LASA: UP/II-008-07/20-01/1201
URBROJ: 401-01/05-20-2
Zagreb, 12. studenog 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., izjavljene protiv točke 2. dopisa Županijske lučke uprave Cres od 29. rujna 2020. godine te dopisa Županijske lučke uprave Cres od 12. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Odbija se žalba ......... u dijelu u kojem traži informaciju je li brodici reg. oznaka CS1606 produljen Ugovor o korištenju stalnog veza, kao neosnovana.
2. Nalaže se Županijskoj lučkoj upravi Cres da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama ......... od 16. rujna 2020. godine u dijelu u kojem je zatražena dostava liste čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 2. pobijanog dopisa Županijske lučke uprave Cres (dalje u tekstu: ŽLU Cres) od 29. rujna 2020. godine, ......... (dalje u tekstu: žalitelj) je povodom svojeg zahtjeva za pristup informacijama u bitnom obaviješten kako će zatraženu listu čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres objaviti anonimiziranu na internetskoj stranici i oglasnoj ploči ŽLU Cres. Pobijanim dopisom od 12. listopada 2020. godine, koji ima značenje rješenja o odbijanju zahtjeva, odbijen je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u dijelu u kojem je zatražena informacija je li brodici reg. oznaka CS1606 produljen Ugovor o korištenju stalnog veza, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi kako tijelo javne vlasti nije dostavilo zatraženu listu čekanja već ga je obavijestilo da će lista biti objavljena na internetskoj stranici ne precizirajući vrijeme objave. U odnosu na informaciju o produljenju Ugovora o korištenju stalnog veza, žalitelj smatra kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe, slijedom čega predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu i omogući mu pristup zatraženoj informaciji
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 16. rujna 2020. godine zatražio od tijela javne vlasti informaciju koliko je sredstava ŽLU Cres utrošila u 2019. godini za odvjetničke usluge tvrtke Braut & Petrinić, koliko je u financijskom planu ŽLU Cres za 2020. godinu predviđeno sredstava za odvjetničke usluge, i koliko je sredstava do sada utrošeno na odvjetničke usluge, tvrtke Braut & Petrinić. Žalitelj je istim zahtjevom još zatražio dostavu liste čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres, kao i informaciju je li brodici reg. oznaka CS1606 produljen Ugovor o korištenju stalnog veza.
ŽLU Cres je dopisom od 29. rujna 2020. godine omogućio pristup informaciji iz točke 1. žaliteljevog zahtjeva, dok u točki 2. u bitnom obavijestio žalitelja kako će zatraženu listu čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres objaviti anonimiziranu na internetskoj stranici i oglasnoj ploči ŽLU Cres. U odnosu na točku 3. zahtjeva, vezano za Ugovor o korištenju veza za specifičnog korisnika, tijelo javne vlasti je obavijestilo žalitelja kako će provesti test razmjernosti i javnog interesa, slijedom čega je produljilo rok rješavanja zahtjeva za dodatnih 15 dana.
Dopisom od 12. listopada 2020. godine, nazvanim Sažetak testa razmjernosti i odgovor na zahtjev, koji sadržajno ima značenje rješenja o odbijanju zahtjeva, žalitelj je obaviješten kako bi davanje zatražene informacije predstavljalo visok sigurnosni rizik, prilikom čega se upućuje na relevantne odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe kako registarska oznaka predstavlja dio identiteta osobe, odnosno kao dio obujma osobnih podataka te se zbog toga uskraćuje pravo pristupa sukladno provedenom testu razmjernosti.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama koji je naveden u dopisu od 12. listopada 2020. godine, u žalbenom su postupku kao mjerodavne razmatrane sljedeće zakonske odredbe:
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nadalje, prema članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Odredbom članka 26. preambule Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako bi se načela zaštite podataka trebala primjenjivati na sve informacije koje se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, slijedom čega osobni podatak ne mora biti svaki onaj faktični, objektivni podatak, odnosno činjenica (npr. ime i prezime fizičke osobe, kućna adresa, OIB), već se osobnim podatkom smatraju i sve one informacije u kojima su sadržana stajališta, mišljenja i ostali navodi koji se mogu povezati sa fizičkom osobom čiji se identitet može utvrditi.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno da se žaliteljev zahtjev odnosi na informacije koje sadržavaju informacije i podatke o žalitelju, odnosno osobne podatke u smislu članka 4. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka te bi otkrivanjem tih podataka u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Ističe se kako su u prvostupanjskom postupku uočeni mnogi nedostatci, poput pogrešnog citiranja zakonskih odredbi, kao i ograničenje pristupa informaciji u obliku dopisa, dok je zakonska obveza donošenja rješenja koje sukladno članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) mora imati propisani sadržaj.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, međutim oni ne bi utjecali na konačni ishod postupka, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 1. izreke ovog rješenja.
U odnosu na dio žaliteljevog zahtjeva kojim je zatražena dostava liste čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres, razmatrana je točka 2. dopisa ŽLU Cres od 29. rujna 2020. godine te je utvrđeno da zahtjev u tom dijelu nije riješen sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da je žalba osnovana.
Odredbom članka 20. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je da će na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva.
Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev, te kada ga odbacuje.
Iz spisa predmeta je razvidno kako tijelo javne vlasti nije riješilo žaliteljev zahtjev sukladno odredbi članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, već je vremenski neodređeno odgodilo rješavanje zahtjeva, što nije zakonski utemeljeno.
Odredbom članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Stoga se nalaže ŽLU Cres da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi predmetni zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem je zatražena dostava liste čekanja za dobivanje komunalnog veza u luci Cres sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama o tijelo javne vlasti mora utvrditi posjeduje li izrađene informacije na koje se odnosi žaliteljev zahtjev.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da je u posjedu traženih informacija i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženim informacijama, o čemu se ne donosi rješenje.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i u određenim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće korisniku omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.
Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava pristup traženoj informaciji primjenom odredba članka 16. stavka 1. ovog Zakona.
Napominje se da se ovim nalaganjem rješavanja zahtjeva ne prejudicira ishod postupka rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, već se nalaže da riješi predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te o ishodu utvrđenog donese odluku (omogući pravo na pristup informaciji, djelomično omogući pravo na pristup informaciji - uz obvezu donošenja rješenja ili rješenjem odbije odnosno odbaci zahtjev).
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki 2. izreke ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan