KLASA: UP/II-008-07/20-01/833

URBROJ: 401-01/11-20-7

Zagreb, 16. studenoga 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Rijeci, Tehničkog fakulteta Klasa: 035-01/20-01/05, Ur.br.: 2170-57-01-20-2 od 19. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Rijeci, Tehničkog fakulteta Klasa: 035-01/20-01/05, Ur.br.: 2170-57-01-20-2 od 19. lipnja 2020. godine.

2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici:

- Naloga za službeno putovanje broj 657 od 11. listopada 2017. godine za .........,

- Naloga za službeno putovanje broj 150 od 16. ožujka 2018. godine za .........,

- Naloga za službeno putovanje broj 129 od 12. ožujka 2018. godine za .........,

- Obračuna putnog naloga broj 129 od 12. travnja 2018. godine,

- Naloga za službeno putovanje broj 656 od 11. listopada 2017. godine za .........,

- Obračuna putnog naloga broj 656 od 30. listopada 2017. godine

- Naloga za službeno putovanje broj 149 od 16. ožujka 2018. godine za .........,

- Račun 1180016591 od 16. siječnja 2018. godine izdan od strane agencije Abreu,

- Račun br. 6-0019-2 od 25. siječnja 2018. godine izdan od strane agencije Kompas.hr,

- Račun broj: Z-1-1800471 izdan od strane Galeria Rooms (Burja Hoteli d.o.o.),

- Račun izdan od VOSHOD SERVIS d.o.o.,

- račun za vinjetu u Republici Sloveniji,

- Račun za broj: 7011036152 od 16. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.,

- Račun broj: 7010968190 od 20. travnja 2020. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.,

- Račun broj: 7011044437 od 23. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.,

- Račun broj: 7010748390 od 27. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.,

- tri računa za cestarinu izdana u Talijanskoj Republici,

- račun izdan od trgovačkog društva Petrol d.o.o.

3. Djelomično se omogućava .........  pravo na pristup preslici:

- Naloga za službeno putovanje broj 228 od 13. travnja 2018. godine. godine za .........  na način da se na istome prekrije podatak o marki i registarskoj oznaci osobnog automobila;

- Obračuna putnog naloga broj 228 od 15. svibnja 2018. godine na način da se na istome prekrije podatak o marki osobnog automobila;

- Naloga za službeno putovanje broj 229 od 13. travnja 2018. godine za .........  na način da se na istome prekrije podatak o marki i registarskoj oznaci osobnog automobila;

- Obračunu putnog naloga broj 229 od 16. svibnja 2018. godine na način da se na istome prekrije podatak o marki osobnog automobila;

- Naloga za službeno putovanje broj 655 od 11. listopada 2017. godine za .........  na način da se na istome prekrije podatak o marki i registarskoj oznaci osobnog automobila

- Obračuna putnog naloga broj 655 od 26. listopada 2017. godine na način da se na istome prekrije podatak o marki osobnog automobila;

- ispisa računa ENC za razdoblje od 16. do 20. listopada 2017. godine na način da se na istome prekrije podatak o korisničkom imenu, broju računa i stanju računa na kraju perioda;

- Naloga za službeno putovanje broj 148 od 16. ožujka 2018. godine za .........  na način da se na istome prekrije podatak o marki i registarskoj oznaci osobnog automobila;

- Obračuna putnog naloga broj 148 od 23. ožujka 2018. godine na način da se na istome prekrije podatak o marki osobnog automobila;

- ispisa računa ENC za 20. ožujka 2018. godine na način da se na istome prekrije podatak o korisničkom imenu, broju računa i stanju računa

te se u tim dijelovima zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. lipnja 2020. godine, kojim je zatražio preslike putnih naloga za .........  (put u Udine od 16. do 20. listopada 2017. godine, put u Lisabon od 25. do 30. ožujka 218. godine, svi putni nalozi za ožujak 2018. godine i put u Ljubljanu od 16. do 27. travnja 2018. godine), .........  (put u Udine od 16. do 20. listopada 2017. godine i svi putni nalozi za ožujak 2018. godine) i .........  (put u Udine od 16. do 20. listopada 2017. godine i svi putni nalozi za ožujak 2018. godine), temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4., jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog razloga što podnositelj zahtjeva traži pristup informacijama koje sadrže osobne podatke zaposlenika tijela javne vlasti te mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, pa rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje navodeći da se u jednom dijelu uopće ne radi o javnim sredstvima, dok se u drugom dijelu ne radi o javnim sredstvima nad potrošnjom kojih kontrolu ima Sveučilište u Rijeci, Tehničkih fakultet, a iz odredbe članka 107. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju razvidno je da su sva sredstva uplaćena na račun Tehničkog fakulteta time postala javna sredstva. Također, navodi da se postavlja pitanje kako dekan može potpisati nalog za službeno putovanje i odobriti isplatu obračuna putnog naloga sa sredstvima nad potrošnjom kojih nema kontrolu Tehnički fakultet, a ako put nije financiran javnim sredstvima postavlja se pitanje iz kojih sredstava su plaćeni sati na platnim listama provedeni na službenom putovanju ili je za to korišten godišnji odmor. Ističe da su podaci o organizacijskoj jedinici i radnom mjestu zaposlenika javno objavljeni na internetskoj stranici Tehničkog fakulteta te iz svega navedenoga vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu tražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. lipnja 2020. godine od Sveučilišta u Rijeci, Tehničkog fakulteta (dalje u tekstu: Tehnički fakultet) zatražio sljedeće: „Preslike putnih naloga sa svim obračunatim dnevnicama, drugim troškovima i isplaćenim iznosima za: ........., ........., .........: 1. put u Udine za period od 16. do 20. listopada 2017. godine, 2. svih putnih naloga za ožujka 2018. godine. Preslike putnih naloga sa svim obračunatim dnevnicama, drugim troškovima i isplaćenim iznosima za: .........: 1. Put u Lisabon za period od 25. – 30. ožujka 2018. godine, 2. put u Ljubljanu za period od 16. – 27. travnja 2018. godine.“ Nadalje, utvrđeno je da je Tehnički Fakultet postupajući po zahtjevu donijelo rješenje Klasa: 035-01/20-01/05, Ur.br.: 2170-57-01-20-2 od 19. lipnja 2020. godine kojim se isti odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4., jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je u postupku utvrđeno da predmetne informacije sadrže osobne podatke zaposlenika koje su zaštićene važećim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, kao i internim pravnim aktima tijela javne vlasti i kao takvi predstavljaju relativnu iznimku od primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, kako je i predviđeno u članku 15. stavku 2. točki 4. te je slijedom navedenoga proveden test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. citiranog Zakona. Nadalje, navodi se da je uvidom u zatraženu dokumentaciju utvrđeno da se u ovom slučaju ne može raditi o eventualnoj primjeni članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama o potrošnji javnih sredstava koje se moraju učiniti dostupnima javnosti i bez prethodnog provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, uz izuzetak klasificiranih podataka, iz razloga što se u jednom dijelu uopće ne radi o javnim sredstvima, a u drugom dijelu se ne radi o javnim sredstvima nad potrošnjom kojih kontrolu ima Tehnički fakultet jer je riječ o putnim nalozima za sudjelovanja na konferencijama, radionicama i suradnji na projektu, kojih je određeni dio pokriven iz osobnih sredstava zaposlenika i donacije International Centre for Mechanical Sciences iz Udina u vidu smještaja i troška puta, sredstava potpora Sveučilišta u Rijeci, kao i sredstava kojih putem svojih projekata dodjeljuje Hrvatska zaklada za znanost. Također, navodi se da putni nalozi, pored imena i prezimena zaposlenika, sadrže i podatke o njihovom osobnom vozilu (stanje kilometara, registarske oznake i marku osobnog automobila), organizacijsku jedinicu u koju je zaposlenik sistematiziran i njegovo radno mjesto, odnosno informacije putem kojih se lako može utvrditi identitet zaposlenika, a koje je poslodavac dužan čuvati sukladno pozitivnim pravnim propisima koji reguliraju odnosnu materiju. Ističe se da je nakon procjene sadržaja traženih informacija razvidno da je riječ o podacima zaštićenima posebnim zakonskim propisima dostupnost kojih je ograničena i Zakonom o pravu na pristup informacijama te ne postoji javni interes za omogućavanje pristupa traženoj informaciji, štoviše ustupanje traženih informacija trećima u ovom slučaju bi značilo povredu osobnih podataka zaposlenika koje je tijelo javne vlasti u svojstvu voditelja obrade osobnih podataka dužno čuvati.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

U žalbenom postupku bilo je moguće ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa samo na osnovu navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja, s obzirom da tijelo javne vlasti nije dostavilo akt o provođenju istoga (primjerice, zapisnik ili službenu bilješku), a iz navedenog proizlazi da tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa informacijama, već samo navodi da za iste ne postoji javni interes.

Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku na nadležno postupanje dostavljen spis predmeta te sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavljene su i informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva, i to: a) za .........: Nalog za službeno putovanje broj 657 od 11. listopada 2017. godine, Nalog za službeno putovanje broj 150 od 16. ožujka 2018. godine, Nalog za službeno putovanje broj 129 od 12. ožujka 2018. godine, Račun 1180016591 od 16. siječnja 2018. godine izdan od strane agencije Abreu, Račun br. 6-0019-2 od 25. siječnja 2018. godine izdan od strane agencije Kompas.hr, Obračun putnog naloga broj 129 od 12. travnja 2018. godine, Putni nalog broj 228 od 13. travnja 2018. godine, Račun broj: Z-1-1800471 izdan od strane Galeria Rooms (Burja Hoteli d.o.o.), račun za vinjetu u Republici Sloveniji, Račun za broj: 7011036152 od 16. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Račun broj: 7010968190 od 20. travnja 2020. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Obračun putnog naloga broj 228 od 15. svibnja 2018. godine, Nalog za službeno putovanje broj 229 od 13. travnja 2018. godine, Račun izdan od VOSHOD SERVIS d.o.o., Račun broj: 7011044437 od 23. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Račun broj: 7010748390 od 27. travnja 2018. godine izdan od trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Obračun putnog naloga broj 229 od 16. svibnja 2018. godine; b) za .........: Nalog za službeno putovanje broj 655 od 11. listopada 2017. godine, tri računa za cestarinu izdana u Talijanskoj Republici, ispis računa za ENC za razdoblje od 16. do 20. listopada 2017. godine, Obračun putnog naloga broj 655 od 26. listopada 2017. godine, Nalog za službeno putovanje broj 148 od 16. ožujka 2018. godine, ispis računa za ENC od 20. ožujka 2018. godine, račun izdan od trgovačkog društva Petrol d.o.o., Obračun putnog naloga broj 148 od 23. ožujka 2018. godine; c) za .........: Nalog za službeno putovanje broj 656 od 11. listopada 2017. godine, Obračun putnog naloga broj 656 30. listopada 2017. godine i Nalog za službeno putovanje broj 149 od 16. ožujka 2018. godine.  

Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da se iste odnose na zaposlenike tijela javne vlast, odnosno tiču se službenih putovanja na koja su ti zaposlenici bili upućivani od strane poslodavca Tehničkog fakulteta. Nadalje, utvrđeno je da su za određena službena putovanja zaposlenima isplaćivane dnevnice i pokriveni troškovi korištenja službenog automobila, cestarine, smještaja i sudjelovanja na konferenciji, dok su za neka službena putovanja troškove snosili sami zaposlenici. Također, utvrđeno je da predmetne informacije u dijelu sadrže njihove osobne podatke (ime i prezime, marka i registracijska oznaka osobnog automobila).

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Ispitujući zakonitost osporenog rješenja te provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te uzeo u obzir da žalitelj traži informacije koje se tiču osoba zaposlenih u tijelu javne vlasti te da plaćanja troškova sudjelovanja zaposlenika na stručnim skupovima, konferencijama i drugim aktivnostima, kao i isplate dnevnica, prijevoznih troškova te troškovi smještaja predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima, a člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Nadalje, uzeto je u obzir da su predmet zahtjeva informacije koje sadrže osobne podatke fizičkih osoba koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, Tehničkom fakultetu.

Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen, a osobito kada se radi o osobnim podacima zaposlenih u tijelu javne vlasti treba uzeti u obzir da određeni podaci poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, kao i podaci o projektima, konferencijama i stručnim skupovima na kojima su sudjelovali kao zaposlenici tijela javne vlasti, odnosno službena putovanja na koja su bili upućeni, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Opće uredbe, već predstavljaju podatke od javnog interesa.

Stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće omogućiti djelomičan pristup zatraženim informacijama sukladno odredbi  članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, odnosno  omogućiti djelomičan pristup informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka budući da je utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, to jest omogućiti pristup njihovim osobnim podacima.

Stoga je u odnosu na podatke o marki osobnog automobila zaposlenika u tijelo javne vlasti i njegovoj registracijska oznaka te u odnosu na njihove vlastoručne potpise utvrđeno da u ovom konkretnom postupku preteže potreba zaštite osobnih podataka te bi omogućavanje prava na pristup tim podacima  predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za osobne podatke koji su dio zatraženih informacija, da se isti ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan