KLASA: UP/II-008-07/20-01/31
URBROJ: 401-01/04-20-7
Zagreb, 24. veljače 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/651, URBROJ: 251-02-02/014-19-34 od 23. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/651, URBROJ: 251-02-02/014-19-34 od 23. prosinca 2019. godine.
2. Djelomično se omogućava ......... pravo na pristup preslici kartice računa Grada Zagreba broj: 32373000, pod nazivom „Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja“, za razdoblje od 1. do 30. studenog 2017. godine, na način da se u istoj prekriju podaci o osobnim identifikacijskim brojevima odvjetnika fizičkih osoba.
3. Nalaže se Gradu Zagrebu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio dostavu informacije o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima u razdoblju od 1. do 30. studenog 2017. godine po odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona, odnosno jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju u obliku gotovog, izrađenog dokumenta.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-398/19 od 24. listopada 2019. godine, u kojoj se u bitnom navodi sljedeće pravno shvaćanje: „...podaci o isplatama koje je tužitelj izvršio odvjetnicima predstavljaju informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a time je pravilna i daljnja ocjena tuženika da je dopušteno i na zakonu utemeljeno omogućiti pristup zatraženoj informaciji korisniku, na način naveden u izreci tuženikovog rješenja...“. Žalitelj citira odredbu članka 7. stavka 2. točke 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine“, broj 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18), prema kojem proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva financijske imovine i obveza, a osobito potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.) te ukazuje da tražena informacija sadrži podatak o utrošku javnih sredstava pa je ista dostupna bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Smatra da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava pogrešno utvrđeno činjenično stanje jer se prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu na kontu 32373 vode izdaci „Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja“, na kontu 32952 izdaci „Sudske pristojbe“, na kontu 32953 izdaci „Javnobilježničke pristojbe“, na kontu 32961 izdaci „Troškova sudskih postupaka“, na kontu 136xx „Zajmovi trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora“ te na kontu 12912 „Potraživanja za predujmove“ – a što se sve knjiži na temelju vjerodostojnih isprava u smislu članka 10. citiranog Pravilnika. S tim u vezi, žalitelj smatra netočnim navod da bi trebalo provoditi uvid u svaki pojedini predmet i izlučiti dokumentaciju iz svakog pojedinog spisa, s obzirom da se proračunsko knjigovodstvo vodi za obveze po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr. Smatra, ukoliko je tijelo javne vlasti platilo izdatke za „Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja“, da se takvi izdaci knjiže na kontu 32373 te da samim time tražena informacija postoji te da je dostupna na jednostavan način bez provođenja dodatne analize jer je riječ o knjigovodstvenom podatku dostupnom u svakom vremenu. Zaključno, s obzirom na navode tijela javne vlasti da ne posjeduje traženu informaciju, ističe da je traženi podatak dobio točno i na vrijeme od 123 grada – jedinice lokalne samouprave te smatra da je tijelo javne vlasti donošenjem pobijanog rješenja počinilo bitnu povredu upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), jer za svoj stav nije iznijelo odlučne činjenice niti iz kojih provedenih dokaza proizlaze te tvrdnje, već je odluku temeljilo na svojem mišljenju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u dostavljeni prvostupanjski spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. prosinca 2017. godine zatražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima u razdoblju od 1. do 30. studenog 2017. godine po odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima.
Daljnjim uvidom u pobijano rješenje Grada Zagreba KLASA: 008-02/17-002/651, URBROJ: 251-02-02/014-19-34 od 23. prosinca 2019. godine, utvrđeno je da je zahtjev žalitelja za pristup informacijama odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da je žalitelj zatražio informaciju koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona.
Također, u obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se citira odredba članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te se navodi da zatraženu informaciju Grad Zagreb ne posjeduje u obliku gotovog dokumenta, već bi se isti morao izraditi.
U drugostupanjskom postupku utvrđeno je kako je Grad Zagreb postupivši po predmetnom zahtjevu pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje nakon čega je pogrešno primijenio materijalno pravo.
Postupajući po predmetnoj žalbi, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/20-01/31, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 20. siječnja 2020. godine zatražena je od Grada Zagreba dopuna spisa predmeta sa informacijama koje su predmet zahtjeva žalitelja.
Dana 17. veljače 2020. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljen je dopis Grada Zagreba KLASA: 008-02/17-002/651, URBROJ: 251-02-02/014-20-47 od 12. veljače 2020. godine, u prilogu kojeg su Povjereniku za informiranje dostavljene informacije koje su predmet zahtjeva žalitelja.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
O stvaranju nove informacije radilo bi se primjerice kad bi se od prvostupanjskog tijela tražila informacija koji istu nije dužno statistički obrađivati, odnosno kad bi za udovoljavanje zahtjevu za pristup informacijama trebalo izvršiti uvid u pojedini spis predmeta kako bi se došlo do informacije, a što ovdje nije slučaj.
Sukladno članku 7. stavku 2. točki 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine“, broj 124/14, 115/15, 87/16, 3/18 i 126/19) propisano je da proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva financijske obveze i imovina i to: potraživanja i obveze (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti i zateznim kamatama i dr.). Osim toga, u računskom planu koji prilog citiranom Pravilniku, jasno je u odjeljku 323 – Intelektualne i osobne usluge predviđen osnovni račun 32373 – Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Uvidom u dostavljenu karticu računa Grada Zagreba broj: 32373000, pod nazivom „Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja“, za razdoblje od 1. do 30. studenog 2017. godine, utvrđeno je da ista sadrži traženu informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima u razdoblju od 1. do 30. studenog 2017. godine po odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima. Također je utvrđeno da su u navedenom dokumentu zatamnjeni podaci o osobnim identifikacijskim brojevima odvjetničkih društava, odvjetničkih ureda te odvjetnika fizičkih osoba.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetničkim društvima/ odvjetničkim uredima/ odvjetnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije bilo niti dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dio informacije iz koje je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
S obzirom da dostavljena kartica računa Grada Zagreba broj: 32373000, pod nazivom „Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja“, za razdoblje od 1. do 30. studenog 2017. godine, sadrži osobne podatke odvjetnika fizičkih osoba, kao što su podaci o njihovim osobnim identifikacijskim brojevima, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Zaključno, ukazuje se da je u žalbenom postupku uzeta u obzir i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usll-398/19-6 od 24. listopada 2019. godine, kojim je odbijen tužbeni zahtjev Grada Zagreba te je potvrđeno rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/405, URBROJ: 401-01/10-19-2, od 2. srpnja 2019. godine, a kojim je djelomično odobreno ......... pravo na pristup preslici Rashoda i izdataka po poslovnom suradniku, koji sadrži podatke o isplatama odvjetnicima/ odvjetničkim uredima/ odvjetničkim društvima od strane Grada Zagreba za razdoblje od 01. do 31. svibnja 2017. godine, na način da se na istima prekriju podaci o osobnom identifikacijskom broju te računu odvjetnika fizičke osobe.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan