URBROJ: 401-01/9-20-2
Zagreb, 28. lipnja 2020.
Ustanova - kultura
Vezano uz Vaš upit o pravilnom rješavanju zahtjeva za pristup informacijama koji se odnosi na dostavljanje podataka o bruto plaći/naknadi ravnatelja za prosinac 2019. godine, te ukupni iznos plaća isplaćen zaposlenicima Gradskog muzeja Varaždin, dajemo načelne smjernice te Vas upućujemo na relevantne zakonske odredbe i postojeću upravno-sudsku praksu.
Definiciju pojma „informacija“ Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ br. 25/13 i 85/15, dalje Zakon), propisuje u članku 5. stavku 1. točki 3. na sljedeći način: »informacija« je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Navedeno znači da pristup informaciji u smislu Zakona pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Upućeni zahtjev za dostavom podataka o plaćama i naknadama zaposlenicima predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona te tijela javne vlasti imaju obvezu riješiti navedeni zahtjev za pristup informacijama odgovarajućom primjenom članka 23. Zakona, pri tome razmatrajući postoje li za tražene informacije ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. citiranog Zakona, za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona. Test razmjernosti treba ukazati postoji li potreba ograničavanja ili djelomičnog ograničavanja pristupa informaciji vezano uz zaštitu osobnih podataka, poslovnu tajnu ili drugih zakonitih ograničenja pristupa informaciji.
Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona, tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju ili djelomičnom odbijanju zahtjeva.
Obzirom na prirodu Vašeg upita Vam posebno ukazujemo na odredbu članka 16. stavka 3. Zakona kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak. Isto znači da se informacije o raspolaganju javnim sredstvima smatraju informacijama od javnog interesa. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
O vezi transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima u javnom sektoru i ograničavanja pružanja informacije, ukazujemo na odredbu članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka kojom je propisano da je obrada zakonita između ostalog, u onoj mjeri u kojoj je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade. Pravna osnova za obradu utvrđuje se pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom, a u konkretnom slučaju propisana je odredbama članka 16. stavka 3. ovog Zakona. Navedena zakonska odredba predstavlja kogentnu pravnu normu koja je sukladna odredbama GDPR-a, odnosno predstavlja pravni temelj za obradu osobnih podataka fizičkih osoba.
Drugim riječima, osobni podaci koji se odnose na neku fizičku osobu, a tiču se raspolaganja javnim sredstvima, ne mogu se smatrati zaštićenim osobnim podacima u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka, nego je riječ o javnim podacima u skladu s odredbama ovog Zakona.
Iz zahtjeva za pristup informacijama kako ste ga prezentirali, je vidljivo da se traže podaci za jednu fizičku osobu - podaci o bruto plaći ravnatelja za prosinac 2019.
Pravilnom interpretacijom naprijed navedenih zakonskih odredbi, kada je riječ o raspolaganju javnim sredstvima i određeni osobni podaci se mogu objaviti ili učiniti dostupnim, i to bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a oni uključuju ime i prezime i visinu isplaćenih sredstava (bruto isplate, ugovori, putni nalozi i sl.). Dakle ne radi se o navođenju osnovice i koeficijenta već bruto isplati ravnatelju, koja uključuje i dodatak na plaću s osnova višeg zvanja. Za pristup tim podacima postoji presumcija prevladavanja javnog interesa, kada se i određeni podaci koji se odnose na fizičku osobu ne mogu smatrati zaštićenim podacima. Za moguću dostupnost ostalih osobnih podataka (primjerice: OIB, olakšice, osobni odbici, adresa stanovanja, broj žiro računa, naziv banke i dr.) potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa, te u odnosu na te podatke, ako test razmjernosti na to ukaže, ograničiti pristup. Nakon provedbe testa razmjernosti dužni ste donijeti rješenje, a ako se djelomično ograničava pristup podacima, takve podatke, na primjerice isplatnim listama potrebno je zacrniti.
Što se tiče podataka o ukupno isplaćenim sredstvima za zaposlenike, ne provodi se test razmjernosti radi utvrđivanja eventualne potrebe zaštite osobnih podataka i donošenje rješenja, jer se ne traže osobni podaci o zaposlenicima.
Vezano uz Vaš upit o računanju rokova, točnije danu početka roka koji je upućen mailom na neradni dan (subota, nedjelja, blagdan), upućujemo Vas na odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o upravnom postupku (NN br. 497/09, dalje ZUP), obzirom da isto nije regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Kako Povjerenik za informiranje nije ovlašten za tumačenje ZUP-a, možemo Vas samo uputiti na primjenu zakonskih odredbi i postupanje Ureda povjerenika u takvom slučaju.
Člankom 80. stavkom 2. ZUP-a je utvrđeno da rokovi koji se računaju na dane, počinju teći na dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg počinje teći rok, s tim da se dan u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka ne uračunava u rok. Početak roka računa od prvoga sljedećeg dana.
Nadalje, člankom 94. ZUP-a je regulirano da se elektronička dostava može obaviti u bilo koje vrijeme, a da se dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje pismena odnosno poruka.
Člankom 18. stavkom 2. propisano je da se zahtjev za pristup informacijama može podnijeti i putem elektroničke komunikacije.
Ured povjerenika za informiranje u tim situacijama, danom o kojeg počinju teći rokovi računa prvi sljedeći dan od dana dostave maila na službeno dostupnu mail adresu Ureda povjerenika.
Mišljenja smo da, imajući u vidu temeljna načela ZUP-a i njegovu korisničku usmjerenost prema strankama, propisivanje i omogućavanje elektroničke komunikacije nužno podrazumijeva takvu praksu, iako smo svjesni da se time rokovi za postupanje tijela javne vlasti objektivno skraćuju. Podnesak poslan elektroničkim putem, za koji se nedvojbeno može utvrditi dan zaprimanja u javnopravnom tijelu, smatra se danom odlučnim za računanje rokova.
Obzirom da nadzor nad primjenom ZUP-a obavlja Ministarstvo uprave, s upitom se možete obratiti Službi upravna postupanja, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja.
U vezi rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, ukazuje se da je na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, u rubrici "Dokumenti i publikacije", na poveznici http://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/ objavljen Priručnik za službenike za informiranje, a na poveznici https://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php objavljena je tražilica odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda - TOM.
Također, ukazuje se da su na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, u rubrici "Pravni okvir" - "Upute, smjernice i obrasci", na poveznici https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/ objavljene Smjernice za test razmjernosti i javnog interesa i Smjernice o pristupu informacijama i poslovnoj tajni.