KLASA: UP/II-008-07/20-01/1203
URBROJ: 401-01/06-20-2
Zagreb, 4. studenoga 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku, PPI-DO-16/2020 od 7. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku, PPI-DO-16/2020 od 7. listopada 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku (u daljnjem tekstu: ŽDO Šibenik) odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 19. kolovoza 2020. godine, kojim je žalitelj tražio informaciju o zakonitom postupanju navedenog tijela javne vlasti u predmetu br: KN-DO-5/01-, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje stoga što ŽDO Šibenik nije postupilo po prijavljivanju službenih osoba za objavljivanje klasificiranog zapisnika. Nadalje, u nastavku citira navode iz rješenja ŽDO Šibenik od 17. lipnja 2008. godine te optužuje prvostupanjsko tijelo da nije poduzelo ništa od dana uručenja kaznene prijave osim protiv njega, pa ponavlja svoj zahtjev i od prvostupanjskog tijela traži da mu odgovori na pitanje o načinu na koji on posjeduje klasificirani zapisnik br: KN-Do-5/01 gotovo od dana njegovog nastajanja 2001. godine. Žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu i neka primora tijelo javne vlasti, ŽDO Šibenik, da mu dostavi informaciju o načinu na koji je on stekao posjed klasificirane dokumentacije prvostupanjskog tijela, na što je dobronamjerno upozoravao još od 4. kolovoza 2004. godine do danas, a da pri tome nisu poduzete mjere i radnje sukladno zakonskim odredbama.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. kolovoza 2020. godine od ŽDO Šibenik, prema tekstu iz predmeta - zatražio informaciju „o zakonitom postupanju navedenog tijela javne vlasti u predmetu br: KN-DO-5/01-„, a dalje u tekstu navodeći kako traži neposredni uvid u propisane zakonite radnje sukladno ovlastima vezano za odavanje službenih tajni odnosno njihovih klasificiranih podataka, a sve u vezi njegovog podneska kojim je tijelo javne vlasti obavijestio o neovlaštenom, višekratno objavljivanom klasificiranom zapisniku br: KN-DO-5/1 od 11. travnja 2001. godine. U nastavku zahtjeva podsjeća na odredbe važećeg Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.), citira odredbe Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) te traži postupanje prvostupanjskog tijela po predmetnom traženju sukladno ovlastima.
Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu ŽDO Šibenik donijelo osporeno rješenje PPI-DO-16/2020 od 7. listopada 2020. godine te je protiv istoga žalitelj izjavio žalbu.
ŽDO Šibenik je u obrazloženju osporenog rješenja navelo što je to informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da se zahtjev žalitelja odnosi na nešto što ne predstavlja informaciju u smislu navedene odredbe te je stoga zahtjev odbijen.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u žalbenom je postupku zaključeno kako žalitelj ne traži informaciju u zakonskom smislu, obzirom da iz njegovog zahtjeva proizlazi kako uvredljivim navodima i tražeći informaciju o njegovom zakonitom postupanju zapravo traži od istog tijela da postupi sukladno svojim ovlastima vezano za, kako navodi nezakonito odavanje klasificirane informacije – Zapisnika br: KN-Do-5/01-. Iz zahtjeva žalitelja nadalje se može zaključiti kako uzimajući u obzir da je više puta sam prvostupanjskom tijelu dostavljao citirani Zapisnik, zapravo optužuje navedeno tijelo da nikada nije postupilo sukladno svojim ovlastima u odnosu na odavanje klasificiranih informacija od strane službenih osoba, i pokrenulo postupak za utvrđivanje okolnosti uz koje je došlo do nestanka odnosno otkrivanja tajnog podatka, osim što godinama istražuje njega osobno, a što ne spada u traženje informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Posebno se ističe da je u žalbenom postupku, u odnosu na sadržaj žaliteljevih podnesaka utvrđeno da se na više mjesta u istima navode neprimjereni uvredljivi sadržaji koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Žalitelj, primjerice, kao predmet svog zahtjeva za pristup informacijama i kao predmet žalbe navodi „Srbočetnička korumpirana banda ratnog zločinca i ubojice Mladena Bajića“, te se na više mjesta u njegovim podnescima u konkretnom slučaju uočava neprimjeren i uvredljiv sadržaj kojemu svakako nije mjesto u službenoj komunikaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan