KLASA: UP/II-008-07/19-01/456
URBROJ: 401-01/06-20-3
Zagreb, 17. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Gline, KLASA: 008-01/18-01/27, URBROJ: 2176/20-01-19-3 od 3. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
1. Poništava se rješenje Grada Gline, KLASA: 008-01/18-01/27, URBROJ: 2176/20-01-19-3 od 3. siječnja 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- Tablica Grada Gline od 31. svibnja 2019. godine u kojoj su prikazane novčane neto naknade po osnovu službenog puta isplaćene za gradonačelnika ......... u periodu od 1. srpnja 2017. godine do 30. lipnja 2018. godine, koja sadrži kolone: period, dnevnica, troškovi prijevoza, smještaj na službenom putu i Cestarina ENC;
- Nalog za službeno putovanje na ime ........., s obračunom putnih troškova: broj - 147. od 18. srpnja, 158 od 1. rujna, 162. od 8. rujna, 163. od 12. rujna, 173. od 27. rujna, 175. od 28. rujna, 175/A od 4. listopada, 176. od 5. listopada, 185. od 16. listopada, 194. od 27. listopada, 201. od 10. studenoga, 211. od 21. studenoga, 216. od 1. prosinca, 225. od 13. prosinca, 231. od 18. prosinca, i 232. od 19. prosinca 2017. godine; i broj 1. od 3. siječnja, 3. od 11. siječnja, 27. od 9. veljače, 40. od 23. veljače, 45. od 1. ožujka, 46. od 2. ožujka, 57. od 15. ožujka, 59. od 19. ožujka, 61. od 20. ožujka, 62. od 22. ožujka, 66. od 28. ožujka, 72. od 3. travnja, 75. od 6. travnja, 83. od 17. travnja, 96. od 16. svibnja, 97. od 23. svibnja, 98. od 24. svibnja, 102. od 28. svibnja, 104. od 29. svibnja, i 110. od 6. lipnja 2018. godine;
- Računi za cestarinu od 1. rujna 2017. godine.
3. Nalaže se Gradu Glini da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Gline odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio podatke o iznosima novčanih sredstava isplaćenih gradonačelniku Grada Gline (.........) na ime službenih putovanja i radnji u razdoblju od 1. srpnja 2017. godine - 30. lipnja 2018. godine (prijevozni troškovi, dnevnice, cestarine, tunelarine, noćenja), pojedinačno i zasebno za svaki mjesec u traženom razdoblju te preslike svih putnih naloga koji se odnose na navedeno razdoblje, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, u kojoj u bitnome navodi kako mu je istim suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama onemogućen pristup informacijama o raspolaganju javnim sredstvima iz proračuna Grada Gline. Navodi kako su netočne tvrdnje prvostupanjskog tijela o zlouporabi prava nego se pozivanjem na navedenu odredbu zloupotrebljava njegovo ustavno pravo na pristup informacijama o radu tijela javne vlasti. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. studenoga 2018. godine od Grada Gline zatražio sljedeće informacije: 1. podatke o iznosima novčanih sredstava isplaćenih gradonačelniku Grada Gline (.........) na ime službenih putovanja i radnji u razdoblju od 1. srpnja 2017. godine - 30. lipnja 2018. godine (prijevozni troškovi, dnevnice, cestarine, tunelarine, noćenja i ost.), pojedinačno i zasebno za svaki mjesec u traženom razdoblju, i 2. preslike svih putnih naloga izdanih za službena putovanja gradonačelnika u razdoblju pod točkom 1. ovoga zahtjeva.
Postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Grad Glina donio je osporeno rješenje odbivši zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući da se radi o zlouporabi prava na pristup informacijama od strane žalitelja.
Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku aktom KLASA: 008-01/18-01/27, URBROJ: 2176/20-01-19-9 od 28. lipnja 2019. godine od Grada Gline dostavljen spis predmeta na nadležno postupanje, čiji su sastavni dio i informacije koje su predmet ovog postupka.
U citiranom aktu Grada Gline je također navedeno kako se u prilogu zajedno sa traženim spisom predmeta i ostalom dokumentacijom dostavljaju i zahtjevi skupine ljudi za koje prvostupanjsko tijelo smatra da su povezani podnositelji zahtjeva odnosno skupine u kojoj su pripadnici iste političke organizacije u Gradu Glini i njihov bivši suradnik, a koji institut prava na pristup informacijama koriste za privatne obračune s bivšim radnim kolegama i političkim neistomišljenicima.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.
Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Grada Gline da kao dio spisa predmeta dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve koje je prvostupanjsko tijelo zaprimilo u 2018. i 2019. godini te presliku Upisnika o zahtjevima , postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za navedene godine.
Uvidom u dostavljene zahtjeve za pristup informacijama žalitelja u 2018. godini (2 zahtjeva) i 2019. godini (2 zahtjeva), razvidno je da se ne radi o velikom broju zahtjeva te da se istima ne traže iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija.
Nadalje, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. godine utvrđeno je da je u istom evidentirano 19 zahtjeva, od kojih je većinu podnio bivši zaposlenik Grada Gline, kojeg prvostupanjsko tijelo u dostavljenoj dokumentaciju u spisu predmeta navodi kao povezanu osobu koja zajedno sa žaliteljem te još nekim članovima političke organizacije, od kojih su pojedinci i gradski vijećnici, podnošenjem zahtjeva zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. U odnosu na 2019. godinu u žalbenom je postupku dostavljen je 1 zahtjev Gradskog vijećnika Radomira Lončarevića te 2 zahtjeva podnesena od strane žalitelja.
Iz Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koje je Grad Glina podnosio Povjereniku za informiranje vidljivo da je u 2017. godini od 24 navedena zahtjeva u radu usvojeno 8 a odbijeno 11 zahtjeva, u 2018. godini od 20 navedenih u radu usvojeno 4 a odbijen 1 zahtjev, a u 2019. godini od 13 navedenih u radu usvojeno 2 a odbijeno 4 zahtjeva, iz čega proizlazi da se ne radi o velikom broju zahtjeva neovisno o tome tko su podnositelji.
Iz dostupne dokumentacije u spisu predmeta je vidljivo kako prvostupanjsko tijelo zapravo gotovo sve podnositelje koji su se istom obraćali putem zahtjeva za pristup informacijama dovodi u vezu kako bi dokazalo da se u konkretnom slučaju radi o zlouporabi prava na pristup informacijama od strane žalitelja, a kao razlog za navedeno spominje raspolaganje informacijama dobivenih od Grada Gline, primjerice putem društvenih mreža, pri čemu se navedeno ističe kao način kršenja načela međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.
Međutim, uvidom u sadržaj zahtjeva iz navedenih upisnika vidljivo je da svi oni odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima prvostupanjskog tijela, na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu također treba istaknuti da je u članku 9. navedenog Zakona propisano da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje, a osobito uzevši u obzir da Grad Glina u osporenom rješenju nije dao nikakve razloge za pozivanje na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da za navedeno nije u u spisu predmeta nisu dani relevantni razlozi koji bi navedeno potkrijepili, a uzimajući u obzir i ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u Gradu Glini te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja.
U članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
S obzirom da su u žalbenom postupku kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljene informacije iz kojih su vidljivi iznosi isplaćeni gradonačelniku Grada Gline na ime službenih putovanja u zatraženom razdoblju te preslike svih putnih naloga za isto razdoblje, u istom je postupku uvidom u navedenu dokumentaciju razmotreno da li je moguće zatraženim informacijama odobriti pristup sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da se može odobriti pristup zatraženim informacijama prvostupanjskog tijela bez ograničenja. Naime, predmetne informacije se tiču raspolaganja javnim sredstvima, iste su u ime Grada Gline potpisale njegove odgovorne osobe, pa se podaci o imenu i prezimenu Gradonačelnika te potpisima odgovornih osoba u konkretnom slučaju ne šite.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan