KLASA: UP/II-008-07/15-01/379

URBROJ: 401-01/05-15-03

Zagreb, 12. listopada 2015.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) povodom žalbe Hrvatske udruge javnih ovršitelja zastupane po ………, predsjedniku udruge, Zagreb, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-195 od 12. kolovoza 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-195 od 12. kolovoza 2015. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu  (u daljnjem tekstu: Sud) odbijen je zahtjev Hrvatske udruge javnih ovršitelja (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da nema javnog interesa za usvajanje žaliteljevog zahtjeva.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja izjavio žalbu, u kojoj navodi kako  podnosi žalbu protiv pravno neosnovanog rješenja zbog pogrešne primjene materijalno-pravnih odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj potom citira razloge ograničenja prava na pristup informacijama, propisane člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te zaključuje kako nije postojala niti jedna od nužno potrebnih pravnih osnova za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa, propisanog člankom 16. navedenog Zakona, i ograničavanje pristupa zahtjevom zatraženih informacija. Žalitelj naglašava kako niti jedan drugi općinski sud kojem je podnesen zahtjev nije zahtjev odbio, stoga predlaže Povjereniku za informiranje da što prije donese rješenje kojim se ova žalba kao osnovana usvaja i žalitelju omogućava pristup svim informacijama zatraženim zahtjevom.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. kolovoza 2015. godine zatražila od Suda dostavu ukupnog broja svojih predmeta novoformiranih na dan 1. travnja 2015. godine za potrebe provedbe osnivanja primatelja ovog zahtjeva (Općinski sud u Novom Zagrebu) i/ili pridruživanja stalnih službi već postojećem ili novoformiranom primatelju ovog zahtjeva, svih provedenih na dan 1. travnja 2015. godine temeljem članka 13. Zakona o područjima i sjedištima sudova iz 2014. (NN 128/14), i to za svaku vrstu predmeta posebno (posebno za parnične, ovršne, zemljišnoknjižne, kaznene i dr. vrste predmeta).

U obrazloženju pobijanog rješenja Sud u bitnom navodi kako je sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva, stoga je valjalo odbiti zahtjev i odlučiti kao u izreci, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Sud, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 8. kolovoza 2015. godine, pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.

Člankom 16. stavkom 1. i  2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa, te kako je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti  dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2. 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi kako je Sud, kao tijelo javne vlasti, pogrešno primijenio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, na način da je proveo test razmjernosti i javnog interesa prije nego je utvrdio postojanje ograničenje prava na pristup informacijama koje je propisano člankom 15. stavkom 2. i 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama.

Drugim riječima, preduvjet provođenja testa razmjernosti i javnog interesa je utvrđivanje postojanja zakonskog ograničenja od pristupa zatraženoj informaciji. Tek kada je ograničenje utvrđeno, može se provesti predmetni test, koji će dati odgovor na pitanje hoće li ograničenje i dalje onemogućavati korisnika prava na pristup informaciji da dobije zatraženu informaciju, ili će javni interes prevladati u odnosu na zaštićeni interes te će korisnik ostvariti pristup informaciji.

Ukoliko na informaciji ne postoji zakonsko ograničenje od pristupa, tijelo javne vlasti ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, te je informacija  tada dostupna bilo kojem korisniku prava na pristup informacijama.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku  od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.