KLASA: UP/II-008-07/20-01/1088
URBROJ: 401-01/10-20-9
Zagreb, 11. studenog 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/07, URBROJ: 2142/01-21-20-2 od 10. kolovoza 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva VECLA d.o.o., KLASA: 035-01/20-01/07, URBROJ: 2142/01-21-20-2 od 10. kolovoza 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici zapisnika sa 14. sjednice Skupštine od 28. svibnja 2020. godine na način da se na istom prekriju podaci o mjestu stanovanja zakupnika, kao i podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju direktora društva te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici zapisnika sa 15. sjednice Skupštine od 29. lipnja 2020. godine.
4. Odbacuje se zahtjev za pristup ......... u dijelu u kojem traži ugovor o zakupu parkirnih mjesta na autobusnom kolodvoru u Gradu Krku.
5. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici prve stranice zapisnika sa 12. sjednice Skupštine od 29. siječnja 2020. godine te točki Ad. 4. zapisnika.
6. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećih dokumenata, u predmetu javne nabave, evidencijski broj 8/19:
- Pozivima na dostavu ponuda (KLASA: 406-09/20-03/03, URBROJ: 2142/01-21- 20-3 od 4. veljače 2020. godine, KLASA: 406-09/20-03/03, URBROJ: 2142/01-21-20-4 od 4. veljače 2020. godine, te KLASA: 406-09/20-03/03, URBROJ: 2142/01-21-20-5 od 4. veljače 2020. godine)
- Ugovoru o nabavi parkirnih automata, KLASA: 406-09/20-03/03, URBROJ: 2142/01-21-20-12 od 5. ožujka 2020. godine
7. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata u predmetu javne nabave, evidencijski broj 5/20:
- Pozivima na dostavu ponuda (KLASA: 406-09/20-03/04, URBROJ: 2142/01-21-20-3 od 5. veljače 2020. godine, KLASA: 406-09/20-03/04, URBROJ: 2142/01-21-20-4 od 5. veljače 2020. godine, KLASA: 406-09/20-03/04, URBROJ: 2142/01-21-20-4-5 od 5. veljače 2020. godine
- Ugovoru o nadogradnji parkirnih automata, KLASA: 406-09/20-03/04, URBROJ: 2142/01-21-20-11 od 5. ožujka 2020. godine
8. Nalaže se trgovačkom društvu VECLA d.o.o. da postupi sukladno točkama 2., 3., 5., 6. i 7. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio zapisnike sa 14. i 15. sjednice Skupštine VECLA d.o.o., temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama u postupku izrade, a njihovo bi objavljivanje prije dovršetka izrade konačne informacije moglo ozbiljno ugroziti proces njihove izrade. U odnosu na dio zahtjeva kojim žalitelj traži Odluku skupštine o sklapanju ugovora o zakupu parkirnih mjesta na autobusnom kolodvoru u Gradu Krku i ugovora o zakupu parkirnih mjesta na autobusnom kolodvoru u Gradu Krku, zahtjev je odbijen jer prvostupanjsko tijelo smatra da se ne radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Što se tiče informacija vezanih za postupak javne nabave, žalitelj je obaviješten da su navedene informacije javno objavljene.
Zaključno, u prvostupanjskom rješenju se navodi da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da su ispunjene pretpostavke iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom što je bilo predmet njegova zahtjeva za pristup informacijama. Ističe da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev. Ističe da je rješenje donio direktor društva, koji nije ovlaštena osoba za provođenje upravnog postupka. Navodi da osporava predmetno rješenje u cijelosti i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Dalje navodi da su pogrešno primijenjene odredba članaka 23. stavka 1. točke 3. članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Posebno navodi da okolnost što je žalitelj gradski vijećnik ne može biti odlučna činjenica prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama. Osporava činjenicu da su objavljeni traženi zapisnici, kao i ugovori za dva postupka javne nabave. Također ističe da je netočno da učestalim zahtjevima zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da traži brojnu poslovnu dokumentaciju. Navodi da su neistiniti i zlonamjerni navodi o agresivnom ponašanju i nasrtaju na službenicu za informiranje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. srpnja 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije:
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U odnosu na zapisnike sa 14. i 15. Skupštine VECLA d.o.o., ističe se sljedeće
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 4. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti postupak njezine izrade.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u odnosu na navedene zapisnike proizlazi da su radi o informacijama u postupku izrade, a s obzirom na to da se zapisnici ovjeravaju na sljedećoj skupštini.
Izloženo shvaćanje prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz razloga koji se navode u nastavku.
Naime, bit odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se pristup informacijama ograničiti ako bi objavljivanje informacije prije dovršetka izrade cjelovite informacije moglo ozbiljno narušiti proces izrade informacije.
U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, a niti u testu razmjernosti i javnog interesa ne navodi niti jedan razlog u čemu bi se sastojala izrada cjelovite informacije, i zbog čega bi ozbiljno bio ugrožen navodni proces izrade zapisnika, čime je pogrešno primijenjena odredba članka 15. stavka 4. točke 1. u vezi s člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, Povjerenik za informiranje ne nalazi da cjelovitost zapisnika sa sjednice, kao i odluke koje su donesena na sjednici, ovise o tome hoće li taj zapisnik biti verificiran, odnosno usvojen na sljedećoj sjednici.
Dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/1088, URBROJ: 401-01/10-20-7 od 26. listopada 2020. godine zatraženo je od prvostupanjskog tijela da dostavi akt kojim se uređuje ovjeravanje zapisnika sa skupštine VECLA d.o.o., a iz dopisa prvostupanjskog tijela Povjereniku za informiranje KLASA: 035-01/20-01/07, URBROJ: 2142/01-21-20-8 od 26. listopada 2020. godine u bitnom proizlazi da Skupština nije donijela akt kojim je uređeno ovjeravanje zapisnika sa, već se zapisnici ovjeravaju na prvoj sljedećoj skupštini.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, navedeno zakonsko ograničenje ne može se primijeniti u konkretnom slučaju, jer odluke koje su donesene na skupštinama proizvode učinak od dana donošenja, te na njih ni na koji način ne može utjecati formalno ovjeravanje zapisnika na sljedećoj skupštini.
Osim toga, Povjerenik za informiranje primjećuje da žalitelj traži dva zapisnika, s time da iz zapisnika s 15. sjednice (održane elektroničkim putem) uopće ne proizlazi da je usvajan zapisnik s prethodne skupštine.
Uvidom u sudski registar za trgovačko društvo VECLA d.o.o. utvrđeno je da je Grad Krk jedini osnivač navedenog društva, a da su kao djelatnosti društva navedene, između ostalog, tržnica na malo, održavanje čistoće, održavanje javnih i zelenih površina te održavanje nerazvrstanih cesta.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 12. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i formalne dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika.
Slijedom navedenog, a kako trgovačko društvo VECLA d.o.o. nema nadzorni odbor, obveza iz navedene odredbe odnosi se na skupštinu društva.
Međutim, ako postoje određena zakonska ograničenja, tada ne postoji obveza proaktivne objave u smislu članka 10. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u zapisnik s 14. sjednice Skupštine VECLA d.o.o. utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena zakupnika koji su sa prvostupanjskim tijelom sklopile ugovore o zakupu, te podatak o njihovu mjestu stanovanja.
Također je utvrđeno da se u zapisniku navodi osobni identifikacijski broj i adresa direktora društva.
Nadalje, uvidom u zapisnik sa 14. sjednice društva, utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena predsjednika i članova Skupštine te ime i prezime osobe koja sudjeluje u svojstvu zapisničara.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, temeljem ovlasti iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.
U odnosu na podatak o imenu i prezimenu osoba koje su sklopile ugovor o zakupu, Povjerenik za informiranje ističe da u odnosu na navedeni podatak prevladava javni interes u odnosu na potrebu prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o osobama koje stupaju u ugovorni odnos s tijelom javne vlasti, odnosno kojim se u zakup daje javna površina.
U takvoj situaciji, načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti zahtijeva da se učini dostupnim samo podatak o imenu i prezimenu navedene osobe, jer omogućavanjem prava na pristup podatku o imenu i prezimenu navedene osobe neće biti izložene javnosti iznad razumnih očekivanja koje su imale prilikom sklapanja ugovora o zakupu s prvostupanjskim tijelom, kao tijelom javne vlasti.
Što se tiče imena i prezimena članova Skupštine, te osobe koja sudjeluje kao zapisničar, Povjerenik za informiranje ističe da se radi ili osobama koje su zaposlenici tijela javne vlasti (zapisničar) ili osobama koja se na upravljačkim funkcijama (npr. gradonačelnik Krka kap predsjednik Skupštine, pa na takve informacije nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na podatak o adresi i osobnom identifikacijskom broju direktora društva, sama činjenica što je navedeni podatak dostupan u sudskom registru ne znači da se radi o informaciji od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koju bi korisnik prava na pristup informacijama imao pravo javno iznositi.
Naime, objava navedenih podataka u sudskom registru isključivo se temelji na propisima koji uređuju upis u sudski registar, odnosno vezani su za točno određenu svrhu, odnosno da je određena osoba direktor društva, što svakako ne znači da se podatak o osobnom identifikacijskom broju može koristiti u neke druge svrhe.
Upravo zbog navedenog, a u svjetlu činjenice da navedeni podaci ni na koji način ne utječe na informacije koje su predmet postupka, Povjerenik za informiranje smatra da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, posebno imajući u vidu mogućnost javnog iznošenja takvih podataka u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Isti princip treba primijeniti i na podatak o mjestu stanovanja zakupnika, za koje također prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
Kako su iz zapisnika vidljive odluke koje se tiču upravljanja prvostupanjskim tijelom, Povjerenik za informiranje smatra da za iste prevladava javni interes, pa je primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti zaštićene osobne podatke (točka 2. izreke rješenja u vezi s točkom 8.), dok se pristup zapisniku s 15. sjednice Skupštine žalitelju omogućuje u cijelosti, s obzirom na to da na isti nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (točka 3. izreke rješenja u vezi s točkom 8.).
U odnosu na dio zahtjeva kojim žalitelj traži odluku Skupštine o sklapanju ugovora o zakupu parkirnih mjesta na autobusnom kolodvoru u Gradu Krku, te navedeni ugovor ističe se sljedeće.
Sama činjenica što navedeni ugovor nije sklopljen (što je razvidno iz osporenog rješenja, te očitovanja prvostupanjskog tijela Povjereniku za informiranje, KLASA: 035-01/20-01/07, URBROJ: 2142/01-21-20-8 od 26. listopada 2020. godine) ne znači da se isti ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, već znači da tijelo javne vlasti istu ne posjeduje, pa je pravilnom primjenom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo u tom dijelu odbaciti zahtjev žalitelja, iz kojeg razloga je valjalo odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
Što se tiče dijela zahtjeva žalitelja koji se odnosi na odluku Skupštine ta sklapanje ugovora o zakupu, Povjerenik za informiranje ne prihvaća stav prvostupanjskog tijela da i odluka Skupštine ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog činjenice da nije sklopljen ugovor o zakupu.
Naime, odluka Skupštine predstavlja samostalnu informaciju, odnosno predstavlja uvjet za sklapanje ugovora, pa činjenica što ugovor o zakupu kasnije nije sklopljen ne znači da ista ne predstavlja informaciju, jer se radi o odluci koji je nadležno tijelo samo izradilo unutar djelokruga svog rada.
Kako je navedena odluka sastavni dio zapisnika s 15. sjednice Skupštine ( što proizlazi iz očitovanja prvostupanjskog tijela Povjereniku za informiranje, KLASA: 035-01/20-01/07, URBROJ: 2142/01-21-20-8 od 26. listopada 2020. godine) a u odnosu na koji je ovim rješenjem odobreno pravo na pristup u cijelosti (točka 3. izreke), nije bilo potrebe o istom ponovno odlučivati.
Vezano za informacije koje se tiču postupaka javne nabave, ističe se sljedeće.
Osnovano žalitelj navodi da u primjeni članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti mora korisnika točno uputiti gdje je informacija objavljena, a koja obveza nije ispunjena ako se korisnik općenito uputi na internetsku stranicu prvostupanjskog tijela ili na Elektronički oglasnik javne nabave.
Slijedom navedenog, Povjereniku za informiranje ne preostaje drugo nego zaključiti da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U konkretnom slučaju radi se o informacijama vezanim za postupak javne nabave, pri čemu se ukazuje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi broj UsII-285/19 od 27. studenog 2019. godine potvrdio stajalište Povjerenika za informiranje da načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti podrazumijeva da javnosti ima pravo preispitivati u koju svrhu se koriste javna sredstva.
Također se ukazuje i na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-313/20 od 8. listopada 2020. godine u kojoj je u bitnom potvrđen stav Povjerenika za informiranje da i za informacije vezane za postupak javne nabave trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave također postoji javni interes, jer ukazuju na potrošnju javnih sredstava u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje ne nalazi razloga za odstupanje od navedene praksu u ovom slučaju, u kojem se također traže informacije iz postupka javne nabave, a koji su okončani sklapanjem ugovora, pa na iste nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku izvršen je i uvid u Pravilnik o jednostavnoj nabavi VECLA d.o.o., koji je dostupan na poveznici https://vecla.hr/wp-content/uploads/2020/04/PRAVILNIK-JEDNOSTAVNA-NABAVA-2017.pdf, a koji u članku 11. propisuje da postupak jednostavne nabave vrijednosti jednake ili veće od 70.000,00 kn naručitelj provodi dostavljanjem poziva za dostavu ponuda na adrese najmanje tri gospodarska subjekta prema vlastitom izboru.
Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da pozivi gospodarskim subjektima u postupku jednostavne nabave predstavljaju informacije od javnog interesa, s obzirom na to da je iz istih vidljivo postupa li tijelo javne vlasti sukladno proceduri koju je samo propisalo, dok sklopljeni ugovori o javnoj nabavi ukazuju na raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na postupak javne nabave, evidencijski broj 8/19, Povjereniku za informiranje je dostavljen zapisnik sa 12. sjednice Skupštine društva, pozivi za davanje ponuda, te sklopljeni ugovor.
Kako žalitelj traži samo odluku Skupštine za pokretanje oba postupka javne nabave, uvidom u zapisnik s 12. sjednice Skupštine utvrđeno je da se navedena odluka nalazi pod točkom Ad. 4., pa se ovim rješenjem žalitelju omogućava pristup samo prvoj stranici zapisnika (iz koje je vidljiv dnevni red i prisutne osobe) i točki Ad. 4, jer cijeli zapisnik nije predmet zahtjeva žalitelja, pa ostatak zapisnika treba na odgovarajući način prekriti (zatamnjivanjem podataka).
Posebno se ističe da se gore navedena odluka Skupštine odnosi na pokretanje oba postupka javne nabave, pa ista neće bit posebno analizirana po pojedinom slučaju javne nabave.
U odnosu na postupak javne nabave, evidencijski broj 5/20, Povjereniku za informiranje dostavljeni su pozivi na dostavu ponuda te sklopljeni ugovor.
Uvidom u navedenu dokumente Povjerenik za informiranje nije utvrdio da bi se na iste moglo primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se žalitelju u cijelosti omogućuje pristup navedenim dokumentima, iz kojeg razloga je valjalo odlučiti kao pod točkama 5. do 8. ovog rješenja.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, valja reći da prvostupanjsko tijelo nije dokazalo niti subjektivni, a niti objektivni element zlouporabe prava na pristup informacijama, niti je razvidno u čemu bi se sastojalo opterećivanje rada prvostupanjskog tijela.
Što se tiče navoda prvostupanjskog tijela o tome da je žalitelj gradski vijećnik, navedena činjenica nije bitna kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, jer korisnik prava na pristup informacijama može biti svaka pravna i fizička osoba.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan