KLASA: UP/II-008-07/19-01/593
URBROJ: 401-01/06-20-4
Zagreb, 26. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog suda u Puli Broj: 26 Su-283/2019-8 od 16. srpnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog suda u Puli Broj: 26 Su-283/2019-8 od 16. srpnja 2019. godine.
2. Odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- izlista o načinu dodjele predmeta sucima Županijskog suda u Puli od 6. veljače 2019. godine do 6. svibnja 2019. godine.
3. Nalaže se Županijskom sudu u Puli da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja.
4. Predmet se u pogledu traženja informacija o načinu dodjele predmeta sucima Županijskog suda u Puli za period od veljače 2013. godine do 6. veljače 2019. godine te podataka o neriješenim starim predmetima suca Brune Frankovića, vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog suda u Puli odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 6. svibnja 2019. godine, kojim je tražila dostavu informacija o načinu dodjele sudskog predmeta sucu Bruni Frankoviću te o tome koliko neriješenih starih predmeta ima isti sudac izlist dodjele predmeta sucima sa naznačenim načinom dodjele od dana uvođenja eSpisa do danas, sukladno Pravilniku o radu u sustavu eSpis koji je stupio na snagu 1. travnja 2015. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. toga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog onemogućavanja pristupa traženim informacijama. Nadalje navodi kako su standardna statistička izvješća iz članka 80. Pravilnika o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“, broj 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 112/17. i 119/18.) i izvješća o opterećenju sudaca dodijeljenim predmetima, pa u tom smislu podsjeća na odluku Povjerenika za informiranje u predmetu UP/II-008-07/17-01/1131 od 5.rujna 2018. godine. Također, vezano za automatsku dodjelu predmeta, ističe da se iznimke obavljaju temeljem pisane obrazložene naredbe predsjednika suda. S obzirom na navedeno, navodi kako smatra da podatke koje je tražila u svom zahtjevu tijelo javne vlasti već ima i ne treba stvarati nove odnosno da ne treba stvarati novu informaciju je je već posjeduje. Ističe da program eSpisa izlistava broj predmeta, datum dodjele i način dodjele pa se prema broju predmeta može saznati pripadajući datum i način dodjele. Od Povjerenika za informiranje traži da naloži prvostupanjskom tijelu da joj dostavi tražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 3. svibnja 2019. godine od Županijskog suda u Puli zatražila informaciju o načinu dodjele sudskog predmeta pod poslovnim brojem Gž-439/19 sucu Bruni Frankoviću te da je dopunom zahtjeva od 6. svibnja 2019. godine od navedenog tijela javne vlasti pod 1. ponovo zatražila informaciju o tome da či je sucu Bruni Frankoviću dodijeljen automatskom dodjelom, pod 2. informaciju o tome koliko neriješenih starih predmeta ima sudac Bruno Franković, i pod 3. izlist dodjele predmeta sucima sa naznačenim načinom dodjele od dana uvođenja eSpisa do danas, sukladno Pravilniku o radu u sustavu eSpis koji je stupio na snagu 1. travnja 2015. godine.
S obzirom da je povodom svog dopunjenog zahtjeva od 6. svibnja 2019. godine zaprimila obavijest tijela javne vlasti Broj: 26 Su-283/19-4 od 14. svibnja 2019. godine donesenu pozivom na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, žaliteljica je protiv iste uložila žalbu Povjereniku za informiranje, koji je procijenivši da se navedena obavijest ne može smatrati rješavanjem zahtjeva, rješenjem KLASA: UP/II-008-07/19-01/441, URBROJ: 401-01/06-19-1 od 1. srpnja 2019. godine naložio Županijskom sudu u Puli da riješi navedeni zahtjev žaliteljice sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je postupivši po citiranom rješenju Povjerenika za informiranje, prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se u zahtjevu traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. toga Zakona.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je dopisom Županijskog suda u Puli od 14. svibnja 2019. godine žaliteljici dostavljena informacija o načinu dodjele predmeta Gž-439/2019, dok joj je u odnosu na broj starih neriješenih predmeta suca Brune Frankovića ukazano da se ne radi o traženju informacije u zakonskom smislu, jer se radi o podacima o unutarnjem ustrojstvu suda, a također i u pogledu traženja podataka o dodjeli predmeta sucima sa naznačenim načinom dodjele od dana uvođenja eSpisa do danas, pri čemu se dodaje da se navedeno smatra stvaranjem nove informacije, obzirom da navedeni sud nema obvezu voditi takvu evidenciju niti je vodi, a da pravo na pristup informacijama ne uključuje pravo zahtijevati posebnu obradu javnih podataka koje tijelu nije odmah dostupno.
U drugostupanjskom postupku Županijski sud u Puli je aktom Broj: 26 Su-283/2019-12 od 26. kolovoza 2019. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno odlučivanje.
Dana 16. rujna 2019. godine Županijski sud u Puli je aktom Broj: 26 Su-283/2019-15 od 9. rujna 2019. godine je na traženje Ureda povjerenika iz akta KLASA: UP/II-008-07/19-01/593, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 2. rujna 2019. godine, kao nadopunu spisa predmeta, a uzimajući u obzir datum podnošenja zahtjeva i da je podatke o dodjeli predmeta sucima moguće izlistati i ispisati iz eSpisa za točno određeno vremensko razdoblje koje nije duže od tri mjeseca, dostavio izvješće za razdoblje pod 6. veljače do 6. svibnja 2019. godine za sve suce prvostupanjskog tijela, obzirom da žaliteljica u zahtjevu nije precizirala u pogledu kojih sudaca traži podatke o dodjeli. Također, u navedenom je aktu pojašnjeno da je u prvostupanjskom tijelu eSpis uveden u veljači 2013. godine, da se radi o više od 100 stranica za jedno tromjesečno razdoblje, pa ispis takvih izvješća za svako od 25 takvih razdoblja od uvođenja eSpisa na Županijskom sudu u Puli do danas ne bi bio moguć na jednostavan način, obzirom da se radi o više od 3 000 stranica izvješća. U pogledu informacija koje se tiču traženja podataka o broju starih neriješenih predmeta suca Brune Frankovića prvostupanjsko tijelo je u citiranom aktu Povjereniku za informiranje dostavilo izrađenu informaciju u obliku odgovora, pa ista nije bila predmet razmatranja u žalbenom postupku, s obzirom da se ne radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je Povjerenik za informiranje u odnosu na dostavljane informacije u žalbenom postupku razmotrio je li žaliteljici moguće odobriti pristup zatraženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ili se pristup istima treba ograničiti zbog nekog od razloga za ograničenje pristupa informacijama koji su propisani u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema članku 2. stavku 1. Pravilnika o radu u sustavu eSpis propisano je da je sustav eSpis jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
U članku 79. stavku 2. Pravilnika o radu u sustavu eSpis propisano je da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na kraju statističkog razdoblja, a najkasnije do desetog dana u mjesecu dostavlja sudovima sumarna statistička izvješća o njihovom radu. Izvješća se temelje na podacima unesenim u sustav eSpis. U stavku 3. istoga članka propisano je da standardna statistička izvješća ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dostavlja sudovima putem elektroničke pošte.
Sukladno članku 80. stavku 1. navedenog Pravilnika standardna statistička izvješća su: neriješeni predmeti po godinama – za datum početka postupka – po vrsti postupka, neriješeni predmeti po godinama – za datum osnivanja – po vrsti postupka, neriješeni predmeti po godinama – za datum početka postupka – po upisnicima, neriješeni predmeti po godinama – za datum osnivanja – po upisnicima, neriješeni predmeti po godinama – za datum početka postupka – po upisnicima po sucu, neriješeni predmeti po godinama – za datum osnivanja – po upisnicima po sucu, neriješeni predmeti po godinama – za datum dodjele – po upisnicima po sucu, riješeni predmeti po godinama za datum početka postupka – po vrsti postupka, riješeni predmeti po godinama za datum osnivanja – po vrsti postupka, riješeni predmeti po godinama za datum početka postupka – po upisnicima, riješeni predmeti po godinama za datum osnivanja – po upisnicima, riješeni predmeti po godinama za datum početka postupka – po upisnicima po sucu, riješeni predmeti po godinama za datum osnivanja – po upisnicima po sucu, riješeni predmeti po godinama za datum dodjele – po upisnicima po sucu, Izvješće o prosječnoj starosti riješenih predmeta, Izvješće o broju i trajanju ročišta po sucu i sudskom savjetniku, Sumarno statističko izvješće o broju primljenih riješenih i neriješenih predmeta, SSI – skraćen – za ispis, SSI – skraćen stari predmeti – Sumarno statističko izvješće o broju primljenih riješenih i neriješenih predmeta po datumu početka postupka, SSI – skraćen stari predmeti – Sumarno statističko izvješće o broju primljenih riješenih i neriješenih predmeta – po datumu osnivanja, PSI – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja (u periodu), PSI – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja (u periodu) s radnim danima, PSI – skraćen – za ispis – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja (u periodu), PSI – skraćen stari predmeti – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja po upisnicima (u periodu) – starost predmeta po datumu osnivanja, PSI – skraćen stari predmeti – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja po upisnicima (u periodu) – starost predmeta po datumu početka postupka, PSI – Pojedinačno statističko izvješće o radu sudskog osoblja po vrsti spora u periodu, OPT – Izvješće o opterećenju sudaca i sudskih savjetnika dodijeljenim predmetima, Izvješće o predmetima ostavina (primljeno, riješeno, neriješeno) – sud i javni bilježnici, i Izvješće o KPI po sudovima i rješavateljima (samo za županijske sudove).
Nadalje, sukladno članku 82. stavku
1. navedenog Pravilnika o radu sustavu eSpis korisnicima sustava su u svakom
trenutku dostupna upravljačka izvješća koja mogu kreirati u skladu s potrebama
suda, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da odabirom željenih
parametara sustav eSpis generira sljedeća izvješća: predmeti u radu, riješeni
predmeti, stari neriješeni predmeti, predmeti u kojima je okrivljenik u
istražnom zatvoru, predmeti u kojima je izdana tjeralica, predmeti u kojima
nastupa ili je nastupila zastara, predmeti u kojima je određena sudska radnja, predmeti
u kojima su održane sudske radnje, predmeti u kojima su odgođene sudske radnje,
predmeti s oznakom hitno, predmeti s kaznenopravnom sankcijom, predmeti u
mirovanju/neaktivnosti, predmeti izvan suda, kontrolna lista, rok otpreme,
ispunjenje Okvirnih mjerila za period, izjavljene žalbe, sudske pristojbe,
naplaćeno u ovršnom postupku, presignirani predmeti, razumni rok - prekoračen
rok, razumni rok - pregled rješavanja, vrijednost predmeta spora, izrečene
mjere, novčane kazne, pregled ročišta, pregled po člancima zakona, predmeti po
sudionicima, pregled po člancima zakona, sudski vještaci, rok za rješavanje -
VTS pregled, stranke i protustranke bez OIB-a, sadržaj presude, evidencija i
način dodjele predmeta.
Sukladno navedenim odredbama, utvrđeno je da standardna statistička izvješća sudovima dostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa elektroničkom poštom te da ista sadrže, između ostaloga, podatke o neriješenim i riješenim predmetima po godinama po vrsti postupka, po upisnicima po sucu, zatim sumarna izvješća o broju primljenih riješenih i neriješenih predmeta kao i pojedinačna statistička izvješća o radu sudskog osoblja po upisnicima, po vrsti spora, po datumu početka procesa.
Iz svega navedenog vidljivo je da tijelo javne vlasti treba imati određene informacije koje se odnose na zahtjev žaliteljice, a koje se mogu nalaziti sadržane u više različitih zapisa podataka. Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.
S obzirom da je prvostupanjsko tijelo u drugostupanjskom postupku dostavilo dio u zahtjevu zatraženih informacija u istom je postupku izvršen uvid u dostavljeni izlist iz eSpisa o dodjeli predmeta sucima prvostupanjskog tijela za razdoblje od 6. veljače do 6. svibnja 2019. godine te je utvrđeno da isti sadrži kolone u kojima su vidljivi sljedeći podaci: redni broj, oznaka predmeta, referada (ime i prezime suca), vrsta spora, sudac (ime i prezime suca), datum dodjele, tip dodjele, tip iznimke i tip kružne dodjele.
Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Uvidom u informacije koje su predmet postupka a koje je kao takve dostavilo prvostupanjsko tijelo u žalbenom postupku, a iz kojih je vidljivo na što odnosno na koga se iste odnose nisu utvrđeni razlozi za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, imena i prezimena državnih službenika i namještenika nisu zaštićeni osobni podaci sukladno odredbi članka 16. stavka 3. navedenog Zakona. Dakle u konkretnom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja legitimnu osnovu za obradu osobnih podataka pa nije potrebna privola ispitanika za omogućavanjem pristupa imenu i prezimenu sudaca tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
U odnosu na tražnje izlista o načinu dodjele predmeta sucima Županijskog suda u Puli za period od veljače 2013. godine do 6. veljače 2019. godine te podataka o neriješenim starim predmetima suca Brune Frankovića, a uzimajući u obzir da navedene informacije nisu dostavljene Povjereniku za informiranje predmet je u tom dijelu nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Stoga je valjalo na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir odluku iz točke 1., 2. i 3. izreke iz ovog rješenja te navode iz obrazloženja ovog rješenja.
Posebno se napominje da tijelo javne vlasti može korisniku, prema članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14, i 15/14, ), naplatiti stvarne materijalne troškove koji se mogu sastojati u izradi preslike određenog broja stanica informacije, dostave elektroničkog zapisa na CD-u, DVD-u, na memorijskoj kartici i sl., te naplatiti troškove dostave informacija, pri čemu se informacija dostavlja po primitku dokaza o izvršenoj uplati.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan