KLASA: UP/II-008-07/19-01/760

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 2. ožujka 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., Klasa: ZV-01-19-22, Ur.broj: 06-01-19-22 od 21. listopada 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., Klasa: ZV-01- 19-22, Ur.broj: 06-01-19-22 od 21. listopada 2019. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama:

– Bilješke sa sastanka predstavnika Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i predstavnika društva Zagrebački velesajam d.o.o. održanog 5. rujna 2019. godine i

– Protokola o kolektivnom pregovaranju sklopljenog između Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. sklopljenog po ovlaštenim pregovaračima dana 13. rujna 2019. godine.

3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački velesajam d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), a u kojem je od trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. zatražio kopiju verificiranog zapisnika održanih pregovora glede kolektivnog ugovora na dan 5. rujna 2019. godine, verificirano na pregovorima dana 13. rujna 2019. godine, pozivanjem na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što su pregovarački odbori poslodavca i sindikata postigli dogovor da se sadržaj kolektivnih pregovora ne iznosi u javnost sve dok pregovori traju, osim po potrebi zajedničkom izjavom, pa iz navedenog razloga nije moguće udovoljiti zahtjevu žalitelja.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. suprotno javnom interesu zakonski odbilo njegov zahtjev proglašavajući pregovore sindikata i navedenog društva tajnima, a što po njegovom mišljenju indicira suradnju suprotnu zakonskim odredbama i interesima zaposlenika, pa u žalbi ponavlja svoj zahtjev i traži od Povjerenika za informiranje da mu omogući pristup traženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. rujna 2019. godine, od trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. zatražio sljedeće: ˶moli kopiju verificiranog zapisnika održanih pregovora glede kolektivnog ugovora na dan 5. rujna 2019. godine, verificirano na pregovorima dana 13. rujna 2019. godine˝.

Također, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. povodom zahtjeva žalitelja donijelo osporeno rješenje Klasa: ZV-01- 19-22, Ur.broj: 06-01-19-22 od 21. listopada 2019. godine KLASA: ZET-04-19-14, URBROJ: 04/2019 od 7. svibnja 2019. godine, kojim je odbilo isti pozivanjem na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je zahtjev žalitelja odbijen iz razloga što su pregovarački odbori poslodavca i sindikata postigli dogovor da se sadržaj kolektivnih pregovora ne iznosi u javnost sve dok pregovori traju, osim po potrebi zajedničkom izjavom, pa iz navedenog razloga nije bilo moguće udovoljiti zahtjevu žalitelja.

U žalbenom postupku trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. je aktom Klasa: ZV-01-09-22, Ur.broj: 06-01/08-19-28 od 21. listopada 2019. godine dostavilo Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iz osporenog rješenja je vidljivo da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo pozivanjem na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama temeljem koje se odbacuje zahtjev kada tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju te nema saznanja o tome koje tijelo istu posjeduje, dok je u izreci navedeno kako se zahtjev odbija, a iz obrazloženja istog rješenja proizlazi kako je takva odluka donesena iz razloga što još uvijek traje kolektivno pregovaranje.

Nadalje, ukoliko je prvostupanjsko tijelo i smatralo da postoji razlog ograničenja pristupa informacijama propisan u članku 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, u tom slučaju je bilo u obvezi postupiti sukladno odredbi članka 16. stavka 1. navedenog Zakona, kojom je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa, a uvidom u spis predmeta je utvrđeno da u njemu nema dokumentacije o navedenom.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego se ograničilo na navođenje razloga zbog koji treba odbiti zahtjev podnositelja.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, na način kako je to isti i zatražio, a također i razmotrio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U gore citiranom aktu kojim je prvostupanjsko tijelo dostavilo spis predmeta, trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. je, kao informacije koje su predmet ovog postupka, dostavilo: Bilješku sa sastanka predstavnika Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i predstavnika društva Zagrebački velesajam d.o.o. održanog 5. rujna 2019. godine te Protokol o kolektivnom pregovaranju sklopljen između Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. sklopljenog po ovlaštenim pregovaračima dana 13. rujna 2019. godine.

Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da iste sadrže: podatke o imenima i prezimenima zaposlenika trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., predstavnika Sindikata trgovine Hrvatske i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske te vlastoručnim potpisima osoba ovlaštenih za kolektivno pregovaranje.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Člankom 13. stavkom 3. Zakona o reprezentativnosti udruge poslodavaca i sindikata (˶Narodne novine˝, broj 93/14. i 96/15.) je propisano da u slučaju pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugovora kojim se ugovaraju prava zaposlenih za koja se sredstva za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema posebnom propisu, reprezentativni sindikati mogu pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora samo s pregovaračkim odborom koji imenuje ili za to ovlasti tijelo koje je ovlašteno u skladu s posebnim propisom.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. U žalbenom postupku je u pogledu dostavljenih informacija razmotreno da li je istima moguće odobriti pristup, te je utvrđeno da se žalitelju može odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva bez ograničenja.

Naime, u žalbenom je postupku uzeta u obzir činjenica da se u praksi proces kolektivnog pregovaranja odvija u fazama, a da se u početnoj fazi vrše pripreme za kolektivno prigovaranje odnosno ispunjavaju formalne pretpostavke za početak pregovora (primjerice utvrđivanje reprezentativnosti, slanje pisane inicijative za početkom pregovora od jedne pregovaračke strane prema drugoj, imenovanje pregovaračkog odbora, razgovori i konzultacije sa članstvom, analize rezultata poslovanja, priprema stavova i načina pregovaranja na obje strane, izrada tekstova prijedloga kolektivnog ugovora koji će poslužiti kako polazna točka za pregovore), a u kojoj se izrađuje i potpisuje i protokol za pregovaranje, kojim se definiraju mjesto, učestalost sastanaka, trajanje pregovora, način rada na sastancima i dr..

Obzirom na navedeno, a da su informacije koje su predmet ovog postupka Bilješka sa sastanka predstavnika Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i predstavnika društva Zagrebački velesajam d.o.o. održanog 5. rujna 2019. godine te Protokol o kolektivnom pregovaranju sklopljen između Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. sklopljen po ovlaštenim pregovaračima dana 13. rujna 2019. godine, razvidno je da je kolektivno pregovaranje vezano za koje su izrađeni ti dokumenti započelo tek nakon njihove izrade, a što znači da su isti bili samo formalne pretpostavke za početak pregovora te da nema razloga zbog kojih ni se istima trebalo ograničiti pristup u pogledu sadržaja.

Nadalje, uvidom u poveznicu https://www.tjedno.hr/zavreseni-pregovori-sa-sndikatima-zet-a-vodoopskrbe-i-velesajma/, vidljivo je da su pregovori sa sindikatima trgovačkih društava Zagrebački električni tramvaj d.o.o., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. i Zagrebački velesajam d.o.o. vezano za potpisivanje novog kolektivnog ugovora bili predmet izvještavanja u medijima, a iz poveznice na internetskoj stranici Grada Zagreba https://www.zagreb.hr/novi-kolektivni-ugovor-za-za-radnike-zet-vodoopskr/153743 je vidljivo da su isti pregovori u međuvremenu i dovršeni te da će se novi kolektivni ugovor početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine, a postojanje javnog interesa za dostupnost informacija vezanih za kolektivno pregovaranje tijela javne vlasti čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se podrazumijeva, uzimajući u obzir da je kolektivno pregovaranje vezano za raspolaganje javnim sredstvima pri čemu se mora voditi računa o odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na sve navedeno, a izvršenim uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka, u žalbenom postupku nisu utvrđena ograničenja pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, a niti iz drugih mogućih zakonskih razloga za ograničenja pristupa informacijama. Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno da omogućavanjem pristupa imenima i prezimenima te potpisima fizičkih osoba koji su navedeni u predmetnim informacijama odnosno zaposlenika tijela javne vlasti i članova sindikata koji su u konkretnom slučaju ovlašteni za sudjelovanje u postupku pregovora vezanih za potpisivanje novog kolektivnog ugovora neće doći do kršenja odredbi kojim je uređena zaštita osobnih podataka. Takva vrsta podataka bi radi transparentnog postupka kolektivnog pregovaranja u tijelu javne vlasti trebala biti dostupna svim građanima.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.           

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan