KLASA: UP/II-008-07/20-01/112

URBROJ: 401-01/04-20-4

Zagreb, 27. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Karlovca, KLASA: 008-02/20-02/02, URBROJ: 2133/01-03/05-20-1 od 2. siječnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Karlovca, KLASA: 008-02/20-02/02, URBROJ: 2133/01-03/05-20-1 od 2. siječnja 2020. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. Odbija se zahtjev ......... za naknadom troška slanja žalbe u iznosu od 14,60 kuna kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao nerazumljiv.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je osporenim rješenjem počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) jer su u njegovom zahtjevu za pristup informacijama broj 19-4375/019-133/38 od 28. studenog 2019. godine točno navedeni članci Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“, broj 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16 i 70/17“ – dalje u tekstu ZFPAIP) te je detaljno opisana informacija koja se traži, radi čega nije bilo razloga za odbačaj zahtjeva kao neurednog ili nerazumljivog. Također, žalitelj potražuje naknadu troška poštarine za slanje žalbe u iznosu od 14,60 kuna. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. studenog 2019. godine, zatražio od tijela javne vlasti, Grada Karlovca, sljedeće podatke za razdoblje od 21. svibnja 2017. godine do 1. studenog 2019. godine: „1. koliko i tko je bio korisnik isplate koju je tijelo javne vlasti isplatilo temeljem članka 18. stavka 2. ZFPAIP-a; 2. koliko i tko je bio korisnik isplate koju je tijelo javne vlasti isplatilo temeljem članka 4. stavka 2. ZFPAIP-a“. Također, žalitelj je u predmetnom zahtjevu naveo podatke koji su važni za prepoznavanje informacije, odnosno citirao je odredbu članka 18. stavka 2. i odredbu članka 4. stavka 2. ZFPAIP-a.

Nadalje, uvidom dopis Grada Karlovca, KLASA: 008-02/19-02/17, URBROJ: 2133/01-03/05-19-2 od 9. prosinca 2019. godine, utvrđeno je da je žalitelju poslan poziv za ispravak predmetnog zahtjeva, s obzirom da je tijelo javne vlasti utvrdilo da u istom navedeni članci ZFPAIP-a nisu u korelaciji sa zahtjevom za konkretnim informacijama koje žalitelj temelji na spomenutim člancima citiranog Zakona, te da samim time nije jasno koje se informacije traže.

Također, uvidom u osporeno rješenje Grada Karlovca utvrđeno je da je zahtjev žalitelja za pristup informacijama odbačen temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao nerazumljiv. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio veći broj podataka vezanih uz isplatu naknada izbornim kandidatima za gradonačelnika, gradskim vijećnicima i političkim strankama u Gradu Karlovcu, sukladno ZFPAIP-u, te da mu je dana 10. prosinca 2019. godine poslan poziv za ispravak predmetnog zahtjeva, a što isti nije učinio u zakonskom roku od 5 dana. Naime, navodi se da je tijelo javne vlasti utvrdilo da članci ZFPAIP-a koje je žalitelj naveo u predmetnom zahtjevu nisu u korelaciji za zahtjevom za konkretnim informacijama koje isti traži, a koje žalitelj povezuje te da samim time nije bilo jasno koje se informacije u konačnici traže.

Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti, u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva, bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku razmotrio je navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje Grad Karlovac je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava.

Odredbom članka 4. stavka 2. ZFPAIP-a koji je bio na snazi u razdoblju od 21. svibnja 2017. godine do 1. studenog 2019. godine na koje se odnosi predmetni zahtjev, propisano je da pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstava proračuna jedinice lokalne i područne regionalne samouprave imaju političke stranke koje imaju člana u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača.

Također, odredbom članka 18. stavka 2. citiranog Zakona propisano je da pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju: – političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, – kandidati koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, - kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Naime, Grad Karlovac prilikom rješavanja zahtjeva nije uzeo u obzir da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama pojasnio da se tražena informacija odnosi na redovito godišnje financiranje određenih subjekata iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedenih u članku 4. stavku 2. ZFPAIP-a, kao i na pravo određenih subjekata na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, navedenih u članku 18. stavku 2. citiranog Zakona. Stoga, iz svega navedenog u zahtjevu žalitelja, prema ocjeni Povjerenika za informiranje, žaliteljev zahtjev sadrži dovoljno podataka iz kojih se može utvrditi na koju se informaciju zahtjev odnosi, a pri tome valja napomenuti da korisnik prava na pristup informacijama ne mora znati točan naziv informacije, datum, brojčanu oznaku određene informacije i sl., već mora navesti one podatke iz kojih se može utvrditi o kojoj se informaciji radi.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenoj odredbi, prvostupanjsko tijelo je u obvezi po zahtjevu korisnika utvrditi koje sve izrađene informacije koje se istim traže ima u svom posjedu, a uvidom u spis predmeta je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo to nije učinilo, nego je od žalitelja tražilo da ispravi zahtjev.

Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti treba utvrditi posjeduje li informaciju koju je žalitelj zatražio, uzimajući pritom u obzir da pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno izradu i stvaranje informacije, a neovisno o tome gdje se unutar tijela javne vlasti informacija nalazi. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje kao izrađene tražene informacije te da za iste postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, uzimajući pritom u obzir odredbu članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Također je potrebno voditi računa da su informacije o potrošnji javnih sredstava, prema članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju, a ima saznanja koje tijelo javne vlasti istu posjeduje, dužno je, sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, zahtjev ustupiti tom drugom tijelu javne vlasti na nadležno rješavanje.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju na način na koji je to zatraženo i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

U odnosu na zahtjev žalitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, isti je neosnovan.

Naime, kako Zakon o pravu na pristup informacijama, a niti Zakon o općem upravnom postupku ne predviđaju mogućnost da Povjerenik za informiranje odlučuje o troškovima žalbenog postupka (kao što je primjerice izričito predviđeno člankom 431. stavkom 2. i 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, 120/16), valjalo je odbiti zahtjev žalitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, odnosno poštarine za slanje žalbe. Kao prilog navedenom, posebno se ukazuje i na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-240/18-6 od 27. rujna 2018. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev za naknadom plaćanja troškova žalbenog postupka te troškova upravnog spora.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan