KLASA: UP/II-008-07/20-01/896
URBROJ: 401-01/10-20-10
Zagreb, 17. prosinca 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja i obavijesti trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-6 od 12. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Oglašava se ništavim rješenje trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-6 od 12. lipnja 2020. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev ......... kojim traži prisustvovanje Skupštini VECLA d.o.o. od 29. svibnja 2020. godine i prvoj narednoj sjednici.
2. Poništava se obavijest trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-6 od 12. lipnja 2020. godine u dijelu u kojem žalitelj traži Izjavu o osnivanju društva VECLA d.o.o. i sve njezine izmjene i dopune.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Izjavi o osnivanju trgovačkog društva VECLA d.o.o. od 24. srpnja 1998. godine
- Odluci o promjeni sjedišta i izmjeni trgovačkog društva VECLA d.o.o. od 7. ožujka 2002. godine, na način da se na istim prekriju podaci o adresi, jedinstvenom matičnom broju građanina, datumu rođenja i broju osobne iskaznice ovlaštenog zastupnika, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija
- Izjavi trgovačkog društva VECLA d.o.o. od 20. svibnja 2010. godine, na način da se na istoj prekriju podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju ovlaštenog zastupnika, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija
- Izjave o osnivanju trgovačkog društva VECLA d.o.o. od 26. svibnja 2014. godine na način da se na istoj prekrije adresa ovlaštenog zastupnika, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija
- Izjavi o osnivanju trgovačkog društva VECLA d.o.o. od 8. ožujka 2018. godine, na način da se na istom prekriju adresa, osobni identifikacijski broj, datum rođenja, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Poništava se rješenje trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-6 od 12. lipnja 2020. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev žalitelja kojim traži specifikaciju troškova vezano za isplate naknada članovima Skupštine VECLA d.o.o.
5. Odobrava se ......... pravo na pristup podatku o imenima i prezimenima osoba i iznosima koji su isplaćeni s naslova naknade članovima Skupštine za 2019. godinu.
6. Odbija se zahtjev ......... za dopunom informacije od 10. lipnja 2020. godine kojim traži informacije o imenovanju i razrješenju članova Skupštine VECLA d.o.o. koje je donio gradonačelnik Grada Krka.
7. Nalaže se trgovačkom društvu VECLA d.o.o. da postupi sukladno točkama 3. i 5. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijeni su dopunjeni zahtjevi za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 28. svibnja 2020. godine, kojim je tražio prisustvovanje Skupštini VECLA d.o.o. zakazanoj za 29. svibnja 2020. godine i prvoj narednoj sjednici, te kojim traži pojašnjenje sadržaja obračuna drugog dohotka, te dodatno traži dostavljanje obrazaca „potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu“ za sve osobe kojima je u 2019. godini isplaćivana naknada, odluku o iznosu naknade predsjedniku i članovima skupštine društva, ugovor između članova uprave društva, sve JOPPD obrasce za sve osobe kojima je isplaćivana naknada koja se odnosi na 2019. godinu.
Također je žalitelju izdana obavijest da je u odnosu na zahtjev za pristup informacijama od 14. svibnja 2020. godine s dopunom od 28. svibnja 2020. godine korisniku omogućen pristup traženim informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom ističe da su mu pobijanim rješenjem odbijena 4 zahtjeva za pristup informacijama. Ističe da rješenje osporava u cijelosti, i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da direktor društva nije ovlaštena osoba za provođenje upravnog postupka, već službenik za informiranje. Smatra da rješenje vrvi netočnim i neutemeljenim navodima.
U odnosu na prvi zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio objave poveznice iz SN PGŽ o imenovanju članova Skupštine VECLA d.o.o., navodi da je dobio isprint Odluke Gradskog vijeća o sastavu Skupštine VECLA d.o.o. te zapisnik s 10. sjednice skupštine VECLA d.o.o. Navodi da je dana 10. lipnja 2020. godine podnio zahtjev za dopunom informacije kojim je tražio sve odluke o imenovanjima i razrješenjima članova Skupštine VECLA d.o.o., koje se odnose na sve dosadašnje i sadašnje članove Skupštine kao i odluku o razrješenju direktora Nedjeljka Dunata i odluku o imenovanju direktora Danka Milohnića. Ističe da se navedeni zahtjev spominje u izreci, ali ne i u obrazloženju rješenja. Ističe da se od osnutka Skupštine samo jednom mijenjan član Skupštine te direktor.
Što se tiče drugog zahtjeva za pristup informacijama od 15. svibnja 2020. godine, ističe da je navedenim zahtjevom tražio društveni ugovor VECLA d.o.o., sve izmjene društvenog ugovora, te sve akte koji uređuju način rada uprave VECLA d.o.o. Navodi da je mu je tijelo javne vlasti dostavilo informacije koje nije tražio (preslike stranica iz SN PGŽ, koje sadrže odluku o osnivanju VECLA d.o.o., te odluku o imenovanju uprave. Ističe da je dana 14. svibnja 2020. godine tražio ispravak tražene informacije. Dalje navodi da nije dobio odgovor na zahtjev za ispravak, pa je podnio zahtjev za dopunom informacije kojom je tražio Izjavu o osnivanju, odluke o izmjeni Izjave o osnivanju, pročišćeni tekst izjave o osnivanju, sve odluke osnivača o imenovanju i razrješenju osoba ovlaštenih za zastupanje. Ističe da je tražio manji broj dokumenata, a da se njegov zahtjev spominje u obrazloženju, ali ne i u izreci rješenja.
U odnosu na treći zahtjev za pristup informacijama, ističe da je tražio specifikaciju troškova koji se odnose na poziciju broj 47 iz POD-DOP odnosno, nadoknade članovima uprave 11.316,00 kn. Navodi da mu je prvostupanjsko tijelo dostavilo karticu konta 462.000, „Nadoknade članovima skupštine“, a da navedeno nije informacija koju je tražio. Ističe da potvrda o isplaćenom primitku je godišnja potvrda o drugom dohotku koju je prvostupanjsko tijelo bilo dužno dostaviti članovima Skupštine kojim je isplaćivana naknada. Smatra da prvostupanjsko tijelo mora posjedovati barem JOPPD obrasce.
Što se tiče četvrtog zahtjeva za pristup informacijama, ističe da je dana 28. svibnja 2020. godine podnio zahtjev za sudjelovanjem na sjednici Skupštine VECLA d.o.o. od 28. svibnja 2020. godine. Navodi da mu je navedeni zahtjev odbijen, a da obavijest o vremenu održavanja sljedeće sjednice nije zaprimio.
Zaključno navodi da se u konkretnom slučaju radilo o četiri zahtjeva, a ne jednom zahtjevu. Osporava navode prvostupanjskog tijela o tome da se informacije javno objavljene. Navodi da nije podnio veći broj zahtjeva u kraćem roku, niti da je tražio gotovu cjelokupnu knjigovodstvenu i računovodstvenu dokumentaciju, odnosno da njegovo traženje ne prelazilo sveukupno 7 jednostavnih dokumenata veličine jedne ili više stranica. Osporava stav prvostupanjskog tijela da se radi o zlouporabi prava na pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.
Uvodno se ističe da osnovano žalitelj navodi da se u konkretnom slučaju radi o četiri različita zahtjeva za pristup informacijama, iz kojeg razloga nije moguće prihvatiti navode iz obrazloženja osporenog rješenja da zahtjevi o kojima je odlučeno rješenjem i obavijesti predstavljaju jednu cjelinu, odnosno da svi kasniji zahtjevi predstavljaju dopunu zahtjeva za pristup informacijama.
Također se ističe da je člankom 24. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da ako korisnik smatra da informacija koja je pružena na temelju zahtjeva nije potpuna ili točna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.
Tumačeći smisleno navedeno odredbu, razvidno je da se dopuna odnosno ispravak informacije može tražiti samo ako pružena informacija nije točna, odnosno zahtjevom za dopunu informacije ne mogu se tražiti neke druge informacije koje nisu povezane s informacijom koja je bila predmet postupka.
Kako se u konkretnom slučaju radi o četiri zahtjeva, prvostupanjsko tijelo je pravilnom primjenom odredbe 44. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) trebalo zaključkom zahtjeve spojiti u jedan postupak, a što bi svakako doprinijelo i preglednosti i razumljivosti prvostupanjskog rješenja.
Slijedom navedenog, a radi lakšeg razumijevanja, u nastavku će biti odvojeno izloženi pojedini zahtjevi za pristup informacijama žalitelja.
Prvim zahtjevom za pristup informacijama, koji je dana 14. svibnja 2020. godine u 16.21 sati upućen direktoru prvostupanjskog tijela, žalitelj je tražio Društveni ugovor VECLA d.o.o., sve izmjene Društvenog ugovora VECLA d.o.o. te sve ostale akte koji uređuju način rada uprave VECLA d.o.o.
Dopisom prvostupanjskog tijela, KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-2 od 27. svibnja 2020. godine prvostupanjsko tijelo je žalitelju dostavilo Odluku o osnivanju trgovačkog društva VECLA d.o.o. Krk, Odluku o imenovanju uprave – direktora društva, rješenje iz 1998. godine o osnivanju društva, rješenje iz 2016. godine o promjeni člana uprave društva, izvadak iz sudskog registra sa zadnjim promjenama.
Dana 28. svibnja 2020. godine žalitelj je podnio zahtjev za ispravkom informacije, kojim je u bitnom ponovio zahtjev za pristup informacijama od 14. svibnja 2020. godine, a postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo je žalitelja dopisom, KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-4 od 28. svibnja 2020. godine obavijestilo da ako društvo osniva jedan osnivač, u tom slučaju društveni ugovor zamjenjuje izjava o osnivanju dana kod javnog bilježnika.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 28. svibnja 2020. godine podnio zahtjev za dopunu informacije u kojem u bitnom traži dopunu, odnosno da mu se dostave izjava o osnivanju VECLA d.o.o. od 24. srpnja 1998. godine, sve odluke osnivača o izmjeni odredaba Izjave o osnivanju, potpuni i pročišćeni tekst izjave o osnivanju, sve odluke osnivača o imenovanju i razrješenju osoba ovlaštenih za zastupanje kojima je proveden upis u sudski registar trgovačkog suda, te sve ostale akte kojim je uređen način rada uprave VECLA d.o.o. – skupštine i zakonskog zastupnika (poslovnik skupštine, pravilnik o radu, ugovor o radu i ostalo, ukoliko postoji).
Polazeći od ranijih navoda ovog rješenja, Povjerenik za informiranje ističe da se dopuna i ispravak zahtjeva moraju isključivo promatrati u odnosu na postavljeni zahtjev za pristup informacijama, jer bi suprotno shvaćanje značilo da bi korisnici kroz institut ispravka i dopune informacije mogli tražiti i druge informacije koje nisu povezane s informacijom koja je bila predmet zahtjeva za pristup informacijama.
To proizlazi iz tumačenja odredbe članka 45. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09) prema kojem stranka, do donošenja odluke u upravnoj stvari, može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se temelji na bitno istom činjeničnom stanju.
Slijedom navedenog, ako se zahtjevom za pristup informacijama traže izjava o osnivanju i sve njezine izmjene i dopune, kao i akt koji se odnosi na način rada uprave, tada se ne može smatrati proširenjem zahtjeva žaliteljevo traženje kojim traži neku drugu informaciju, odnosno ne može se smatrati da se traženje dvaju različitih informacija može temeljiti na bitno istom činjeničnom stanju.
Uzimajući u obzir navedeno, dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/896, URBROJ: 401-01/01-20-6 od 7. listopada 2020. godine od prvostupanjskog tijela je zatražena dostava Izjave o osnivanju prvostupanjskog tijela i svih njezinih izjava i dopuna, kao i akt kojim je uređen način rada uprave.
Dopisom prvostupanjskog tijela, KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-10 od 20. listopada 2020. godine Povjereniku za informiranje dostavljena je izjava o osnivanju prvostupanjskog tijela i sve njezine izmjene i dopune, te je dostavljeno očitovanje prvostupanjskog tijela da je rad uprave uređen temeljem članka 10. Izjave o osnivanju.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pogrešno je prvostupanjsko tijelo postupilo kad je žalitelju izdalo obavijest da su predmetne informacije javno dostupne u sudskom registru.
Točno je da su navedene informacije dostupne u sudskom registru Trgovačkog suda u Rijeci, međutim obavijest u smislu članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama se izdaje kad je informacija javno objavljena.
Nije sporno da tekst izjave o osnivanju, kao niti njezine izmjene i dopune nije javno objavljen, već je iste potrebno zatražiti od sudskog registra Trgovačkog suda u Rijeci, pa samo zbog toga nije osnovano pozivanje na navedenu odredbu.
Osim toga, nesporno je da tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju, pa isto prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama ne može upućivati na drugo tijelo koje također posjeduje traženu informaciju, već mora samostalno riješiti zahtjev za pristup informacijama.
Dakle, smisao odredbe članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona je u tome da se korisniku omogući pristup informaciji upućivanjem na informaciju koja je javno objavljen (npr. upućivanjem na poveznicu), a ne u tome da se žalitelja upućuje na drugo tijelo, jer konkretna obavijest prvostupanjskog tijela zapravo ima značaj odbijanja zahtjeva za pristup informacijama.
Uvidom u sudski registar za trgovačko društvo VECLA d.o.o. utvrđeno je da je Grad Krk jedini osnivač navedenog društva, a da su kao djelatnosti društva navedene, između ostalog, tržnica na malo, održavanje čistoće, održavanje javnih i zelenih površina te održavanje nerazvrstanih cesta.
Po mišljenju Povjerenika, izjava o osnivanju prvostupanjskog tijela, kao i njezine izmjene i dopune predstavljaju temeljni akt prvostupanjskog tijela, pa Povjerenik za informiranje smatra da za navedene informacije nedvojbeno postoji javni interes, jer iste ukazuju na način na koji je Grad Krk odlučio rješavati pitanja komunalnih djelatnosti osnivanjem trgovačkog društva, a obavljanje kojih djelatnosti je u interesu građana.
Uvidom u izjavu o osnivanju i njezine izmjene utvrđeno je da se na istim navode sljedeći osobni podaci ovlaštenog zastupnika prvostupanjskog tijela: adresa, jedinstveni matični broj građanina, broj osobne iskaznice, datum rođenja i osobni identifikacijski broj.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, temeljem ovlasti iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.
U odnosu na podatke o adresi, jedinstvenom matičnom broju građanina, broju osobne iskaznice, datumu rođenja i osobnom identifikacijskom broju, Povjerenik za informiranje smatra da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, odnosno da navedeni podaci ni na koji način ne mogu doprinijeti javnom interesu u konkretnom slučaju, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je riješiti kao pod točkama 2., 3. i 7. izreke ovog rješenja.
Posebno se ističe da je način rada uprave uređen člankom 10. Izjave o osnivanju prvostupanjskog tijela, kojoj je žalitelju omogućen pristup ovim rješenjem, pa nije bilo potrebe o istom ponovno odlučivati.
Dana 28. svibnja 2020. godine žalitelj je prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za sudjelovanjem na sjednici Skupštine VECLA d.o.o., odnosno o datumu i vremenu održavanja prve nadolazeće sjednice, ukoliko se sjednica ne održava 29. svibnja 2020. godine.
Iz obrazloženja prvostupanjskog tijela u odnosu na navedeni zahtjev u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da sudjelovanje u radu Skupštine u vidu promatrača nije odraz javnog interesa, već privatnog interesa žalitelja, te se prvostupanjsko tijelo, bez posebnog obrazloženja poziva na odredbu članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Izloženo shvaćanje prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik za informiranje obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija.
Slijedom navedenog, traženje prisustvovanja sjednici ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama niti zahtjevom za ponovnu uporabu informacija, a što jasno potvrđuje i definicija informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, sama činjenica što je pravo na prisustvovanje sjednicama regulirano odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ne znači da se o istom zahtjevu može odlučivati u upravnom postupku, a niti odredba članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama ne sadrži pravo koje bi bilo ostvarivo u upravnom postupku.
Prema članku 128. stavku 1. točki 2. Zakona o općem upravnom postupku rješenje će se oglasiti ništavim ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku.
Prema stavku 2. navedenog članka rješenje će oglasiti ništavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke u svako doba.
Stavkom 3. navedenog članka propisano je da kad je rješenje o oglašivanju rješenja ništavim donijelo prvostupanjsko tijelo, protiv toga rješenja može se izjaviti žalba. Kad je drugostupanjsko javnopravno tijelo ili tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo rješenje oglasilo ništavim, protiv toga rješenja može se pokrenuti upravni spor.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 1. izreke ovog rješenja.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. svibnja 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio poveznicu na link Službenih novina PGŽ, gdje su objavljena sva imenovanja i razrješenja članova Skupštine VECLA d.o.o.
Dopisom prvostupanjskog tijela KLASA: 035-01/20-01/03, URBROJ: 2142/01-21-20-2 od 27. svibnja 2020. godine žalitelju je dostavljena Odluka Gradskog vijeća Grada Krka o sastavu Skupštine VECLA d.o.o., te zapisnik s 10. sjednice Skupštine VECLA d.o.o.
Uvidom u Odluku Gradskog vijeća Grada Krka, KLASA: 024-02/09-01/4, URBROJ: 2142/01-01-09-3 od 14. prosinca 2009. godine, koja je objavljena u Službenom glasilu Primorsko-goranske županije, Godina XVII-broj 58 od 29. prosinca 2009. godine, utvrđeno je da Skupština VECLA d.o.o. ima predsjednika i dva članka, odnosno da je gradonačelnik Grada Krka predsjednik Skupštine, a da su ostali članovi zamjenik gradonačelnika i predsjednik Gradskog vijeća.
Nadalje, uvidom u zapisnik s 10. sjednice Skupštine VECLA d.o.o. od 16. listopada 2019. godine utvrđeno je da je potvrđen mandat Josipu Brusiću kao članu Skupštine, a s obzirom na to da je izabran na dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Dana 10. lipnja 2020. godine žalitelj je podnio zahtjev za dopunom informacije u kojoj u bitnom navodi da nije tražio informacije koje su mu dostavljene, nego odluke o imenovanjima i razrješenjima koje donosi gradonačelnik Grada Krka. S obzirom na to da u Službenom glasniku Primorsko goranske županije nije pronašao tražene informacije, žalitelj zahtjevom za dopunu informacije traži sve odluke o imenovanjima i razrješenjima članova Skupštine VECLA d.o.o., koje se odnose na sve dosadašnje, kao i sadašnje članove Skupštine (Darijo Vasilić, Čedomir Miler, Josip Brusić), kao i odluku o razrješenju direktora Nedjeljka Dunata i odluku o imenovanju direktora Darka Milohnića.
Kako je to ranije istaknuto u ovom rješenju, postavljeni zahtjev za pristup informacijama odnosio se samo na traženje poveznice na link službenih novina gdje su objavljena sva imenovanja i razrješenje članova Skupština, te se zahtjev nije odnosio na odluke o imenovanju i razrješenju direktora društva.
Dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/896, URBROJ: 401-01/10-20-6 od 7. listopada 2020. godine od prvostupanjskog tijela je zatražena dostava odluka o imenovanju i razrješenju članova Skupštine VECLA d.o.o., odnosno da dostavi dokaz da je potvrđen mandat drugim članovima Skupštine, a kao što je to bio slučaj s mandatom Josipa Brusića.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela, KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ 2142/01-21-20-10 od 20. listopada 2020. godine Povjereniku za informiranje u bitnom proizlazi da je sastav Skupštine određen temeljem Odluke Gradskog vijeća, te se isti ne potvrđuje ukoliko u tijeku mandata ne dođe do promjene članova.
Dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/896, URBROJ: 401-01/10-20-8 od 26. listopada 2020. godine zatraženo je dodatno pojašnjenje od prvostupanjskog tijela, odnosno da se prvostupanjsko tijelo očituje posjeduje li tražene informacije kao informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela, KLASA: 035-01/20-01/02, URBROJ: 2142/01-21-20-12 od 26. listopada 2020. godine Povjereniku za informiranje u bitnom proizlazi da se za vrijeme sadašnje uprave društva samo jednom promijenio član društva, što je zabilježeno zapisnikom o imenovanju člana Josipa Brusića, dok prošla uprava nije imenovala članove Skupštine, već su članovi postajali automatizmom temeljem odluke Gradskog vijeća.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ističe se sljedeće.
Žalitelju je dostavljena odluka Gradskog vijeća Grada Krka o sastavu Skupštine VECLA d.o.o., te mu je dostavljen zapisnik kao dokaz o potvrđivanju mandata članu Josipu Brusiću.
Slijedom navedenog, iz dostavljenih očitovanja prvostupanjskog tijela proizlazi da se članom Skupštine postaje automatizmom, odnosno može se zaključiti da se formalno ne donosi odluka o imenovanju i razrješenju.
Točno je da je izmjenama i dopunama Statuta Grada Krka iz 2013. i 2018. godine (poveznica https://www.grad-krk.hr/statut) izmijenjena odredba članka 52. Statuta te je propisano da je odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. podstavka 12. navedenog članka, gradonačelnik dužan objaviti u prvom broju »Službenih novina Primorsko-goranske županije« koji slijedi nakon donošenja te odluke, međutim navedenu odredbu treba dovesti u vezu s odlukom Gradskog vijeća koje je utvrdilo tko su članovi Skupštine VECLA d.o.o.
Kad bi se prihvatio stav žalitelja, navedeno bi značilo da bi gradonačelnik Krka sam sebe trebao imenovati kao predsjednika Skupštine VECLA d.o.o., pa Povjerenik za informiranje prihvaća obrazloženje prvostupanjskog tijela da su članovi Skupštine postajali automatizmom, kad su izabrani na dužnost gradonačelnika Grada Krka, zamjenika gradonačelnika, te predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Dakle, ako je odlukom Gradskog vijeća određeno tko su članovi Skupštine, tada je očito da nema mjesta ponovnom donošenju o imenovanju, već je moguće konstatirati da je došlo do promjene, kao što je bilo u slučaju člana Josipa Brusića.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku nije utvrdio postojanje nekih drugih odluka o imenovanju i razrješenju članova Skupštine VECLA d.o.o. koje bi donosio gradonačelnik Grada Krka, pa polazeći od informacija koje su žalitelju dostavljene, kako je to ranije navedeno, smatra da je u tom dijelu prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo.
Točno je da se ovaj zahtjev žalitelja izričito ne navodi u izreci prvostupanjskog rješenja i obavijesti, odnosno ne spominje se niti zahtjev za dopunu informacije od 10. lipnja 2020. godine, međutim navedeni propust prvostupanjskog tijela nije od utjecaja, s obzirom na da je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo tražene informacije u smislu članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osnovano žalitelj navodi i da prvostupanjsko tijelo nije odlučilo o zahtjevu za dopunu informacije od 10. lipnja 2020. godine ali navedeni propust također nije utjecao na prava žalitelja, iz razloga što u žalbenom postupku nije utvrđeno postojanje nekih drugih informacija osim onih koje su žalitelju već dostavljene dopisom prvostupanjskog tijela KLASA: 035-01/20-01/03, URBROJ: 2142/01-21-20-2 od 27. svibnja 2020. godine.
Sukladno članku 119. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje.
Slijedom navedenog, temeljem članka 119. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je odbiti zahtjev žalitelja za dopunu informacije od 10. lipnja 2020. godine, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 6. izreke ovog rješenja.
Dana 20. svibnja 2020. godine žalitelj je podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio doslovno sljedeće:
„Poštovani sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, molim da mi na e-mail gmarevic@gmail.com dostavite informaciju nastavno na Godišnje izvješće za 2019. godinu objavljeno na www.vecla.hr: GFI-obrazac POD-DOP-Poslovni rashodi – pozicija 47/Naknade članovima uprave/AOP/11.316 kn, i to – specifikaciju troškova koji se odnose na navedeni rashod br. 47 iz POD-DOP, odnosno knjigovodstvenu karticu analitičkog konta 4. ili 5. razine…“
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je žalitelju dostavilo konto karticu, konto 462.000, nadoknade članovima skupštine, a iz iste je razvidno da je s osnova drugog dohotka za 2019. godinu članovima Skupštine isplaćeno ukupno 11.315,79 kn. Iz navedene konto kartice nije vidljivo kojem članu je isplaćen pojedini iznos.
Dana 3. lipnja 2020. godine žalitelj je podnio zahtjev za dopunu pružene informacije kojim je tražio sljedeće: 1. obrasce potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak za sve osobe kojima je u 2019. godini isplaćivana naknada, 2. odluku o iznosu naknade predsjedniku i članovima Skupštine VECLA d.o.o., važeća (ili drugi akt koji regulira isplatu naknade članovima), 3. Ugovor između VECLA d.o.o. i članova Skupštine kojima se isplaćuje naknada (ukoliko postoji) i 4. Sve JOPPD obrasce za sve osobe kojima je isplaćivana naknada koja se odnosi na 2019. godine.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u odnosu na konkretni zahtjev za pristup informacijama u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj traži gotovu cjelokupnu knjigovodstvenu i računovodstvenu dokumentaciji, pa da je u konkretnom slučaju očito u pitanju zlouporaba prava na pristup informacijama.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje, te upravnosudskoj praksi konto kartice predstavljaju informacije od javnog značaja, jer je iz istih vidljivo raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-97/16 od 15. rujna 2016. godine).
Osim toga, sukladno ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje, informacija o raspolaganju javnim sredstvima uključuje podatak o iznosu i osobi kojoj je isplaćen.
Posebno se ističe da je JOPPD obrazac Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku, a koji sadrži detaljnu specifikaciju isplata drugog dohotka članovima Skupštine VECLA d.o.o., a što je i predmet žaliteljeva zahtjeva za pristup informacijama, s obzirom na to da konto kartica ne sadrži detaljnu specifikaciju.
Slijedom navedenog, samo se traženje JOPPD obrasca može smatrati dopunom informacije, jer se radi o bitno istovrsnim informacijama, a polazeći od ranijih navoda ovog rješenja o tome što se može smatrati dopunom informacije.
Uvidom u obrazac JOPPD utvrđeno je da se isti sastoji od stranica A i B, pri čemu se naglašava da stranica A sadrži podatke o ukupnom iznosu plaćenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa dok stranica B sadrži specifikacije za pojedine osobe.
Dakle, stranica B sadrži ne samo podatke o isplaćenom drugom dohotku, već i podatke o svim isplaćenim dohocima za traženo razdoblje, a predmet zahtjeva žalitelja su samo podaci o isplaćenim naknadama članovima Skupštine, a koje predstavljaju drugi dohodak
U odnosu na dijelove koji se odnose na isplatu drugog dohotka, Povjerenik za informiranje smatra da informaciju o raspolaganju javnim sredstvima čine oni iznosi koji su žalitelju dostavljeni u konto kartici, te podatak o imenu i prezimenu osobe kojoj je iznos isplaćen, a koji nije sastavni dio konto kartice koja je žalitelju dostavljena.
U odnosu na ostale podatke, kao što su OIB osiguranika, te ostali podaci sadržani na listu B, Povjerenik za informiranje, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlasti iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama smatra da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa bi u odnosu na iste trebalo odbiti zahtjev žalitelja.
Međutim, kako se pojedini listovi B JOPPD odnose na 32 osobe, a kako se tražene informacije o isplatama naknadama članovima Skupštine odnose u pravilu na jednu osobu po pojedinom B listu, Povjerenik za informiranje je uzeo u obzir odredbu članka 17. Zakona o pravu na pristup informacijama o načinu dostave informacije.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje bilo bi protivno načelu ekonomičnosti kad bi se prvostupanjskom tijelu naložilo prekrivanje svih ostalih isplata koje ne predstavljaju isplate članovima Skupštine, pa Povjerenik za informiranje smatra da bi u konkretnom slučaju najekonomičnije bilo davanje informacije pisanim putem, i to na način da se žalitelju dostavi informacija o imenu i prezimenu osobe kojoj su izvršene isplate navedene u konto kartici, odnosno da se svaka isplata u konto kartici poveže s imenom i prezimenom osobe kojoj je isplaćena.
Slijedom navedenog, a kako se radi o informaciji o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama poništiti prvostupanjsko rješenje te omogućiti žalitelju pristup traženoj informaciji, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 4., 5. i 7. ovog rješenja.
U odnosu na navode prvostupanjskog tijela o zlouporabi instituta prava na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da pobijano rješenje ne sadrži nikakve razloge o tome u čemu bi se sastojalo opterećivanje rada tijela javne vlasti u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan