KLASA: UP/II-008-07/19-01/167
URBROJ: 401-01/11-20-2
Zagreb, 20. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: UP/I-008-1/19-02/3, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: UP/I-008-1/19-02/3, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. siječnja 2019. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 22. siječnja 2019. godine, kojim je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zatražila uvid u cjelokupan spis predmeta u vezi bespravnih gradnji: ........., ......... i ......... (.........), temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog postupanja građevinske inspekcije u vezi njenih prijava bespravne gradnje, a kojima je dovedena u zabludu da će inspekcija biti napravljena i da rješenja o izvedenom stanju nisu pravomoćna jer je na sva ta rješenja redovito ulagala žalbe da bi zatim bila obaviještena da su inspekcijski postupci obustavljeni jer su investitori ishodili rješenja o izvedenom stanju. Nadalje, navodi da su investitori dalje nastavili gradnju i te je ponovno podnijela zahtjev za inspekcijskim nadzorom. Predlaže da se žalba uvaži i da se napravi inspekcija bespravne gradnje kojom će se ustanoviti što je sve izgrađeno i koliki su kvadratni metri njihovih stanova.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žaliteljica dana 22. siječnja 2019. godine Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja dostavila podnesak kojim traži da joj se omogući uvid u cjelokupan spis predmeta u vezi bespravnih gradnji: ........., ......... i ......... (.........). Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja postupajući povodom navedenog zahtjeva donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-1/19-02/3, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. siječnja 2019. godine kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da žaliteljica opetovano traži informacije od građevinske inspekcije i/ili službenice za informiranje o postupanju građevinske inspekcije na lokaciji Bernarda Vukasa 22 u Zagrebu, u predmetima koji se vode u Upravi za inspekcijske poslove - PJ Zagreb. Nadalje, navodi se da su prethodni zahtjevi na koje je odgovoreno podneseni 21. svibnja, 2. studenoga, 3. prosinca, 13. prosinca i 19. prosinca 2018. godine te 14. siječnja i 23. siječnja 2019. godine. Također, navodi se da je odlučeno kao u izreci rješenja s obzirom da je u predmetnom slučaju tijelo javne vlasti pružilo sve informacije sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i građevinska inspekcija sukladno odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji, a koje posjeduje.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja je aktom KLASA: UP/I-008-01/19-02/3, URBROJ: 531-08-19-4 od 22. veljače 2019. godine dostavilo Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno odlučivanje. Uz spis predmeta dostavljeno je očitovanje KLASA: UP/I-008-01/19-02/3, URBROJ: 513-08-19-3 od 22. veljače 2019. godine u kojem se navodi da žaliteljica od svibnja 2018. godine kontinuirano šalje zahtjeve za pristup informacijama i podneske građevinskoj inspekciji u kojima traži obrazloženja o postupanju građevinske inspekcije na lokaciji Bernarda Vukasa 22 u Zagrebu. Nadalje, navodi se da su zahtjevi zaprimljeni u 2019. godini proslijeđeni na nadležno postupanje Upravi za inspekcijske poslove, Područnoj jedinici Zagreb, s obzirom da se u njima traži obrazloženje postupanja građevinske inspekcije u predmetnom slučaju. Nadalje, navodi se da žaliteljica istovremeno šalje podneske i osobno dolazi u Upravu za inspekcijske poslove, Područnu jedinicu Zagreb gdje je dobila informacije o postupanju inspekcije na navedenoj lokaciji od strane dežurnog građevinskog inspektora.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Kao dio spisa predmeta dostavljeni su svi podnesci žaliteljice u 2018. i 2019. godini do donošenja pobijanog rješenja. Uvidom u dostavljeno utvrđeno je da se žaliteljica tijelu javne vlasti u navedenom vremenskom razdoblju obratila sedam puta, od čega su dva njezina podneska dostavljena na nadležno postupanje Upravi za inspekcijske poslove, povodom četiri podneska tijelo javne vlasti je žaliteljici dostavljalo odgovore na njezina pitanja te je o jednom zahtjevu odlučeno pobijanim rješenjem. Nadalje, uvidom u sadržaj četiriju podnesaka u kojima je tijelo javne vlasti žaliteljici dostavljalo odgovore na njezina pitanja i davalo tumačenja pozivajući se na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da isti ne udovoljavaju definiciji zahtjeva za pristup informacijama iz članka 1. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te tijelo javne vlasti u postupanjima po istima nije pravilno primijenilo odredbe citiranog Zakona.
Naime, pristup informacijama predstavlja pristup već gotovim, u trenutku podnošenja zahtjeva materijaliziranim informacijama i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti izrađivati nove informacije, sastavljati odgovore i davati tumačenja.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito broj i sadržaj žaliteljičinih podnesaka, kao i način postupanja tijela javne vlasti, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za žaliteljičino traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
S obzirom da iz sadržaja žaliteljičinog zahtjeva proizlazi da istim traži da joj se omogući uvid u spise predmeta građevinske inspekcije, pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da je člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se zahtjevom za pristup informacijama ne smatra traženje uvida u cjelokupan spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarenje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrada analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. S tim u vezi, tijelo javne vlasti treba postupiti sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. citiranog Zakona kojim je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada korisnika obavještava da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom u smislu odredbe članka 18. stavka 5. ovog Zakona, pri čemu ga je dužno uputiti na način ostvarivanja njegovog traženja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan