim sporno je čije osobne podatke štiti kada se u nastavku ograđuje kako ni u zahtjevu za pristup informacijama nije razumljivo o kojim se osobama tu točno radi.

U žalbenom postupku se izričito naglašava i upozorava tijelo javne vlasti da je u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama zbog zlouporabe dužno dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji zbog zloupotrebe prava predstavlja suspendiranje ustavnog prava korisnika da konzumiraju svoje temeljno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti.

U ovom slučaju tijelo javne vlasti ne samo da nije utvrdilo činjenično stanje i prezentiralo okolnosti na način iz kojeg bi se moglo zaključiti da žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da bi udovoljavanje njegom zahtjevu opteretilo rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, već i iz samoga zahtjeva za pristup informacijama ne proizlaze nikakve indikacije o postojanju zloupotrebe prava.

U slučaju da tijelo javne vlasti nastoji zaštiti osobne podatke fizičkih osoba, te da je zbog tog razloga uskratilo pristup informacijama, trebalo je jasno definirati zakonski razlog ograničenja te ispravno provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Osim toga, naglašava se kako Općina Đurđenovac nije postupila sukladno nalogu Povjerenika za informiranje te nije dostavila kompletan spis predmeta za potrebe rješavanja u žalbenom postupku, uključujući informaciju koja je predmet postupka.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku prvenstveno dužno utvrditi je li zahtjev razumljiv, odnosno sadrži li podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, s obzirom da u pobijanom rješenju navodi kako nije razumljivo o kojim se osobama radi.

U slučaju da zahtjev nije razumljiv, tijelo javne vlasti dužno je sukladno članku 20. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Nadalje,  člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti mora utvrditi posjeduje li izrađene informacije na koje se odnosi žaliteljev zahtjev, a ako ih posjeduje sljedeći je korak utvrđivanje jesu li informacije dostupne za javnost, odnosno postoji li razlog za njihovo ograničenje.

Ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i u određenim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće korisniku omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.  

Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava pristup traženoj informaciji primjenom odredba članka 16. stavka 1. ovog Zakona.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan