KLASA: UP/II-008-07/19-01/724

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 28. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Svetog Križa Začretje, ........., izjavljene protiv rješenja Državnog inspektorata KLASA: UP/I-008-02/19-01/4, URBROJ: 443-14-2-2-19-3 od 23. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Državnog inspektorata KLASA: UP/I-008-02/19-01/4, URBROJ: 443-14-2-2-19-3 od 23. rujna 2019. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

- Zapisnika Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, KLASA: 351-02/19-03/342, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-4  od 14. lipnja 2019. godine,

na način da se na stranici 2. prekriju adresa i OIB fizičkih osoba ovlaštenih za zastupanje, a na stranici 3 ime i prezime fizičke osobe tužitelja i prijavitelja.

3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Državnom inspektoratu da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 3. rujna 2019. godine, kojim je zatražio presliku zapisnika o sveobuhvatnom inspekcijskom nadzoru po prijavi svjetlosnog onečišćenja provedenom 2019. godine na lokaciji samoposlužne autopraonice Tovernić d.o.o., Sveti Križ Začretje, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 7. i člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što zatražene informacije predstavljaju inspekcijsku tajnu propisanu Zakonom o državnom inspektoratu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pri provođenju testa razmjernosti, a iz razloga što razlog odbijanja zahtjeva isključivo zbog zaštite i čuvanja inspekcijske tajne drži suprotnim Zakonu o pravu na pristup informacijama. Ističe da zatražena informacija ne spada niti u jednu od kategorija informacija na koju bi se mogla primijeniti zakonska ograničenja pristupa informacijama te da bi za informacije o radu odnosno postupanju inspektora trebao postojati javni interes. Navodi da je njegov interes kao pojedinca da se zaštiti od emisija svjetlosnog onečišćenja te da ograničavanje pristupa zatraženoj informaciji može dovesti u sumnju objektivnost i transparentnost rada inspektora, kao i da u prilog tome da se radi o informaciji od javnog interesa ide i to da se traženi Zapisnik odnosi na pitanje javnog zdravlja i zaštite okoliša za koje je međunarodnim ugovorom i zakonskim te ustavnim odredbama određena pojačana obveza transparentnosti. Zaključno navodi kako ne postoje razlozi za ograničenje pristupa traženoj informaciji te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup istoj. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta razvidno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. rujna 2019. godine zatražio od Državnog inspektorata, kao tijela javne vlasti, da mu dostavi sljedeću informaciju: presliku Zapisnika o sveobuhvatnom inspekcijskom nadzoru po prijavi svjetlosnog onečišćenja provedenom 2019. godine na lokaciji samoposlužne autopraonice Tovernić d.o.o., Sveti Križ Začretje. Nadalje, utvrđeno je da je Državni inspektorat po zaprimljenom zahtjevu žalitelju najprije uputio obavijest putem elektroničke pošte u kojoj je naveo se ne može udovoljiti njegovom zahtjevu i uputio ga na članak 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.).

Također je razvidno da je Državni inspektorat povodom navedenog zahtjeva, a nakon novog podneska žalitelja od 17. rujna 2019. godine, donio osporeno rješenje kojim je odbio zahtjev žalitelja, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 7. i člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražene informacije predstavljaju inspekcijsku tajnu propisanu Zakonom o državnom inspektoratu.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je prvostupanjsko tijelo prije donošenja odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da će se pristup informacijama ograničiti radi zaštite i čuvanja inspekcijske tajne propisane Zakonom o državnom inspektoratu.

U žalbenom postupku Državni inspektorat je dopisom KLASA: UP/I-008-02/19-01/4, URBROJ: 443-14-2-2-19-5 od 24. listopada 2019. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, u kojem je kao informacija koja je predmet postupka dostavljen Zapisnik Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, KLASA: 351-02/19-03/342, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-4  od 14. lipnja 2019. godine te kao njegovi prilozi: fotografije lokacije samoposlužne autopraonice Tovernić d.o.o., poziv na glavnu raspravu Poslovni broj: 13. Psp-6/2017, 13. studenoga 2018. godine i nalaz sudskog vještaka ........., Poslovni broj: Psp-6/2017-27, Oznaka N-005/2018 od 6. studenog 2018. godine.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev žalitelja, nakon što je prethodno provelo test razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu postoji Bilješka sa sastanka o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa o zahtjevu za pristup informacijama, KLASA: UP/I-008-02/19-01/4, URBROJ: 443-14-2-2-19-2 23. rujna 2019. godine. Uvidom u navedenu Bilješku utvrđeno je da je u navedenom testu navedeno da su se sudionici sastanka upoznali sa sadržajem zahtjeva za pristup informacijama, odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te odredbama Zakona o državnom inspektoratu, te da je nakon toga utvrđeno da će se zahtjev odbiti sukladno članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zbog zaštite i čuvanja inspekcijske tajne sukladno Zakonu o državnom inspektoratu.

Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup u zahtjevu zatraženoj zatraženoj informaciji, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U odnosu na dokumentaciju koju je prilog predmetnog Zapisnika utvrđeno je da se radi o dokumentaciji iz sudskog postupka u kojem je žalitelj stranka i koje mu po prirodi stvari trebaju biti dostavljene kao stranci u tom postupku, a kako istu žalitelj nije tražio zahtjevom od 3. rujna 2019. godine, navedena dokumentacija nije bila predmet razmatranja u ovom žalbenom postupku, pri čemu se napominje da se time ne dira u pravo žalitelja da istu zatraži novim zahtjevom za pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Državni inspektorat se u osporenom rješenju pozvao na  odredbu članka 57. stavka 6. i 7. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine”, broj 115/18.) kojima je propisano da je Državni inspektorat dužan kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom te da dokumentaciju i podatke iz stavka 6. ovoga članka, prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Uzimajući u obzir navedene odredbe potrebno je istaknuti da se, iako je zakonodavac u članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, se ne radi o apsolutnom razlogu za ograničenje nego o relativnom, a u kojem je slučaju prvostupanjsko tijelo propustilo razmotriti mogućnost pristupa zatraženim informacijama, navodeći kao relevantne samo odredbe Zakona o državnom inspektoratu.

Uvidom u informaciju koja je predmet ovog postupka utvrđeno je kako ista kao mogući razlog za ograničenje pristupa informacijama sadrži osobne podatke fizičkih osoba, i to: ime i prezime i potpis inspektora, ime i prezime sudskog vještaka, imena i prezimena, OIB-e, adrese i potpis ovlaštenih osoba trgovačkog društva Tovernić d.o.o. u kojem se provodio inspekcijski nadzor te ime i prezime fizičke osobe prijavitelja i tužitelja.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U žalbenom postupku uzete su u obzir i odredba članka 6. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu koja propisuje da inspekcijske poslove odnosno službene kontrole u području zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti hrane, GMO-a, vode za ljudsku potrošnju, predmeta opće uporabe, duhanskih i srodnih proizvoda, buke, kemikalija i biocidnih proizvoda te neionizirajućeg zračenja obavljaju sanitarna inspekcija i granična sanitarna inspekcija, te odredba članka 54. stavka 1. navedenog Zakona, kojom je propisano da je inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i/ili drugim propisima kojima je uređeno područje rada inspektora.

Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. U žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama, uz zaštitu određenih osobnih podataka.

Nakon izvršenog uvida u dostavljene informacije, u žalbenom je postupku zaključeno da se Zapisniku Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, KLASA: 351-02/19-03/342, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-4  od 14. lipnja 2019. godine može omogućiti djelomičan pristup na način da se prekriju podaci o adresama i OIB-ima fizičkih osoba ovlaštenih za zastupanje trgovačkog društva kod kojeg se provodio inspekcijski nadzor te ime i prezime fizičke osobe tužitelja i prijavitelja koje je navedeno u istom Zapisniku.

Naime, u odnosu na ime i prezime i potpis inspektora Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite okoliša koji je proveo inspekcijski nadzor, te u odnosu na ime i prezime i potpis direktora trgovačkog društva Tovernić d.o.o., utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite. Međutim, u odnosu na podatke o adresama i OIB-ima fizičkih osoba ovlaštenih za zastupanje trgovačkog društva kod kojeg se provodio inspekcijski nadzor te ime i prezime fizičke osobe tužitelja i prijavitelja utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičke osobe odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi, a kako je to navedeno u točki 2. izreke rješenja.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je to dužno učiniti.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan