KLASA: UP/II-008-07/14-01/13

URBROJ: 401-01/02-15-09

Zagreb, 9. studenog 2015.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Bizovca, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, KLASA: UP/I-034-01/13-01/848, URBROJ: 338-14-28-13-1 od 31. prosinca 2013.  godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,Regionalnog ureda Osijek, KLASA: UP/I-034-01/13-01/848, URBROJ: 338-14-28-13-1 od 31. prosinca 2013. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalnog ureda Osijek(dalje u tekstu: Zavod, Regionalni ured Osijek) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama budući da su zatražene informacije poslovna tajna.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da obrazloženje,koje je navedeno u rješenju kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama neosnova, nije utemeljeno iz razloga što je osobno podnijela pritužbu na rad zamjene njezine izabrane liječnice. Nadalje navodi da je njezina pritužba bila temelj za izvanredni nadzor  i da  kontrolori HZZO koji su bili u nadzoru, u skladu s Zakonom o zaštiti osobnih podataka nisu imali privolu prikupljanja i obrade istih od strane ispitanika, a niti su u prikupljenom i svrsi dostavili pisanu obavijest  u skladu s pomenutim Zakonom. Također navodi da je i zatražen preslik zapisnika iz kojeg bi tada bilo razvidno koje njezine osobne podatke su obrađivali bez njezine privole, osobito što je u pritužbi navedeno da se ne daje privola za obradu podataka u zdravstvenom kartonu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 20. prosinca 2013. godine zatražila od Zavoda, Regionalnog ureda Osijekda joj se dostavi preslika  zapisnika o provedenom postupku kontrolora Zavoda, Regionalnog ureda Osijek i preslik očitovanja doktorice obiteljske medicine ………, dr.med., a koje se ne nalazi kao prilog odgovoru Zavoda Klasa: 052-01/13-01/23, Urbroj: 338-14-80-13-3 od 12. prosinca  2013. godine. Nadalje je utvrđeno da je Zavod, Regionalni ured Osijekrješenjem KLASA: UP/I-034-01/13-01/848, URBROJ: 338-14-28-13-1 od 31. prosinca 2013. godine odbio zahtjev zbog poslovne tajne, kao ograničenja koje je propisano odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Zavod, Regionalni ured Osijek uskratu zatraženih informacija obrazlaže Pravilnikom o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Zavoda (dalje u tekstu: Pravilnik o tajnosti podataka)   KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-01 od 24. svibnja 2012. godine i to člankom 26. navedenog Pravilnika prema kojem će Zavod uskratiti pravo na pristup informacijama ako je ona zakonom, propisima donesenim osnovom zakona, općim aktima Zavoda ili ovim Pravilnikom određena kao poslovna ili profesionalna tajna. Također se Zavod poziva na članak 74. stavak 1. točku 2. i 3. Statuta Zavoda kojim je propisano da se poslovnom tajnom smatraju podaci koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom Zavoda utvrđeni kao poslovna tajna i podaci o poslovanju Zavoda čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi moglo uzrokovati štetu Zavodu i na članak 75. stavka 1. Statuta Zavoda, prema kojemu Zavod kao tajnu čuva i podatke koje je kao poslovnu tajnu saznao od državnih tijela i drugih fizičkih i pravnih osoba. U obrazloženju se navodi da je procijenjeno da su zapisnici  i rješenja kontrolora Zavoda kao i isprave o poslovanju, potraživanjima i obvezama Zavoda poslovna tajna te bi njihovo priopćavanje neovlaštenoj osobi (dostavom prelike zapisnika o završenom nadzoru te preslike očitovanje kao sastavnog dijela zapisnika o prevedenom nadzoru) moglo uzrokovati štetu Zavodu.

Odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. ovog Zakona.

Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da žaliteljica traži informacije koja se odnosi na postupak  koji je iniciran njezinom  prijavom, temeljem koje je je proveden postupak nadzora o čemu je sačinjeno Izvješće o provedenom izvanrednom nadzoru u Ordinaciji opće medicine Doma zdravlja Osijek ………, dr. med., Osijek, Prolaz Josipa Leovića 4, KLASA: 042-01/13-01/38, URBROJ: 338-14-31-13-1 od 16. prosinca 2013. godine. Iz spisa je vidljivo da je Zavod, Regionalni ured Osijek, žaliteljici dostavio odgovor KLASA: 052-01/13-01/23, URBROJ: 338-14-80-13-3 od 12. prosinca 2013. godine na njezinu predstavku na rad ugovornog – ordinirajućeg doktora ordinacije Doma zdravlja Osijek, na lokaciji Prolaz Josipa Leovića 4.

S obzirom da žaliteljici Zavod, Regionalni ured Osijek nije omogućio pristup informacijamatemeljem posebnog propisa potrebno je razmotriti da li bi bilo kojem drugom korisniku prava na pristup informacijama zatražene informacije bile dostupne. Naime, člankom 8. stavkom 1. Zakona  o pravu na pristup informacijama propisno je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, što znači ako bi se pojedinom korisnku informacije omogućile to podazumijeva da  informacije ne sadrže zakonska ograničenja.

Prema Ustavu Republike Hrvatske ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Zakonska ograničenja su propisana odredbom članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, a stavkom 2. točkom 4. istog članka Zakona propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“,  broj 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.  Tako je   člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

U provedenom postupku je izvršen uvid u zahtjev za pristup informacijama i zatražene informacije i to očitovanje ………, dr.med. na pritužbu žaliteljice i Izvješće o provedenom izvanrednom nadzoru u Ordinaciji opće medicine Doma zdravlja Osijek, ………, dr.med., Osijek, Prolaz Josipa Leovića 4,  KLASA:042-01/13-01/38, URBROJ:338-14-31-13-1 od 16. prosinca 2013. godine.

Iz određenja poslovne tajne ne može se zaključiti da su očitovanje ………, dr.med., na pritužbu žaliteljice i Izvješće o provedenom izvanrednom nadzoru u Ordinacije opće medicine Doma zdravlja Osijek, ………, dr.med., KLASA:042-01/13-01/38, URBROJ:338-14-31-13-1 od 16. prosinca 2013. godine poslovna tajna sukladno Zakonu o tajnosti podataka, ali se može zaključiti da se radi o osobnim podacima žaliteljice i drugih fizičkih osoba.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11.,106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.Odredbom članka  7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.  Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kada se uzmu u obzir razlozi za i protiv omogućavanja pristupa informacijama koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim  navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka. U ovom predmetu je očito da bi se osobnih podataka mogla identificirati određene osobe i njihovi  osobni podaci, osobito i posebna kategorija osobnih podataka, podaci o zdravlju. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Razlozi za omogućavanjem pristupa zatraženim podacima je kontrola rada i postupnja tijela javne vlasti.

Potrebno je istaknuti kako informacija koju žaliteljica traži nije informacija koja se može smatrati javnom informacijom i da u provedenom postupku nije utvrđen javni interes za   dostavom zatraženih informacija ili dijelova informacije. Naime, ukoliko bi Zavod, Regionalni ured Osijek temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama omogućio žaliteljici zatražene informacije tada bi te iste informaciju trebalo omogućiti i bilo kojem drugom korisniku prava na informaciju koji bi zatražio tu istu informaciju koji bi te informacije mogao javno iznositi, a što nije moguće zbog zaštite osobnih podataka te žaliteljici temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama nije moguće odobriti pristup traženoj informaciji.

Povjerenica za informiranje je utvrdila da bi u konkretnom slučaju, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarni sa svrhom s kojom je Zavod prikupio osobne podatke i zloporabe osobni podataka među kojim i posebnih kategorija osobnih podataka te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni  interes.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.