KLASA: UP/II-008-07/19-01/629
URBROJ: 401-01/04-20-2
Zagreb, 9. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj: 26 Su-448/2019 od 11. lipnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj: 26 Su-448/2019 od 11. lipnja 2019. godine.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: 26 Su-448/2019 od 11. lipnja 2019. godine, odbijen je kao neosnovan zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) kojim je zatražio dostavu presude pod poslovnim brojem P-553/09. Tijelo javne vlasti je odbilo predmetni zahtjev žalitelja temeljem članka 5. stavka 1. točke 3., članka 23. stavka 1. točke 4., članka 10. stavka 1. točke 13. te članka 30. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu koja je upućena neposredno Povjereniku za informiranje, u kojoj u bitnome navodi da, iako nije bio stranka u postupku, smatra da ima pravo pristupa navedenoj prvostupanjskoj presudi, poglavito zbog činjenice što već ima drugostupanjsku presudu koja je trenutno u postupku revizije na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Predlaže da žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u prvostupanjski spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama upućenim tijelu javne vlasti, Općinskom sudu u Splitu, putem elektroničke pošte od 10. veljače 2017. godine, zatražio presudu Općinskog suda u Splitu broj: P-553/09 od 14. prosinca 2012. godine.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Općinski sud u Splitu elektroničkom poštom od 15. veljače 2017. godine izvijestio žalitelja da se njegovu zahtjevu za dostavom preslike spisa P-553/09 ne može udovoljiti jer se spis nalazi na rješavanju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti rješenjem poslovni broj: 26 Su-448/2019 od 11. lipnja 2019. godine odbilo kao neosnovan zahtjev žalitelja za pristup informacijama temeljem članka 5. stavka 1. točke 3., članka 23. stavka 1. točke 4., članka 10. stavka 1. točke 13. te članka 30. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti u obrazloženju osporavanog rješenja pogrešno navelo dio odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama na kojima temelji predmetno rješenje, odnosno „članak 5. stavak 3.“ i „članak 10. stavak 13.“ citiranog Zakona. Naime, s obzirom da članak 5. ne sadrži stavak 3. te da članak 10. ne sadrži stavak 13. (očito je riječ o točkama), u skladu s navodima iz obrazloženja i citiranim odredbama Zakona na kojima se temelji osporavano rješenje, zaključuje se da je riječ o pogrešnom nomotehničkom tumačenju odredbi navedenog Zakona.
U obrazloženju osporavanog rješenja u bitnome se navodi da žalitelj u svom zahtjevu za dostavom presude P-553/09 nije ničim dokazao pravni interes za dostavu iste jer nije stranka te da sud smatra da žalitelj nije postavio pravilan zahtjev za pristup informacijama. Također, navodi se da je sud, sukladno odredbama Zakona o sudovima i Sudskom poslovniku, a temeljem postavljenog zahtjeva žalitelja, otvorio spis 27 Su, odnosno tzv. „uvid i preslici spisa“. Nadalje, navodi se da je predmetni spis još uvijek na rješavanju na Vrhovnom sudu, što znači da navedena presuda i nije konačna te da se ni u tom smislu ne može udovoljiti zahtjevu stranke.
Također, uvidom u presliku izvatka iz elektroničke pisarnice parničnog odjela Općinskog suda u Splitu, utvrđeno je da presuda Općinskog suda u Splitu, broj: P-553/09 nije pravomoćna, s obzirom da je u istoj građanskopravnoj stvari donesena drugostupanjska presuda broj: Gzx-407/13, a koja je u postupku revizije na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Pojam osnove sumnje znači da je dovoljno učiniti vjerojatnim odlučne činjenice za primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te iste nije potrebno dokazivati.
Sukladno članku 6. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 126/19) zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenja medija i javnih istupanja, na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskog postupka.
Naime, sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik informacije koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Slijedom navedenog, bilo bi nespojivo sa učinkovitim i neovisnim vođenjem postupka, ako bi se nepravomoćna odluka mogla javno iznositi u medijima, s obzirom da bi javnost bila upoznata ne samo s izrekom presude, već i s obrazloženjem u kojem bi bili istaknuti svi dokazi koje je prvostupanjski sud utvrđivao.
Osim toga, treba uzeti u obzir da se samo utvrđenja u pravomoćnoj sudskoj odluci smatraju istinitima (res iudicata pro veritate habetur), što znači da su kako pravna, tako i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda podložna ispitivanju od strane višeg suda. Nadalje, samo se pravomoćnom presudom (koju je dužan poštovati svatko u smislu članka 6. stavka 3. Zakona o sudovima) utvrđuje određeni pravni odnos.
Nadalje, sukladno članku 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), propisano je da stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.
Upravo zbog navedenog, s obzirom da prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu broj: P-553/09 nije pravomoćna jer je u istoj građanskopravnoj stvari donesena drugostupanjska presuda broj: Gzx-407/13, a koja je u postupku revizije na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Povjerenik za informiranje smatra da se nepravomoćna presuda ne može smatrati potpunom i točnom informacijom u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoji mogućnost da se po završenoj reviziji izmijeni činjenično stanje utvrđeno od strane drugostupanjskog suda, odnosno da se navedena presuda i ukine.
Uzimajući u obzir sve ranije izneseno, posebno činjenicu da se radi o nepravomoćnoj presudi, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na istu prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno stoga što se omogućavanjem pristupa istoj ne može otkloniti mogućnost utjecaja na učinkovito vođenje postupka koji je u tijeku.
Slijedom navedenog, na temelju provedenog žalbenog postupka, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka u odnosu na osnovu odbijanja zahtjeva žalitelja, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelj ne bi imao pravo na pristup traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan