KLASA: UP/II-008-07/19-01/548

URBROJ: 401-01/10-20-2

Zagreb, 04. ožujka 2020. godine

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske radiotelevizije, URBROJ: 426-704/2019-50801 od 4. srpnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske radiotelevizije, URBROJ: 426-704/2019-50801 od 4. srpnja 2019. godine kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio obavijest o tome tko je Hrvatskoj radioteleviziji dostavio presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 15. svibnja 2018. godine, poslovni broj K-1018/17 i presudu Županijskog suda u Varaždinu od 19. veljače 2019. godine, poslovni broj Kž-289/2018, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijela smatra da se zatraženi podatak ne može smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu izjavljuje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je pogrešno primijenjena odredba članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da je citirane presude prvostupanjsko tijelo dobilo od druge osobe, a nastale su u okviru djelokruga i u vezi s radom tijela javne vlasti. Ukazuje na činjenicu da mu je otkazan ugovor o radu, te da se prvostupanjsko tijelo poziva i na citirane presude u odluci o otkazu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. lipnja 2019. godine od prvostupanjskog tijela tražio obavijest o tome tko je prvostupanjskom tijelu dostavio presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 15. svibnja 2018. godine, poslovni broj K-1018/17 i presudu Županijskog suda u Varaždinu od 19. veljače 2019. godine, poslovni broj Kž-289/19.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žaliteljice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Naime, u konkretnom slučaju žalitelj od prvostupanjskog tijela traži podatak o osobi koja je prvostupanjskom tijelu dostavile dvije presude.

Razmatrajući zakonsku definiciju informacije, razvidno je da je bitno da se radi o podatku koje je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Kako žalitelj traži podatak o osobi koja je dostavila presude, navedeni podatak ne može predstavljati informaciju koju je tijelo javne vlasti dobilo od treće osobe, odnosno takvu informaciju mogu eventualno predstavljati navedene presude, ukoliko bi se utvrdilo da su iste nastale u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Dakle, žalitelj u konkretnom slučaju ne traži nikakav dokument ili zapis u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, već traži podatak o osobi koja je dostavila navedene presude, a što predstavlja osobni podatak u smislu članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U odnosu na žalbene navode žalitelja da se kod prvostupanjskog tijela mora voditi službena evidencija iz koje će biti razvidno tko je prvostupanjskom tijelu dostavio tražene presude, isti su neosnovani, s obzirom na to da je iz zahtjeva za pristup informacijama žalitelja jasno da isti nije tražio presliku službene evidencije prvostupanjskog tijela o zaprimljenim pismenima.

Što se tiče navoda žalitelja o tome da prvostupanjsko tijelo nije moglo doći do navedenih presuda na legalan način, isti nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan