KLASA:     008-02/20-01/11

URBROJ:  401-01/21-20-2

Zagreb,      08. svibnja 2020.

Tijelo javne vlasti

Tijekom druge polovice travnja 2020. godine velik broj tijela javne vlasti zaprimio je zahtjev za pristup informacijama koji se odnosi na dostavu (anonimizirane) Evidencije o radnom vremenu tijela javne vlasti za mjesec ožujak i travanj 2020. godine te drugu (anonimiziranu) evidenciju iz koje će biti razvidno koliko je radnika tijekom mjeseca ožujka i travnja provodilo na radu kod kuće, po danima, broj ostvarenih radnih sati po danima ukoliko je primjenjivo ili dostavu preslika dokumenata iz kojih su vidljivi navedeni podaci, odnosno presliku više postojećih informacija odnosno dokumenata, iz kojih se može doći do tražene informacije.

Vezano uz učestale upite tijela javne vlasti koji se odnose na način rješavanja naprijed opisanog istovjetnog zahtjeva za pristup informacijama dobivenog od istog korisnika, očitujemo se kako slijedi.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13 i 85/15 - u daljnjem tekstu: Zakon) definirane su kategorije tijela javne vlasti, koja su dužna zahtjev za pristup informacijama riješiti odgovarajućom primjenom odredaba Zakona. Definiciju pojma "informacija" Zakon propisuje u članku 5. stavku 1. točki 3. na sljedeći način: »informacija« je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Navedeno znači da pristup informaciji u smislu Zakona pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na cd-u ili drugog zapisa podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.

Od strane korisnika je tijelima javne vlasti upućen zahtjev za dostavom (anonimizirane) Evidencije o radnom vremenu radnika za ožujak i travanj 2020.godine, koja predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona te tijela javne vlasti imaju obvezu riješiti navedeni zahtjev za pristup informacijama.

Naime, čelnici tijela javne vlasti (poslodavci) sukladno propisima o radu, dužni su voditi Evidenciju o radnom vremenu radnika, koja se mora voditi po razdobljima isplate plaće. Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ br. 73/17) je propisan sadržaj evidencije, ali ne i način vođenja iste, stoga će se i dokumentacija pojedinog tijela javne vlasti razlikovati ovisno o načinu vođenja evidencije.

Iz navedenog zahtjeva za pristup informacijama vidljivo je da se ne traže podaci o imenima i prezimenima radnika ili drugi osobni podaci koji mogu biti sadržani u Evidenciji o radnom vremenu radnika, već se traži anonimizirana evidencija (prikriveni, zacrnjeni osobni podaci) o vremenu provedenom na radu po danima, iz koje je vidljiv podatak o radu od kuće. Kako se izrijekom navodi da se ne traže osobni podaci djelatnika, nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa radi utvrđivanja eventualne potrebe zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji te nije potrebno donijeti rješenje, jer zatražena informacija ne sadrži podatak koji podliježe ograničenju iz članka 15.stavka 2. točke 4. Zakona, odnosno nije zaštićena propisom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a na što ukazuju pojedina tijela javne vlasti.

Kako se zatražena informacija sastoji od većeg broja dokumenata, ovisno o načinu na koji se vodi (osobito za tijela javne vlasti s većim brojem djelatnika), priprema same informacije može zahtijevati dodatni povećani angažman raspoloživih službenika i objektivno dodatno opteretiti tijela javne vlasti koja ionako rade u otežanim uvjetima, upućujemo tijela na procesnu mogućnost produžavanja roka za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama. Produženje rokova za odlučivanje o zahtjevima za 15 dana koristit će se i u slučajevima kada zbog trenutne epidemiološke situacije, kao i činjenice da je dio zgrada koje koriste tijela javne vlasti u Zagrebu izvan funkcije, prinudna organizacija rada (rad od kuće, izmještanje pojedinih službi, skraćivanje radnog vremena, rad u turnusima sa smanjenim ljudskim kapacitetima) u bitnome otežava osiguranje potpune i točne informacije.

Sukladno tome, tijela javne vlasti će, ako ocjene da je to nužno radi traženja većeg broja različitih informacija od strane korisnika ili osiguranja potpune i točne informacije u nastalim okolnostima, a temeljem članka 22. stavka 2. Zakona, obavijestiti tražitelja o produženju roka za daljnjih 15 dana, u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Nadalje, kako pojedina tijela javne vlasti ukazuju da navedeni zahtjev, kao i zahtjevi za pristup informacijama kojima se traže preslici računa ili druge opsežne dokumentacije značajno opterećuju redovan rad službenika, s obzirom da nemamo uvid u dosadašnji broj ponesenih zahtjeva i opseg traženih informacija, možemo dati samo načelno mišljenje o postojanju razloga za odbijanje zahtjeva, primjerice iz članka 23. stavka 5. točka 5. Zakona ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu navedene odredbe Zakona.

Naime, navedena odredba daje mogućnost tijelu javne vlasti da odbije zahtjeva za pristup informacijama ako procijeni da korisnik ili međusobno povezani korisnici očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija, dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Međutim napominjemo da, iako je pitanje zlouporabe prava pravno uređeno, u praksi zlouporabu prava treba koristiti iznimno i to samo u slučaju kada ponašanje korisnika ometa rad i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti, imajući u vidu da se ograničava ustavno pravo građana na pristup informacijama.

Zakon daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje zahtjeva  objektivno predstavlja opterećenje za tijelo javne vlasti), ali ga dodatno ne razrađuje, već je ostavljeno tijelu da u svakom konkretnom slučaju uzimajući u obzir sve okolnosti, ocijeni je li došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama i da to argumentirano obrazloži u obrazloženju rješenja.

Zakon određuje okolnosti koje tijelo javne vlasti može primijeniti kod odbijanja zahtjeva za pristup informacijama, koje se pored ostalog mogu odnositi na traženje velikog broja informacija ili podnošenje velikog broja zahtjeva za pristup informacijama. Međutim, sama činjenica da se jednim zahtjevom traži više informacije ne mora nužno i automatski značiti da je došlo do zlouporabe prava. Koje elemente je potrebno uzeti u obzir da bi tijelo javne vlasti moglo donijeti odluku o eventualnoj zlouporabi prava na pristup informacijama detaljno razrađuje „Smjernica o primjeni odredbe o zlouporabi prava na pristup informacijama“ koju je donio Povjerenik za informiranje, a koja je dostupna na poveznici https://www.pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2018/10/Smjernice-Primjena-odredbe-o-zlouporabi-prava.pdf

Zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što rezultira u neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti, odnosno onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, a što je, ponovno naglašavamo, u svakom pojedinom slučaju potrebno iscrpno obrazložiti, na temelju činjenica koje su vidljive iz podnesenih zahtjeva za pristup informacijama, službenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama tijela javne vlasti, opsega zatraženih informacija, broja zaposlenih u tijelu javne vlasti i drugih konkretnih činjenica.

Nakon ukidanja ili značajnije promjene odluka Vlade Republike Hrvatske i Stožera civilne zaštite od 19. ožujka vezanih uz tijek bolesti COVID – 19, Ured povjerenika za informiranje u sklopu svog stalnog analitičkog praćenja provedbe Zakona planira izraditi i analizu zahtjeva za pristup informacijama i njihova rješavanja u vremenu otežanog djelovanja tijela javne vlasti te o njenim rezultatima izvijestiti javnost.