KLASA: UP/II-008-07/19-01/687
URBROJ: 401-01/11-20-2
Zagreb, 20. ožujka. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Kliničkog bolničkog centra Split Klasa: 053-01/19-01/308 od 30. kolovoza 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Kliničkog bolničkog centra Split Klasa: 053-01/19-01/308 od 30. kolovoza 2019. godine.
2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici:
- računa broj: 09110271 izdanog od strane trgovačkog društva Mediva d.o.o. na način da se prekrije podatak o imenu i prezimenu u rubrici “Obračunao” te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
- računa broj: 1033/10 izdanog od strane trgovačkog društva Ema d.o.o. na način da se prekrije ime i prezime osobe koja je prva navedena u rubrici “Naš suradnik” te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Kliničkom bolničkom centru Split da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. kolovoza 2019. godine, kojim je zatražio preslike računa temeljem kojih je nabavljena oprema u vrijednosti oko 1 734 000 kuna i donirana Kliničkom bolničkom centru Split od strane Udruge leukemije i limfoma Split, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama te ne postoji ni jedan razlog iz članka 15. citiranog Zakona zbog kojeg bi njegov zahtjev bio odbijen. Nadalje, navodi da Zakon o pravu na pristup informacijama ne propisuje primatelja donacija kao neku iznimku ili opravdan razlog za uskratom informacija koje ovo tijelo javne vlasti očigledno posjeduje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. kolovoza 2019. godine, a nakon što ga je Klinički bolnički centar Split ranije informirao o naturalnim i novčanim donacijama zaprimljenima od strane Udruge leukemije i limfoma Split, zatražio od tijela javne vlasti preslike računa temeljem kojih je nabavljena oprema u vrijednosti oko 1 734 000 kuna i donirana Kliničkom bolničkom centru Split od strane Udruge leukemije i limfoma Split. Nadalje, utvrđeno je da je Klinički bolnički centar Split postupajući po predmetnom zahtjevu donio rješenje Klasa: 053-01/19-01/308 od 30. kolovoza 2019. godine kojim je odbilo isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je žalitelj temeljem zahtjeva za pristup informacijama od 16. svibnja 2019. godine izviješten o novčanim iznosima donacija koje je Udruga leukemije i limfoma uplatila Kliničkom bolničkom centru Split te je dana 3. srpnja 2019. godine izviješten o novčanim donacijama iz prethodnih godina, kao i o naturalnim donacijama (opremi) doniranoj od strane Udruge leukemije i limfoma Kliničkom bolničkom centru Split, a dana 16. srpnja 2019. godine izvješten je da je vrijednost donirane opreme utvrđena prema računima. Nadalje, navodi se da je u predmetnom postupku Klinički bolnički centar Split žalitelju dostavio sve relevantne informacije vezane za donacije Udruge leukemije i limfoma Split budući da kao tijelo javne vlasti želi osigurati transparentnost, međutim kao primatelj donacije nema osnove i ovlasti za davanje preslika predmetnih računa.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Uvidom u pobijano rješenje, kao i u dostavljeni spis predmeta, utvrđeno je da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku nije utvrdilo koje ograničenje iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama postoji u odnosu na informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva, a slijedom toga nije ni provelo test razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja te su u prilogu dopisa Klasa: 053-01/19-01/308, Ur.broj: 2181-147-02/KLM-19-6 od 20. rujna 2019. godine, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, odnosno račun broj: 09110271 izdanog od strane trgovačkog društva Mediva d.o.o. i račun broj: 1033/10 izdanog od strane trgovačkog društva Ema d.o.o.. Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da gore navedeni računi sadrže imena i prezimena fizičkih osoba i to u računu broj: 09110271 u rubrikama “ Uprava” na prvoj stranici i rubrikama “Direktor” i “Obračunao” na drugoj stranici te u računu broj: 1033/10 u rubrici “Naš suradnik”.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Provjerom u Sudskom registru Ministarstva pravosuđa, utvrđeno je da su neke od fizičkih osoba koje su navedene na računima koji su predmet ovog postupka, ujedno i osobe ovlaštene za zastupanje tih trgovačkih društava (izdavatelja računa) i njihova su imena i prezimena javno objavljena, pa je u odnosu na imena i prezimena tih osoba utvrđeno da u odnosu na te osobe ne preteže potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. U odnosu na druge fizičke osobe koje se navedene u računu broj: 09110271 u rubrici “Obračunao” te u računu broj: 1033/10 i to osoba koja je prva navedena rubrici “Naš suradnik” da u ovom konkretnom postupku preteže potreba zaštite osobnih podataka te bi omogućavanje prava na pristup tim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za osobne podatke koji su dio zatražene informacije, da se isti ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih imena i prezimena doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan