KLASA: UP/II-008-07/20-01/110

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 12. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Sesveta, ........., izjavljene protiv akta Općine Josipdol KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-02-20-07 od 21. siječnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće                                                  

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv akta Općine Josipdol KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-02-20-07 od 21. siječnja 2020. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim aktom KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-02-20-07 od 21. siječnja 2020. godine Općine Josipdol je ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), povodom njegovog zahtjeva za drugu dopunu ili ispravak informacija, kojim je tražio podatke o nalozima Općine Josipdol kao naručitelja, a koji su bili temelj za obavljanje poslova odnosno poslovnih događaja, dostavljena obavijest sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

Protiv osporenog akta žalitelj je pravovremeno izjavo žalbu u kojoj u bitnome navodi da je istim odbijen dio njegovog zahtjeva za pristup informacijama koji je prvotno podnio dana 29. listopada 2019. godine te povodom kojeg je tražio nadopune dana 2. prosinca 2019. godine te 7. siječnja 2020. godine te da ga osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi da je u prvom zahtjevu zatražio od Općine Josipdol informaciju o svim ugovorima i poslovnim događajima (ponuditelja i podisporučitelja) između Općine Josipdol i trgovačkog društva „Ceste Karlovac” za period od 21. svibnja 2017. godine do 29. listopada 2019. godine, kao i podatke o plaćanjima koja su proizašla iz takvih dužničko-vjerovničkih odnosa (analitičku karticu). Nadalje, navodi kako je od tijela javne vlasti uz odgovor KLASA:008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-02-19-02 od 19. studenoga 2019. godine zaprimio određene informacije (Odluku Općinskog vijeća Općine Josipdol, Ugovor o povjeravanju poslova na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih površina i analitičke kartice za 2017., 2018. i 2019. godinu). Također, navodi da je smatrajući da se radi o nepotpunoj informaciji dana 2. prosinca 2019. godine podnio zahtjev za dopunu informacije kojim je zatražio dostavu Ponudbenog troškovnika sa jediničnim cijenama koji je sastavni dio ugovora koji mu je dostavljen te informaciju o svim poslovnim događajima između Općine Josipdol i trgovačkog društva „Ceste Karlovac”, obzirom da je iz dostavljenih mu analitičkih kartica vidljivo 15 financijskih transakcija u traženom razdoblju, ali bez informacije koji poslovni događaji su bili temelj financijskog knjiženja. Nadalje, navodi kako mu je aktom KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-01-19 od 19. prosinca 2019. godine dostavljen Ponudbeni troškovnik sa jediničnim cijenama za održavanje nerazvrstanih cesta i javno prometnih površina a za traženu informaciju o poslovnim događajima preslike 14 računa privremenih situacija i 1 završne okončane situacije sa zbirnim prikazom izvršenih radova i utroškom materijala te specificiranim stavkama obračunatih sukladno troškovniku zasebno za svaki poslovni događaj. S obzirom da u toj dokumentaciji nije bilo razvidno o kojim se točno poslovnim događajima radi, navodi kako je 7. siječnja 2020. godine podnio novi zahtjev za dopunu informacije povodom kojeg mu je dostavljen osporeni akt koji smatra odbijajućim rješenjem, a u kojem je tijelo javne vlasti mišljenja da je svojim zahtjevom tražio uvid u cjelokupni spis predmeta, pa se stoga navedeni zahtjev ne može smatrati zahtjevom za pristup informacijama. Ističe da mu je navedenim aktom uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što predmetnim zahtjevom za dopunu informacije nije zatražen uvid u cjelokupni spis predmeta, iz razloga što je u vrijeme važenja Ugovora o poslovnoj suradnji između Općine Josipdol i trgovačkog društva „Ceste Karlovac” (od 18. lipnja 2015. godine do 31. prosinca 2018. godine) bilo ukupno 33 poslovna događaja a da se njegov zahtjev odnosi isključivo na period od 21. svibnja 2017. godine do 29. listopada 2019. godine u kojem je bilo 15 poslovnih događaja. Također, ističe da prvostupanjsko tijelo pogrešno smatra da informacije o tome gdje i kada su izvršeni radovi za 15 poslovnih događaja te o nalozima koji su bili, ili bi trebali biti temelj za obavljanje tih poslovnih događaja predstavljaju uvid u spis. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. listopada 2019. godine od Općine Josipdol zatražio sljedeće informacije: „za period od 21. svibnja 2017. godine do 29. listopada 2019. godine traži podatke o svim ugovorima i poslovnim događajima (i ponuditelja i podisporučitelja poslova) između subjekata Općina Josipdol i trgovačkog društva „Ceste Karlovac” d.d. OIB: 30218158872. Također mi za tražene ugovore i poslovna događanja dostavite podatke o plaćanjima koja su proizašla iz takvih dužničko-vjerovničkih odnosa (analitičku karticu)”. Također je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva Općina Josipdol aktom KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-02-19-02 od 19. studenoga 2019. godine žalitelju dostavila Odluku Općinskog vijeća Općine Josipdol od 1. lipnja 2015. godine o izboru osobe za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta, koja je i javno objavljena na službenim internetskim stranicama Općine Josipdol, Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih površina na području Općine Josipdol te analitičke kartice dobavljača za 2017., 2018. i 2019. godinu, sa određenim zatamnjenim podacima te ga je izvijestila da ne posjeduje podatke o podisporučiteljima. Nadalje, utvrđeno je da je žalitelj nakon što je zaprimio navedenu dokumentaciju, podneskom od 28. studenoga 2019. godine, podnio zahtjev za dopunu informacije u kojem je zatražio dostavu ponudbenog troškovnika sa jediničnim cijenama koji je sastavni dio dostavljenog mu ugovora te podatke o svim poslovnim događanjima između subjekata Općina Josipdol i trgovačkog društva „Ceste Karlovac” d.d odnosno navođenje svih poslovnih događaja koji su bili temelj financijskog knjiženja. Iz spisa predmeta je utvrđeno da je Općina Josipdol povodom navedenog zahtjeva za dopunu informacije aktom KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-01-19 od 16. prosinca 2019. godine dostavila žalitelju Ugovoreni ponudbeni troškovnik sa jediničnim cijenama za održavanje nerazvrstanih cesta javno prometnih površina za razdoblje od 2015. do 2019. godine uz preslike okončanih situacija za traženo razdoblje.

Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je nakon što je zaprimio gore navedene informacije, žalitelj zahtjevom za dopunu informacije od 2. siječnja 2020. godine zatražio podatke iz kojih bi bilo vidljivo gdje na području Općine i kada je trgovačko društvo „Ceste Karlovac” d.d. obavljalo poslove sukladno obračunima privremenih situacija koji su mu dostavljeni te podatke o nalozima naručitelja Općine Josipdol a koji bi bili ili su trebali biti temelj za obavljanje poslova odnosno poslovnih događaja. Također je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva Općina Josipdol žalitelju dostavila osporeni akt KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 2133/13-0220-07 od 21. siječnja 2020. godine, protiv kojeg je uložio žalbu u konkretnom slučaju. U citiranom aktu Općina Josipdol je temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, obavijestila žalitelja da mu nisu u mogućnosti dostaviti zatražene podatke iz razloga što zahtjevom traži uvid u cjelokupni spis predmeta a što se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

U žalbenom postupku Općina Josipdol je aktom KLASA: 008-01/20-01/03, URBROJ: 2133/13-0220-01 od 6. veljače 2020. godine Povjereniku za informiranje dostavila spis predmeta na nadležno postupanje. U citiranom je aktu Općina Josipdol navela kronologiju postupanja po zahtjevima žalitelja te se očitovala kako je žalitelju dostavljena sva tražena dokumentacija kojom raspolaže tijelo javne vlasti, a koja se odnosi na predmetno traženje. U navedenom je aktu pojašnjeno da je člankom 4. Ugovora o povjeravanju komunalnih poslova propisano da se obavljanje komunalnih poslova iz članka 2. ovog ugovora vrši temeljem usmenog i pisanog naloga od strane naručitelja te da se u razgovoru s Općinskim načelnikom, koji je sukladno zakonskim propisima jedini odgovoran i ovlašten za izdavanje naloga i izvršavanje proračuna, došlo do saznanja da su nalozi trgovačkom društvu „Ceste Karlovac” d.d. izdavani usmenim putem sukladno stvarnim potrebama prilikom obilaska terena, obzirom da Općinski načelnik građevinski inženjer sa 38 godišnjim radnim iskustvom u građenju i održavanju u cestogradnji odnosno da su svi nalozi izdani prema utvrđenim potrebama na terenu da se izbjegnu dodatni troškovi, a sve u dogovoru i konzultaciji s ovlaštenim nadzornim inženjerom. U citiranom je očitovanju istaknuto da obzirom na činjenicu da su u zahtjevu zatraženi nalozi davani usmeno, nije moguće žalitelju dostaviti dokument koji ne postoji. Također je navedeno kako su u Općini Josipdol zaprimljene obračunske situacije o izvedenim radovima na održavanju nerazvrstanih cesta koje su ovjerene od strane nadzornog inženjera, izvođača i naručitelja i kao takve predstavljaju vjerodostojan dokument na temelju kojeg su vršena knjiženja i isplate iz proračuna. U navedenom je aktu zaključno je istaknuto kako je iz spisa predmeta vidljivo da su žalitelju dostavljene preslike svih dokumenata kojima raspolažu osim „usmenih naloga Općinskog načelnika” danih izvođačima radova putem nadzornog inženjera s kojima ne raspolažu.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.

U članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

U odnosu na način rješavanja zahtjeva žalitelja u konkretnom slučaju, u žalbenom je postupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo nakon što je utvrdilo da ne posjeduje izrađene informacije koje su se tražile u zahtjevu za dopunu informacije od od 2. siječnja 2020. godine prilikom donošenja odluke primijenilo neodgovarajuću zakonsku odredbu odnosno dostavilo je žalitelju obavijest temeljem gore citirane odredbe članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili uvezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

S obzirom na navedenu odredbu, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke, ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Posebno se napominje da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji u slučaju kada je njezino postojanje kod istog tijela javne vlasti nedvojbeno utvrđeno.

U članku 23. stavku 5. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

Uzimajući u obzir sve navedeno te da je Općina Josipdol po ranijem zahtjevu za dopunu informacije žalitelju omogućila pristup zatraženim informacijama koje je imala u svom posjedu i da je žalitelj u predmetnom zahtjevu za dopunu informacija samo ponovio isto traženje, u žalbenom je postupku zaključeno da, iako je tijelo u pogledu zahtjeva žalitelja u konkretnom slučaju trebalo donijeti rješenje temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što je propustilo učiniti, navedeni nedostatak nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

Stoga je na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari te je stoga odlučeno kako je žalba neosnovana.

Naime, člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan