KLASA: UP/II-008-07/20-01/991
URBROJ: 401-01/11-20-2
Zagreb, 13. listopada 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/I-008-01/20-02/3, URBROJ: 522-01-20-1 od 16. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/I-008-01/20-02/3, URBROJ: 522-01-20-1 od 16. srpnja 2020. godine.
2. Djelomično se omogućava ......... pravo na pristup preslici „Izračuna cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine, na način da se na istome prekriju
- u rubrici „1. PODACI O KUPCU“ podaci pod točkama 1.2, 1.3, 1.4. i 1.5;
- u rubrici „3. PODACI O ZGRADI I ZEMLJIŠTU“ podatak pod točkom 3.3.
te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražio skenirani dopis KLASA: 371-06/02-0001/2242, URBROJ: 522-04/2-1-15-11 od 15. rujna 2015. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s člankom 15. stavkom 3. točkom 1. citiranog Zakona, jer bi se njenim objavljivanjem onemogućilo vođenje upravnog postupka te temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 6. citiranog Zakona, a u svezi s člankom 18. stavkom 5.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu Povjereniku za informiranje u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjevu uz tvrdnju da on nije stranka u postupku. Nadalje, navodi da se radi o dokumentu kojeg je izradilo Ministarstvo hrvatskih branitelja i na osnovu kojeg je Grad Zagreb donio odluku o prodaju stana ......... 2016. godine te je navedeni dokument isproduciran i predan Gradu Zagrebu, a ne kako se tvrdi u rješenju da je u tijeku upravni postupak. Nadalje, navodi se da je ......... javna osoba, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Peščenica. Žalitelj ističe da se Ministarstvo hrvatskih branitelja opetovano i maliciozno oglušuje na njegove zahtjeve za pristup informacijama, isprva ih uopće ne prihvaćajući, da bi potom ignorirali praksu u kojoj je javni novac, javni interes ispred pitanja je li netko stranka u upravnom postupku ili nije, što je u odnosu na njegov zahtjev potpuno irelevantno, budući da je predmet njegovog traženja dokument koji je produciran i poslan Gradu Zagrebu koji ga je koristio kao relevantnu pravnu osnovu za svoja postupanja. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis ovoga predmeta te spis predmeta KLASA: UP/II-008-07/20-01/392 utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. travnja 2020. godine od Ministarstva hrvatskih branitelja zatražio skenirani dopis KLASA: 371-06/02-0001/2242, URBROJ: 522-04/2-1-15-11 od 15. rujna 2015. godine. Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva za pristup informacijama, žalitelju putem elektroničke pošte dana 17. travnja 2020. godine dostavilo dopis KLASA: 008-01/20-02/3, URBROJ: 522-01-20-2 od 17. travnja 2020. godine, kojim se žalitelja, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, obavještava da se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. citiranog Zakona te da je njegov dopis proslijeđen Upravi za pravne i stambene poslove, a koja se žalitelju dopisom KLASA: 371-06/02-01/2242, URBROJ: 522-05/3-1-20-32 od 17. travnja 2020. godine da nije u mogućnosti udovoljiti njegovom zahtjevu bez punomoći stranke jer pravo na uvid u spis ili dostavu dokumentacije iz istoga ima stranka ili njezin opunomoćenik, a žalitelj nije stranka u postupku.
Na temelju navedenoga utvrđeno je da je Ministarstvo hrvatskih branitelja donijelo obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez da je utvrdilo sve činjenice i okolnosti, odnosno bez da je utvrdilo može li žalitelj svoje traženje ostvariti na drugi način, a ne kroz postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama te je Povjerenik za informiranje rješenjem KLASA: UP/II-008-07/20-01/392, URBROJ: 401-01/11-20-1 od 6. srpnja 2020. godine naložio Ministarstvu hrvatskih branitelja da u roku od 8 dana od zaprimanja citiranog rješenja odluči o zahtjevu žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Postupajući po navedenome, Ministarstvo hrvatskih branitelja donijelo je rješenje KLASA: UP/I-008-01/20-02/3, URBROJ: 522-01-20-1 od 16. srpnja 2020. godine kojim odbija žaliteljev zahtjev.
Kao osnovu za odbijanje zahtjeva tijelo javne vlasti navodi odredbu članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi sa člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti navodi gore opisano postupanje koje je prethodilo donošenju rješenja te ističe da je Uprava za pravne i stambene poslove uputila žalitelja da za potrebe upravnog postupka dostavi punomoć za zastupanje ili sudjelovanje u upravnom postupku kao zainteresirana osoba, s obzirom da je zatražio presliku dokumentacije iz upravnog postupka koji se vodi u Ministarstvu branitelja, a u kojem žalitelj nije stranka u postupku. Nadalje, u bitnome se navodi da je u Ministarstvu hrvatskih branitelja u tijeku upravni postupak KLASA: 371-06/02-001/2242 radi utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje u kojem je sukladno članku 33. Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja te hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata izrađen izračun cijene stana za potrebe predmetnog upravnog postupka, a u kojem žalitelj nije stranka u postupku niti je dokazao pravni interes za sudjelovanje u predmetnom upravnom postupku. Također, tijelo javne vlasti ističe da je člankom 15. stavkom 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog postupka, a u ovom slučaju se radi o postupku koji je još uvijek aktivan.
Iz navedenoga proizlazi da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku utvrdilo da u odnosu na zatraženu informaciju postoje ograničenje propisana u članku 15. stavku 3. točki Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno navedenome, tijelo javne vlasti se prilikom donošenja rješenja pogrešno pozvalo na odredbu članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da pravo na pristup traženoj informaciji ne omogućava u cijelosti, već zahtjev djelomično odbija. Stoga je tijelo javne vlasti trebalo rješenje donijeti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 4. točke 1. i 2. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. članka 16. propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Postupajući sukladno citiranim odredbama tijelo javne vlasti provelo je test razmjernosti i javnog interesa, o čemu je kao dio spisa predmeta dostavilo Zapisnik o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa KLASA: 008-01/20-02/3, URBROJ: 522-01-20-6 od 14. srpnja 2020. godine u kojem se navodi da nema razloga za objavljivanjem informacije jer se radi o upravnom postupku u kojem korisnik nije stranka i nema, odnosno nije dokazao pravni interes za sudjelovanjem u postupku. Nadalje, opisuje se postupak koji je prethodio donošenju prvostupanjskog rješenja te zaključuje da je postupkom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije, budući da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog postupka, a u ovom slučaju radi se o upravnom postupku koji je još uvijek aktivan.
Osim navedene službene zabilješke, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta, uključujući i informaciju koja je predmet ovog postupka, presliku akta „Izračun cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine, a sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dokumente objavljene na internetskoj stranici Grada Zagreba
(http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/Sjednice_2013.nsf/Dokument_opci_sjednica_noatt_web?OpenForm&ParentUNID=763A6436B59F00E9C1258034001DC671, http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/Sjednice_2013.nsf/Dokument_opci_sjednica_noatt_web?OpenForm&ParentUNID=DA2863A561568141C1258034001DB06D)
te dostavljenu informaciju utvrđeno je da se predmetni akt predstavlja izračun kupoprodajne cijene koju je fizička osoba, ........., platila za stan u vlasništvu Grada Zagreba, ostvarujući prava koja proizlaze iz posebnih propisa, odnosno Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13 i 92/14) i Odluke Grada Zagreba o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 15/12, 16/13, 24/13 i 4/16) i Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata. Nadalje, iz navedenih javno objavljenih dokumenata proizlazi da je postupak kupoprodaje nekretnine, odnosno stana u vlasništvu Grada Zagreba, temeljem članka 4. citirane Odluke proveden bez provođenja javnog natječaja, odnosno neposrednom pogodbom, a kupoprodajna cijena utvrđena je aktom Ministarstva hrvatskih branitelja „Izračun cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine koji je izrađen temeljem Uredbe i utvrđivanju cijene stana i garaže („Narodne novine“, broj 35/92, 72/92 i 83/93).
Također, uvidom u podatke koji su javno dostupni u Zemljišnim knjigama na poveznici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract, utvrđeno je da je između Grada Zagreba i ......... sklopljen ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine te je ......... upisan kao vlasnik iste.
U žalbenom postupku utvrđeno je da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku nije dokazalo da postoje osnovane sumnje da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog postupka, odnosno ni na koji način nije obrazložilo kako bi omogućavanjem pristupa aktu „Izračun cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine bio povrijeđen upravni postupak koji se vodi pred Ministarstvom hrvatskih branitelja.
Ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama nema apsolutni učinak, već je u svakom pojedinačnom slučaju potrebno postupkom iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrditi preteže li u odnosu na traženu informaciju javni ili zaštićeni interes.
S obzirom da se u ovom slučaju radi o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje iz glave 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, da je postupak kupoprodaje sukladno Odluci Grada Zagreba o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba proveden neposrednom pogodbom, odnosno bez javnog natječaja te da iz javno dostupnih podataka proizlazi da je postupak kupoprodaje završen, odnosno da je kupac za predmetnu nekretninu platio kupoprodajnu cijenu koja je utvrđena aktom Ministarstva hrvatskih branitelja „Izračun cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine, Povjerenik za informiranje utvrdio je da u ovom slučaju ne preteže potreba za ograničenjem zaštićenog interesa iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
Ministarstvo hrvatskih branitelja poziva se na odredbu članka 23. stavka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao osnovu za donošenje pobijanog rješenja. Odredbom citiranog članka propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu za pristup informacijama kada korisnika obavještava da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja. Stoga, navedena odredba ne može biti osnova za donošenje rješenja, s obzirom da je istom izričito propisano da se u opisanom slučaju isto ne donosi. Tijelo javne vlasti je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja izdao obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, a bez da je utvrdilo može li žalitelj svoje traženje ostvariti na drugi način, odnosno iz dopisa Ministarstva hrvatskih branitelja, Uprave za pravne i stambene poslove KLASA: 371-06/02-01/2242, URBROJ: 522-05/3-1-20-32 od 17. travnja 2020. godine razvidno je da žalitelj ne može na drugi način ostvariti svoje traženje, te je iz tog razloga Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku utvrdio da je postupanje tijela javne vlasti bilo suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i rješenjem KLASA: UP/II-008-07/20-01/392, URBROJ: 401-01/11-20-1 od 6. srpnja 2020. godine naložio Ministarstvu hrvatskih branitelja da u roku od 8 dana od zaprimanja citiranog rješenja odluči o zahtjevu žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, tijelo javne vlasti ističe da žalitelj nema pravo ostvariti pristup traženoj informaciji jer nije stranka u postupku u kojem je ista nastala, odnosno navedenu činjenicu uzima kao razlog za ograničenje prava na pristup informacijama što je suprotno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Naime, svaka fizička i pravna osoba, bilo domaća ili strana, ima pravo ostvariti pravo na pristup informacijama i ono pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Korisnik zahtjevom za pristup informacijama može od tijela javne vlasti zatražiti bilo koju informaciju koja potpada u definiciju iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a na tijelu javne vlasti je da pravilnim provođenjem prvostupanjskog postupka utvrdi može li se korisniku omogućiti pravo na pristup informacijama ili je navedeno pravo u pojedinačnom slučaju potrebno ograničiti. Ističe se i da žalitelj u ovom slučaju nije zatražio uvid u cjelokupni spis predmeta, već jedan akt koji je u okviru istoga nastao i koji predstavlja informaciju iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te njegov zahtjev od 11. travnja 2020. godine ne odgovara definiciji iz članka 18. stavka 5. citiranog Zakona kojom je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u sadržaj dostavljene informacije, odnosno akta Ministarstva hrvatskih branitelja „Izračun cijene stana jednokratnom uplatom“ od 15. rujna 2015. godine, utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke fizičke osobe, i to u rubrici „1. PODACI O KUPCU“ ime i prezime, JMBG, OIB, godine staža i broj malodobne djece te u rubrici „3. PODACI O ZEMLJIŠTU“ podatak o adresi.
Člankom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
Uvodnom odredbom broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
U uvodnoj odredbi broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno os sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Naime, do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka ne bi došlo ako se dostave podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe – kupca, kao i podacima i godinama staža i broju malodobne djece, već u odnosu na iste preteže javni interes, s obzirom da se radi o osobi koja je temeljem posebnih propisa stekla pravo na kupnju nekretnine za stanovanje po posebnim uvjetima neposrednom nagodbom, odnosno bez provođenja javnog natječaja u kojem bi svi ponuditelji imali ravnopravan položaj, odnosu radi se o podacima koji se koriste prilikom izrade izračuna cijene stana jednokratnom uplatom i utječu na kreiranje konačne kupoprodajne cijene. Međutim, u odnosu na podatke o jedinstvenom matičnom broju, osobnom identifikacijskom broju i adresi, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije za koje je utvrđena potreba zaštite, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan