KLASA: UP/II-008-07/19-01/811

URBROJ: 401-01/06-20-3

Zagreb, 28. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Klasa: UP I 035-01/19-37/12, Urbroj: 251-66-1700-19-2 od 30. listopada 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Klasa: UP I 035-01/19-37/12, Urbroj: 251-66-1700-19-2 od 30. listopada 2019. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Obrascima IP1, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, obračunskim ispravama za isplatu plaće - naknade za razdoblje od rujna 2015. godine do listopada 2019. godine, za .........;

na način da se omogući pristup nazivu, adresi, OIB-u i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, blagdanu, posebnim uvjetima rada, iznosu bruto plaće, dok se ostali podaci u obračunskim ispravama za isplatu plaće moraju prekriti.

- potvrdi o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za ......... u razdoblju od 16. prosinca 2015. godine do 18. studenoga 2019. godine;

- potvrdi o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za ......... u razdoblju od 23. rujna 2015. godine do 19. srpnja 2019. godine; i

- potvrdi o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za ......... u razdoblju od 4. veljače 2016. godine do 14. veljače 2019. godine,

na način da se na istima prekriju podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju poreznog obveznika, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11.

3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. listopada 2019. godine kojim je tražio preslike isplatnih lista za plaće, stimulacije i druga primanja, djelatnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, jer mu je istim suprotno zakonskim odredbama zapravo odbijen zahtjev i nisu mu dostavljene preslike traženih informacija o raspolaganju javnim sredstvima. Nadalje, žalitelj se poziva na rješenje Povjerenika za informiranje u drugom postupku u kojem je od istog prvostupanjskog tijela zahtjevom tražio istovrsne informacije, kao i na dosadašnju praksu žalbenog tijela u postupcima po žalbama drugih korisnika u kojima se odlučivalo o dostupnosti informacija koje su tražene i u konkretnom slučaju. U nastavku žalitelj navodi kako tijelo javne vlasti izbjegava dostaviti mu tražene informacije te se osvrće na tvrdnje koje u svojim aktima vezano za žalitelja iznosi službenik za informiranje Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, a koje drži neutemeljenima. Zaključno navodi kako je iz njegovih navoda vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama te predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 16. listopada 2019. godine Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. preslike isplatne liste plaća, stimulacije i drugih primanja, prijava podataka o plaći za djelatnika ......... za razdoblje od rujna 2015. godine do dana podnošenja zahtjeva; 2. presliku isplatne liste plaća, stimulacije i drugih primanja, prijava podataka o plaći za djelatnika ......... za razdoblje od rujna 2015. godine do dana podnošenja zahtjeva; i 3. presliku isplatne liste plaća, stimulacije i drugih primanja, prijava podataka o plaći za djelatnicu ......... za razdoblje za razdoblje od rujna 2015. godine do dana podnošenja zahtjeva.

Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu donio osporeno rješenje Klasa: UP I 035-01/19-37/12, Urbroj: 251-66-1700-19-2 od 30. listopada 2019. godine, kojim je odbio zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da informacije koje se traže u konkretnom slučaju sadrže osobne podatke osoba koje imaju pravo na njihovu zaštitu te da nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa nije utvrđeno da bi prevladavao javni interes u odnosu na zaštićene interese pa je stoga zahtjev odbijen zbog zaštite osobnih podataka.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljene su sljedeće informacije: preslike obračuna isplaćenih plaća za u zahtjevu zatraženi period, Obrasci IP1, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu te potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, za djelatnike ........., ......... i .........

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iako je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, uvidom u spis predmeta nije razvidno na koji način je isti proveden odnosno da li je zaista proveden. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako ne preteže javni interes zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev zbog zaštite osobnih podataka.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

S obzirom da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama.

Uvidom u dostavljene Obrasce IP1 te potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, utvrđeno je da iste sadrže osobne podatke zaposlenika navedenog tijela javne vlasti.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu Obrazaca IP1 za zaposlenike ........., ......... i ......... te potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informacijama o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, blagdanu, posebnim uvjetima rada, iznosu bruto plaće te iznosu drugih bruto primitaka isplaćenim od strane tijela javne vlasti.

Naime, razmatranjem sadržaja u zahtjevu traženih informacija, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup informacijama i to na način da je iz istih vidljivo tko su bili djelatnici tijela javne vlasti, datum izrade obračunskih lista te iznosi njihovih bruto plaća, kao i potvrda o drugim bruto primitcima, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer su navedene osobe bile plaćene za svoj rad te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti.

Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na popisu obračunskih lista za ........., ......... i ......... te na potvrdama o drugim bruto primitcima, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan