KLASA: UP/II-008-07/20-01/385

URBROJ: 401-01/06-20-9

Zagreb, 25. studenoga 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. iz Vukovara, Bana Josipa Jelačića 92 zastupanog po ........., izjavljene protiv rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/19-04/04, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-10 od 27. travnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/19-04/04, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-10 od 27. travnja 2020. godine.

2. Odobrava se trgovačkom društvu Vodotoranj d.o.o. pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Odluke o nepravilnostima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije: KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2063 od 6. studenoga 2019. godine (IRR01); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1689 od 9. srpnja 2019. godine (IRR02); i KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1954 od 3. listopada 2019. godine (IRR06).

3. Odbija se zahtjev trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. u pogledu traženja Odluka o nepravilnostima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije: KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-09-19-1523 od 17. svibnja 2019. godine (IRR03); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1598 od 17. lipnja 2019. godine (IRR04); i KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2034 od 30. listopada 2019. godine (IRR05).

4. Odbacuje se zahtjev trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. u pogledu traženja konačnog iznosa udjela u financiranju projekata od strane Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

5. Nalaže se Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. studenoga 2019. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, iz razloga što je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, slijedom čega PU Šibensko-kninske županije provodi izvide kod navedenog tijela.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako ga u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj nadalje citira obrazloženje prvostupanjskog tijela iz navedenog rješenja te ističe da isto smatra usmjerenim jedino ka uskrati traženih informacija kojima ima zakonsko pravo pristupiti. Nadalje, pojašnjava kako su žalitelj i prvostupanjsko tijelo bili u poslovnom odnosu koji je prekinut te kako je radi zaštite svojih prava žalitelj pokrenuo sudske postupke te da prvostupanjsko tijelo zbog toga namjerno opstruira dostavu traženih podataka. U nastavku žalitelj citira odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je određeno koje sve informacije tijela javne vlasti trebaju objavljivati na internet stranicama te ističe da je informacije navedene u njegovom zahtjevu zatražio upravo iz razloga što one nisu objavljene. Navodi i da je iz svega navedenog vidljivo da nisu postojali razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 1. studenoga 2019. godine Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće: 1. Koliko projekata im je do danas sufinancirala Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU?; 2. Nazivi i financijske vrijednosti bez PDV-a tih projekata?; 3. Koliko je prvotno trebao iznositi njihov udio u financiranju tih projekata, a koliko je na kraju iznosio i zašto?; 4. Kolike su financijske korekcije imali po projektu kao i razloge financijskih korekcija? Moli detaljno pojasniti.; i 5. Tko su bili članovi tima i voditelji tima? Za svaki projekt moli posebno navesti.

Također je utvrđeno da je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ povodom navedenog zahtjeva donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-04/19-04/04, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-19-1 od 6. studenoga 2019. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, koje je povodom žalbe žalitelja poništeno rješenjem Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/19-01/817, URBROJ: 401-01/06-20-4 od 6. travnja 2020. godine, a kojim je pod točkom 4. izreke predmet u pogledu traženja žalitelja u dijelu točke 3. zahtjeva vezano za iznos udjela financiranja u projektima EU od strane Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ te u odnosu na traženje informacije pod točkom 4. zahtjeva, o konačnom iznosu/visini financijskih korekcija po projektu vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Nadalje, utvrđeno je kako je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ rješavajući o navedenom zahtjevu žalitelja u ponovljenom postupku donijela osporeno rješenje kojim je odbila zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, slijedom čega PU Šibensko-kninske županije provodi izvide kod navedenog tijela.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja te su u prilogu akta KLASA: UP/I-008-04/19-04/04, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-20 od 1. listopada 2020. godine, kao informacije koje su predmet ovog postupka, a u pogledu traženja iz točke 4. zahtjeva, o konačnom iznosu/visini financijskih korekcija po projektu, dostavljene Odluke o nepravilnostima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije: KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2063 od 6. studenoga 2019. godine (IRR01); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-09-19-1523 od 17. svibnja 2019. godine (IRR03); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1598 od 17. lipnja 2019. godine (IRR04); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1689 od 9. srpnja 2019. godine (IRR02); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1954 od 3. listopada 2019. godine (IRR06); i KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2034 od 30. listopada 2019. godine (IRR05). U navedenom aktu prvostupanjsko tijelo je istaknulo kako nisu u posjedu izrađene informacije u odnosu na traženje iz dijela točke 3. zahtjeva vezano za iznos udjela financiranja u projektima EU od strane Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, obzirom da se radi o projektu koji je još u tijeku.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

Odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da će tijela javne vlasti ograničit pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Iz osporenog rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ razvidno je da je razlog odbijanja apsolutno ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kod  utvrđivanja postojanja razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ključna činjenica je ta da li se upravo u pogledu traženih informacija kod nadležnog tijela provode prethodni i kazneni postupak, odnosno jesu li informacije koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama izuzete od prvostupanjskog tijela u tim postupcima od strane policijske uprave koja provodi izvide odnosno istražne radnje.

S obzirom da je iz činjenice da je prvostupanjsko tijelo Povjereniku za informiranje dostavilo kompletan spis predmeta razvidno da predmetne informacije nisu izuzete od strane nadležnih tijela, da iz spisa predmeta nije vidljivo na što se zapravo odnosi kaznena prijava koju u svom očitovanju navodi prvostupanjsko tijelo, u žalbenom je postupku zaključeno da vezano za traženje žalitelja iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, a slijedom čega je posljedično pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pa je stoga osporeno rješenje valjalo poništiti.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju te je razmotrio može li se zatraženim informacijama u pogledu traženja iz točke 4. zahtjeva, o konačnom iznosu/visini financijskih korekcija po projektu odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U žalbenom postupku je stoga izvršen uvid u sadržaj dostavljenih Odluka o financijskim korekcijama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te je utvrđeno kako se radi o odlukama koje sadrže uputu o pravnom lijeku odnosno protiv kojih je moguće izjaviti prigovor Ministarstvu regionalnog razvoja i europske unije.

Uzimajući u obzir navedeno, te da iz dostavljene dokumentacije nije bilo moguće utvrditi je li prvostupanjsko tijelo izjavilo prigovore po zaprimljenim odlukama, a uzimajući u obzir činjenicu provedbene faze predmetnih projekata, u žalbenom je postupku aktom KLASA: UP/II-008-07/20-01/385, URBROJ: 401-01/06-20-7 od 10. studenoga 2020. godine, sukladno članku 27. Zakona o općem upravnom postupku, od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije zatražen odgovor o tome jesu li u odnosu na pojedinačno navedene Odluke o nepravilnostima na dan 1. studenoga 2019. godine bili podneseni prigovori odnosno ukoliko jesu da li su postupci po tim prigovorima na navedeni dan, bili u tijeku, ili su bili dovršeni.

Dana 24. studenoga 2020. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije se aktom KLASA: 008-02/20-03/19, URBROJ: 538-01/5-20-2 od 23. studenoga 2020. godine očitovalo da su u kod navedenog tijela zaprimljeni prigovori korisnika Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u pogledu sljedećih Odluka o nepravilnostima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije: KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-09-19-1523 od 17. svibnja 2019. godine (IRR03); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1598 od 17. lipnja 2019. godine (IRR04); i KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2034 od 30. listopada 2019. godine (IRR05). U navedenom aktu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je navelo kako na dan 1. studenoga 2019. godine navedeni prigovori nisu bili riješeni.

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljene informacije te je razmotrio može li se istima odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prije svega potrebno je posebno istaknuti da je žalitelj u konkretnom slučaju tražio informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima, koje može tražiti svaka pravna ili fizička osoba, a također se odnosi i na donesene odluke tijela javne vlasti, a koje su u posjedu prvostupanjskog tijela.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 55. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Sukladno članku  333. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. ovoga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.

U članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Uvidom u internetske stranice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ utvrđeno je da se među javno objavljenim informacijama na internetskoj stranici tijela javne vlasti ne nalaze informacije koje se odnose na traženje žalitelja iz predmetnog zahtjeva.

Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama.

Naime, člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je da se radi o informacijama vezanim za dodjelu bespovratnih sredstava u projektima financiranim iz Fondova Europske unije u financijskom razdoblju 2014.-2020., K.K.061.2.01.0003 „Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“ i K.K.06.1.2.01.0017 „Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka – Lozovac“, u sklopu kojih su provedeni postupci javne nabave, a vezano za koje su od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije utvrđene određene nepravilnosti te je prvostupanjsko tijelo u odlukama o navedenom obaviješteno da se temeljem tih utvrđenja ukupni utvrđeni nepravilni iznosi neće odobriti u okviru zahtjeva za nadoknadom sredstava, kao i da se protiv tih odluka može navedenom ministarstvu izjaviti prigovor.

Rješavajući o prigovoru korisnika Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije može donijeti rješenje kojim se prigovor odbacuje, ako nije pravodoban, dopušten ili izjavljen od ovlaštene osobe. Ako prigovor nije osnovan donijet će rješenje kojim se prigovor odbija, a ako utvrdi da je prigovor osnovan, donijet će rješenje kojim se prigovor usvaja i naložiti Posredničkom tijelu razine 2 da ponovno odluči povodom sumnje na nepravilnost.

Prema članku 74. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje Uredba (EU) br. 1303/2013) propisano je da države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na ESI fondove.

Sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014./2020. („Narodne novine“, broj 92/14) propisano je da su ESI fondovi koji se provode u Republici Hrvatskoj su: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Prema stavku 2. navedenog Zakona, sredstva ESI fondova u Republici Hrvatskoj koriste se na temelju sljedećih Programa: 1. Programi kojima se podržava cilj »Ulaganje za rast i radna mjesta«: a) Operativni program »Konkurentnost i kohezija«, financiran iz EFRR-a i Kohezijskog fonda.

Sukladno članku 5. stavku 1. Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja europskog socijalnog fonda, europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem »ulaganje za rast i radna mjesta« („Narodne novine“ broj 107/14, 23/15, 129/15,  18/17, dalje u tekstu Uredba), središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije jest Upravljačko tijelo za Operativni program iz članka 4. stavka 2. točke 1.a) Zakona.

Prema članku 5. stavku 3. točki 28. Uredbe, propisano je da u skladu s člankom 74. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013, Upravljačko tijelo osigurava postojanje mehanizama za provjeru pritužbi na Fondove, provodi postupke ispitivanja i rješavanja prigovora koji se odnose na odabir ili provedbu operacija sufinanciranih Fondovima, ispituje žalbe koje su obuhvaćene područjem primjene tih mehanizama te obavještava Komisiju o rezultatima takvih ispitivanja.

Člankom 85. Uredbe (EU) broj 1303/13 propisano je da Komisija vrši financijsku korekciju otkazivanjem cijelog ili dijela doprinosa Unije programu i od država članica zahtijeva povrat sredstava, a kako bi se iz financiranja Unije isključili izdaci kojima se krši primjenjivo pravo.

Razmatrajući sadržajno predmetne Odluke o nepravilnostima, u žalbenom postupku je utvrđeno da se iste u bitnom svode na ex post kontrolu postupaka javne nabave, a u kojem je kao naručitelj sudjelovala Javna ustanova Nacionalni park Krka, a temeljem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju od 2014. – 2020. godine temeljem Ugovora između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkog tijela, prvostupanjskog tijela kao Posredničkog tijela razine 2 i Javne ustanove Nacionalni park Krka kao korisnika.

Slijedom navedenog, a kako protiv citirane odluke o nepravilnosti IRR06 nije izjavljen prigovor, tada na istu nije moguće niti primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno u tom slučaju ne dolazi do suspenzivnog učinka u odnosu na povrat sredstava.

Po mišljenju žalbenog tijela, javni interes za navedene informacije očituje se u sljedećem.

Kao prvo, radi se o potrošnji sredstava iz fondova Europske unije, pa ne bi trebalo biti sporno da za takve informacije postoji nedvojbeni interes javnosti.

Drugo, radi se o kontroli postupaka javne nabave, koji ukazuju na potrošnju javnih sredstava, odnosno na raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu pristup informacijama.

Treće, navedena odluka ukazuje na određene nepravilnosti u provedbi postupaka javne nabave, odnosno kršenju primjenjivog prava u javnoj nabavi od strane korisnika bespovratnih sredstava.

Četvrto, navedene odluke o nepravilnosti, uzimajući u obzir činjenicu da protiv istih nije podnesen prigovor jasno pokazuju nepravilni iznos (koji je podijeljen na iznose koji su doprinos EU i doprinos RH), odnosno iznos za koji Komisija može tražiti povrat sredstava, u kojem slučaju nesumnjivo dolazi do raspolaganja javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u vidu vraćanja navedenih sredstava.

Peto, odluka o nepravilnosti, protiv koje nije uložen prigovor, ukazuje na kršenje načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao šti su dobro upravljanje i zakonitost u području javne nabave, pa javnost ima pravo biti upoznata s takvom informacijom i u slučaju kad nisu poštivana temeljna načela upravljanja.

Što se tiče samom mehanizma korekcije, na stranici 4. Smjernica za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija, navodi se doslovno sljedeće: „Kada otkrije nepravilnosti povezane s nesukladnošću s pravilima o javnoj nabavi, Komisija utvrđuje iznos financijskog ispravka koji se primjenjuje u skladu s ovim smjernicama. Iznos financijskog ispravka izračunava se s obzirom na iznos rashoda koji je prijavljen Komisiji i koji se odnosi na ugovor (ili njegov dio) na koji je nepravilnost utjecala. Postotak odgovarajućeg raspona primjenjuje se na iznos predmetnih rashoda koji su Komisiji prijavljeni za predmetni ugovor. Jednaku stopu ispravka trebalo bi primijeniti i na sve buduće rashode povezane s istim predmetnim ugovorom prije nego što se taj rashod potvrdi Komisiji. Praktičan primjer: Iznos rashoda prijavljenih Komisiji za ugovor o radovima sklopljen nakon primjene nezakonitih kriterija iznosi 10 000 000 EUR. Ako je primjenjiva stopa ispravka 25 %, iznos koji treba oduzeti od izvješća o rashodima koje se dostavlja Komisiji iznosi 2 500 000 EUR. U skladu s tim, financiranje Unije smanjuje se na temelju relevantne stope financiranja“.

Uzimajući u obzir sve navedeno, u žalbenom je postupku zaključeno da za pristup Odlukama o financijskim korekcijama koje su navedene u točki 2. izreke ovog rješenja prevladava javni interes, obzirom da u žalbenom postupku nije utvrđeno da iste sadrže zakonska ograničenja pristupa informacijama koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz kojeg se razloga žalitelju može odobriti pristup traženim informacijama u cijelosti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 5. izreke ovog rješenja.

U odnosu na Odluke o nepravilnostima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije: KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-2063 od 6. studenoga 2019. godine (IRR01); KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1689 od 9. srpnja 2019. godine (IRR02); i KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-19-1954 od 3. listopada 2019. godine (IRR06), u žalbenom postupku je razmotreno može li se na navedene informacije primijeniti zakonska ograničenja pristupa informacijama.

Naime, iz gore citiranog očitovanja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: 008-02/20-03/19, URBROJ: 538-01/5-20-2 od 23. studenoga 2020. godine KLASA: u bitnom proizlazi da se u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva vodio postupak po prigovorima protiv gore navedenih Odluka o nepravilnostima. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije postupajući po istima može donijeti rješenje kojim se prigovor usvaja te naložiti Posredničkom tijelu razine 2 da ponovno odluči povodom sumnje u nepravilnost.

Slijedom navedenog, nema sumnje da odlučivanje povodom prigovora na Odluku koju je donijelo prvostupanjsko tijelo kao Posredničko tijelo razine 2 predstavlja pravno uređeni postupak u smislu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik informacije koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Slijedom navedenog, bilo bi nespojivo sa učinkovitim i neovisnim vođenjem postupka, ako bi se odluka o nepravilnosti protiv koje je izjavljen prigovor mogla javno iznositi, s obzirom na to da bi javnost bila upoznata sa sadržajem odluke o nepravilnosti prije nego što bi nadležno ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo uopće odlučilo o zakonitosti i pravilnosti iste.

Kako je to već ranije istaknuto, nadležno ministarstvo može usvojiti prigovor te naložiti prvostupanjskom tijelu da ponovno odluči povodom sumnje na nepravilnost, zbog čega se ista ne može smatrati niti potpunom niti točnom informacijom u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Uzimajući u obzir sve navedeno, posebno činjenicu da se radi odlukama o nepravilnostima protiv kojih je izjavljen prigovor, u žalbenom je postupku zaključeno da u pogledu istih prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno stoga što se omogućavanjem pristupa navedenoj odluci ne može otkloniti mogućnost utjecaja na učinkovito vođenje žalbenog postupka pred nadležnim ministarstvom. Naime, u postupku je zaključeno da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije prije donošenje odluke o prigovoru, moglo utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka po prigovoru, s obzirom da u slučaju odluka o nepravilnostima protiv kojih je izjavljen prigovor prema mišljenju žalbenog tijela nije vjerojatno da bi objava takve odluke doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Slijedom navedenog, valjalo je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odbiti žalbu žalitelju u dijelu u kojem traži Odluke o nepravilnostima navedene pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na iznos udjela financiranja u projektima EU od strane Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, u žalbenom su postupku u pogledu projekata K.K.06.1.2.01.0017 „Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka – Lozovac“, i K.K.061.2.01.0003 „Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“, uzeti u obzir navodi prvostupanjskog tijela dostavljeni u žalbenom postupku o tome da je iznos sufinanciranja od strane Europskog strukturnog i investicijskog fonda nepromjenjiv, dok ostatak iznosa korisnik podmiruje iz vlastitih sredstava te da promjene u visini istog ovise o eventualnom povećanju iznosa ponuda dobivenih na javnoj nabavi, kao i o eventualnim korekcijama/donesenim nepravilnostima, a da je provedba predmetnih projekata još u tijeku te nije poznat točan iznos utrošenih vlastitih sredstava, iz čega proizlazi da prvostupanjsko tijelo u vrijeme podnošenja zahtjeva žalitelja nije bilo u posjedu zatražene informacije.

Osim navedenog, pretragom javno objavljenih informacija na službenoj internetskoj stranici prvostupanjskog tijela u odnosu na projekt K.K.06.1.2.01.0017 „Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka – Lozovac“, utvrđeno je kako je na poveznici http://np-krka.hr/stranice/Centar-Lozovac-odluka/495.html objavljena informacija o tome da je u cilju racionalnog trošenja financijskih sredstava Javna ustanova Nacionalni park Krka odustala od projekta, odnosno da je Upravno vijeće navedene ustanove na sjednici od 13. prosinca 2019. godine donijelo jednoglasnu odluku o odustajanju od realizacije projekta Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka „Krka“ – Lozovac K.K.06.1.2.01.0017. U navedenoj obavijesti se navodi i da sva dosad potraživana sredstva za početak realizacije projekta snosi Javna ustanova Nacionalni park Krka, iz čega je vidljivo kako u vrijeme podnošenja zahtjeva prvostupanjsko tijelo nije bilo u posjedu izrađene informacije o visini udjela vlastitog financiranja navedenog projekta.

Naime, odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da vezano za traženje žalitelja koje se odnosi na konačni udio u financiranju gore navedenih projekata, Javna ustanova Nacionalni park Krka nije u posjedu izrađene i dovršene informacije.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) riješiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                        dr. sc. Zoran Pičuljan