KLASA: UP/II-008-07/19-01/862
URBROJ: 401-01/11-20-9
Zagreb, 2. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. KLASA: ZGH-09-19-738, URBROJ.01-10-03/10-19-08 od 27. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. KLASA: ZGH-09-19-738, URBROJ.01-10-03/10-19-08 od 27. rujna 2019. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je zatražila podatke o ukupnom broju kućanstava koja su u 2018. i 2019. godini preplatila komunalne račune, ukupnom preplaćenom iznosu i načinu na koji se korisnici informiraju o preplaćenim iznosima, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju i nema saznanja gdje se tražena informacija nalazi.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da u osporenom rješenju tijelo javne vlasti tvrdi kako ne vodi evidenciju ukupnog broja kućanstava koja su preplatila svoje komunalne usluge, već se svaki obveznik pojedinačno može informirati o eventualnim preplatama/dugovanjima te tako poštuje Opća uredba o zaštiti podataka kojoj ti podaci podliježu. Nadalje, navodi da zatražena informacija ne podliježe navedenoj Općoj uredbi jer je ona isključivo numerička, a pritom i zbrojena te ni na koji način povezana sa osobnim podacima obveznika. Također, navodi da je nevjerojatno da tijelo javne vlasti nema saznanja o ukupnom dugovanju ili ukupnoj preplati obveznika istoga i smatra kako bi bilo kojoj tvrtci bilo gotovo nemoguće organizirati poslovanje bez znanja o dugovanjima, preplatama i očekivanim prihodima i rashodima na godišnjoj i mjesečnoj razini. Ističe kako u ovom slučaju tijelo javne vlasti može u formi pretraživih/otvorenih podataka poslati tisuće pojedinačnih iznosa preplata svih obveznika kako bi ih sama zbrojila, a izvjesno je da trgovačko društvo Zagrebački holding posjeduje bazu dužnika i time bi trebao imati i pristup podacima o preplatama obveznika jer otpis dugova, koji se opisuje na internetskoj stranici tijela javne vlasti, nije rađen ručno i pojedinačnim pretraživanjem i slijepim otvaranjem svakog pojedinačnog obveznika. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 24. travnja 2019. godine, dostavljenim putem elektroničke pošte, zatražila sljedeće: „1. Koliki je ukupan broj kućanstava koji su u razdoblju od 1. siječnja 2018 do 31.prosinca 2018. godine pretplatili režije (komunalne račune obuhvaćene Zagrebačkim holdingom?) Koliki je taj broj u ovoj godini ( od 1.siječnja 2019. do 1.travnja 2019).; 2. Koji je ukupan preplaćeni iznos za kućanstva u gore navedenim terminima.; 3. Na koji način se korisnici/kućanstva informiraju o preplaćenim računima za režije?“ Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. žaliteljici dostavilo obavijest Klasa: ZGH-09-01-738, Ur. broj: 01-10-03/10-19-04 od 21. kolovoza 2019. godine, koja se ne može smatrati rješavanjem predmetnog zahtjeva, a u kojoj se opisuje postupak i mogućnosti svakog obveznika za preknjiženjem eventualnih preplata te se u bitnome navodi da jedinstvena uplatnica obuhvaća zbirni iznos različitih naknada i uključuje više krajnjih primatelja i pravnih subjekata, od kojih su neki izvan sustava Grada Zagreba i trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. zbog čega postojeći sustav preplatu ne prikazuje automatizirano, no u tijeku je digitalizacija koja bi to trebala omogućiti.
Također, tijelo javne vlasti je postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo rješenje KLASA: ZGH-09-19-738, URBROJ.01-10-03/10-19-08 od 27. rujna 2019. godine kojim je odbijen zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju i nema saznanja gdje se tražena informacija nalazi.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. ne vodi evidenciju ukupnog broja kućanstava koja su preplatila komunalne obveze, već se svaki obveznik pojedinačno može informirati o svim eventualnim preplatama i dugovanjima, te se takvim postupkom poštuje i Opća uredba o zaštiti podataka.
U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. dostavilo je dopis Klasa: ZGH-09-19-738, Ur. broj: 01-01-02/20-20-22 od 12. veljače 2020. godine u kojem u bitnome navodi da ne postoji poseban dokument o ukupnim potražnim saldima, već bi se moralo proći na tisuće pojedinačnih kartica kako bi se mogao izračunati ukupan preplaćeni iznos u kućanstvima i na taj način stvarati novi dokument. Nadalje, navodi se da trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. može dostavljati informacije o računima samo za svoje podružnice, dok su računi za vodu u ingerenciji zasebnog trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja, komunalna naknada u domeni trgovačkog društva Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o., a naknada za slivne vode u domeni Hrvatskih voda.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Naime, člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
U drugostupanjskom postupku utvrđeno je, uzevši u obzir navode iz očitovanja tijela javne vlasti i citirane zakonske obveze, da se informacija koju je žaliteljica zatražila zahtjevom od 24. travnja 2019. godine, ne može smatrati za informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, fonograma, crteža i slično, odnosno podataka sadržanih u elektroničkoj bazi do kojih je moguće doći jednostavnim pretraživanjem. Osim toga, odredbom članka 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti je izrijekom oslobođeno izrade informacije.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe citirane odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljica ne bi imala pravo na pristup traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan