KLASA: UP/II-008-07/13-01/94

URBROJ: 401-01/05-15-04

Zagreb, 29. svibnja 2015.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, Udruga GONG, Zagreb, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: 032-01/13-01/203, URBROJ: 513-07-21-08/13-3 od 22. studenog 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………, Udruga GONG, izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: 032-01/13-01/203, URBROJ: 513-07-21-08/13-3 od 22. studenog 2013. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) odbijen je zahtjev  ………, Udruga GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj)  za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. te članka 30. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15.).

Protiv pobijanog rješenja žalitelj  je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako se tijelo javne vlasti poziva na iznimku propisanu člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup  informacijama kojim je regulirana porezna tajna, te se uskraćuje pristup informacijama temeljem članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona, međutim, tijelo javne vlasti i samo navodi kako su zatražene informacije sukladno člancima 8. stavcima 7., 8. i 9. Općeg poreznog zakona dostupne i objavljene na internetskoj stranici tijela javne vlasti. Stoga je žalitelju nejasno na koji način njegov upućeni zahtjev predstavlja kršenje porezne tajne iz članka 8. stavka 1.  Općeg poreznog zakona. Žalitelj napominje kako je Ministarstvo financija predložilo izmjenu Općeg poreznog zakona kako bi se upravo te informacije učinile dostupnima javnosti, te da su navedene izmjene usklađene sa odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12.-pročišćeni tekst). Žalitelj zaključno navodi kako ponovno upotrebljiv format  podrazumijeva takav oblik informacije u kojem je informacija dostupna za korištenje različitom opsegu programa i uređaja, dakle, ponovno upotrebljiv format ne znači da tijelo javne vlasti izvrši pretvorbu informacije iz jednog oblika u drugi, kako je to tijelo javne vlasti u svom rješenju impliciralo, već obvezu i dužnost tijela javne vlasti učiniti informaciju dostupnom u digitalnom, strojno čitljivom formatu za interoperabilnost s drugim podacima bez ograničenje za korištenje ili distribuciju. Slijedom navedenog, žalitelj smatra kako je razvidno da ne postoje razlozi za uskratu tražene informacije, stoga Povjereniku za informiranje predlaže da uvaži njegovu žalbu i omogući mu pristup traženoj informaciji.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 11. studenog 2013. godine od Porezne uprave zatražio preslike svih informacija pohranjenih u bazi podataka liste dužnika (tj. popisa dospjelih i nenaplaćenih dugova) u ponovno upotrebljivom formatu.

Žaliteljev zahtjev nije u skladu sa člankom 28. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano kako u zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. ovog Zakona, navesti i informacije koje želi ponovno upotrijebiti, način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija i svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije (komercijalna ili nekomercijalna svrha).

Budući da žaliteljev zahtjev ne sadrži svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije, tijelo javne vlasti je trebalo ili tretirati zahtjev kao nepotpun zahtjev za ponovnu uporabu informacija te zatražiti od žalitelja ispravak zahtjeva u roku od 5 dana ili zahtjev tretirati kao zahtjev za pristup informacijama.

U slučaju kada bismo žaliteljev zahtjev smatrali zahtjevom za pristup informacijama, tijelo javne vlasti je trebalo postupiti sukladno članku 23. stavku 1. točki  3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano  da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada je informacija javno objavljena. Tijelo javne vlasti je obavijestilo žalitelja da je informacija javno objavljena, ali je i donijelo rješenje o odbijanju zahtjeva.

Kako se u ovom slučaju, s obzirom na oblik traženja informacije, radi o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija,  potrebno je naglasiti obvezu propisanu  člankom 27. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama da je u svrhu ponovne uporabe informacija tijelo javne vlasti dužno učiniti svoje informacije dostupnima u elektroničkom obliku kad god je to moguće i primjereno. Tijelo javne vlasti nema obvezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi niti osigurati uporabu dijela informacije te nema obvezu obnavljati (ažurirati, nadograđivati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe).

Tijelo javne vlasti je na internetskoj stranici http://duznici.porezna-uprava.hr/ objavilo popis dospjelih i neplaćenih dugova poreznih obveznika, čime je tu informaciju otvorilo za javnost u elektroničkom obliku.

Navedeni popis je tijelo javne vlasti objavilo na način koji je u skladu sa člankom 8. stavkom 7. Općeg poreznog zakona, u opsegu kojim se ne krši obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. istog zakonskog članka, odnosno kojim se ne krše odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka. Pravni temelj za objavu osobnih podataka poreznih dužnika nalazi se u  spomenutom članku Općeg poreznog zakona, stoga proizlazi da je svaka daljnja obrada  bez pravnog temelja.  

Zakonodavac je procjenjujući da se objavom informacija o dužnicima ostvaruje javni interes, a to je javno izvršenje obveze, dozvolio objavu tih podataka, i to u skladu s načelom nužnosti, propisanim Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca glede obrade osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Sukladno načelu nužnosti osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha.

Sukladno navedenom, Agencija za zaštitu osobnih podataka je na svojoj internetskoj stranici, www.azop.hr,  objavila mišljenje, u kojem u bitnom navodi kako je objava osobnih podataka poreznih obveznika od strane Ministarstva financija-Porezne uprave na mrežnim stranicama Ministarstva financija-Porezne uprave zakonski osnovana, budući da članak 8. stavak 7. Općeg poreznog zakona predstavlja valjani zakonski temelj iz članka 7. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Međutim, ovlaštenje za objavu osobnih podataka poreznih dužnika ima isključivo Ministarstvo financija-Porezna uprava sukladno izričitoj zakonskoj normi odnosno pravnom temelju. Agencija je mišljenja da je svako daljnje obrađivanje osobnih podataka poreznih dužnika na način da se oni čine dostupnima objavljivanjem na drugim mrežnim stranicama, po raznim kriterijima, protivno  temeljnom načelu svrhe obrade osobnih podataka koje je propisano Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

S obzirom da je tijelo javne vlasti u elektroničkom obliku učinilo javnosti dostupnim popis dospjelih i neplaćenih dugova, i time izvršilo zakonsku obvezu i svrhu propisanu Općim poreznim zakonom, a svaka daljnja obrada osobnih podataka poreznih dužnika prelazi zakonski okvir ovlaštenja i spomenuto načelo nužnosti, tijelo javne vlasti nije dužno činiti dodatne radnje temeljem pojedinačnih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija.

Potrebno je napomenuti kako se kod ograničavanja ponovne uporabe informacija ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, već se zahtjev odbija ukoliko postoje zakonom propisani razlozi iz članka 30. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.