KLASA:     008-08/20-01/189

URBROJ:  401-01/9-20-2

Zagreb,      21. svibnja 2020.

Fizička osoba - novinar

Poštovana,

vezano uz Vaš upit o „skrivanju od javnosti inspekcijskih izvještaja (konkretno onih u Domu za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu) od strane Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku“, očitujemo se kako slijedi:

Kako ne raspolažemo dostatnim činjenicama, osim onih vidljivih iz Vašeg upita, dajemo načelan odgovor utemeljen na odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i dosadašnjoj praksi Povjerenika za informiranje, vezanoj uz dostupnost javnosti zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Načelno je, a u praksi Povjerenika za informiranje i prevladavajuće stajalište, da zapisnici o provedbi inspekcijskog nadzora predstavljaju informacije koje trebaju biti dostupne javnosti. Dostupnost tih informacija javnosti moguće je ograničiti samo u slučaju postojanja razloga za ograničavanje pristupa informaciji ili pojedinim dijelovima informacije propisanih Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Pri tome ukazujemo da Zakon razlikuje apsolutna ograničenja, kada se uopće ne propituje postojanje interesa javnosti i ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, već su tijela javne vlasti dužna ograničiti pristup informacijii i donijeti rješenje kojim se zahtjev odbija. Riječ je o informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka. Ured povjerenika za informiranje nema saznanja je li u konkretnom slučaju došlo do pokretanja prethodnog i kaznenog postupka.

Ako se ne radi o apsolutnom ograničenju, tijela javne vlasti trebaju utvrditi postoje li neki drugi zakonski razlozi za ograničenje pristupa informaciji (primjerice zaštita osobnih podataka, poslovna tajna, onemogućavanje neovisnog i nepristranog vođenja sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, onemogućavanje rada tijela uobavljanju upravnog nadzora ili inspekcijskog nadzora i sl.).

U naprijed pobrojanim slučajevima tijela javne vlasti mogu, ali i ne moraju ograničiti pristup informaciji. Međutim, tijela moraju provesti test razmjernosti i javnog interesa kako bi utvrdila da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes informaciju treba učiniti dostupnom. Ako se utvrdi potreba zaštite prava na ograničenje, tijelo javne vlasti je dužno donijeti rješenje kojim se ograničava ili djelomično ograničava pristup informaciji.

Izvjesno je da u konkretnom slučaju postoji javni interes za zatraženom informacijom, s obzirom da zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru može odgovoriti ne samo na pitanje pravilnog postupanja nadziranog tijela, nego neposredno odgovara na pitanja koja se tiču zdravlja i života ljudi. Pri tome je u donošenju odluke, tijelo javne vlasti je dužno razmotriti i elemente koji ukazuju na potrebu zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes te sukladno tome donijeti rješenje kojim se odobrava, ograničava ili djelomično ograničava pristup informaciji.

Takvo rješenje, temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, nezadovoljna stranka može pobijati žalbom Povjereniku za informiranje.