KLASA: UP/II-008-07/19-01/248

URBROJ: 401-01/06-20-9

Zagreb, 12. veljače 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Vrbovske, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: UP/I-008-01/19-02/4, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. veljače 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 2. rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: UP/I-008-01/19-02/4, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. veljače 2019. godine.

2. Djelomično se odobrava ........., vezano za postupak donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa, pravo na pristup preslikama:

- Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Jelsa II, Konačni prijedlog, ožujak 2018. godine, Naručitelj: Općina Jelsa, Izrađivač: URBOS d.o.o. Split - na koji je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo Suglasnost Općini Jelsa aktom KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine,

na način da se na dokumentaciji koju sadrži navedeni konačni prijedlog prekriju OIB, adrese prebivališta, brojevi mobitela, e-mail adrese fizičkih osoba te vlastoručni potpisi osoba koje nisu ovlaštene za zastupanje.

3. Odbija se zahtjev za pristup informacijama ......... u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U točki 1. izreke osporenog rješenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja  djelomično je usvojen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za dopunu i ispravak informacije na način da su korisniku dostavljene preslike akata navedenog tijela javne vlasti -dopisa KLASA: 350-02/16-11/61, URBROJ: 531-05-1-16-2 od 13. siječnja 2017. godine te Suglasnosti KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-1-18-4 od 23. srpnja 2018. godine.

Točkom 2. osporenog rješenja odbijen je zahtjev žalitelja u preostalom dijelu koji se odnosi na dostavu preslike Konačnog prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Jelsa na koji je Ministarstvo izdalo suglasnost aktom KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine, temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. navedenog Zakona.

Protiv navedenog rješenja u dijelu u kojem mu je odbijen zahtjev žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu podnosi iz svih zakonskih razloga. Nadalje navodi kako je Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja podnio zahtjev za pristup informacijama 23. siječnja 2019. godine, povodom kojeg je zaprimio obavijest KLASA: 008-01/19-01/19, URBROJ: 531-08-19-3 od 31. siječnja 2019. godine, nakon čega je podnio zahtjev za dopunu odnosno ispravak informacije o kojem je odlučeno osporenim rješenjem. Žalitelj ističe kako je navedeno rješenje protivno zakonskim propisima te kontradiktorno, obzirom da se prvostupanjsko tijelo u istom poziva na odredbu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te na članke 64., 65., 81. i 208. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine”, broj 153/13., 65/17. i 114/18.), koje u nastavku citira, ali je pri tome izgubilo iz vida dvije okolnosti. Pojašnjava da se članak 1. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi na na one sudske upravne i druge postupke u kojima tražitelj informacije ima položaj stranke ili druge osobe kojoj se informacije mora pružiti po propisima koji reguliraju te postupke, a da u konkretnom slučaju on nema svojstvo stranke već traži informaciju koja bi trebala biti općenito dostupna svima. Nadalje, ističe da je prvostupanjsko tijelo moralo, a nije, učiniti dostupnim javnosti prostorni plan tijekom njegove izrade (u što spada i postupak izdavanja odnosno uskraćivanja suglasnosti na nacrt plana) na način da je trebalo objaviti njegov elektronički oblik. Također, navodi kako prvostupanjsko tijelo nije uočilo da se dio postupka izrade Prostornog plana provodi upravo kod tog tijela kao i da njegov zahtjev nije bio upućen Općini Jelsa nego upravo Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja o postupku koji je provodilo vezano za davanje odnosno uskraćivanje suglasnosti na predmetni prostorni plan, pa je stoga navedeno tijelo javne vlasti u onom dijelu u kojem se provodio postupak izrade plana bilo dužno omogućiti pristup informacijama sukladno gore navedenim odredbama Zakona o prostornom uređenju. Žalitelj ističe kako je nejasan stav prvostupanjskog tijela u kojem nastoji ukazati da mu nije dužno omogućiti pristup traženim informacijama, da bi mu ipak omogućilo pristup aktima prvostupanjskog tijela kojima je suglasnost bila prvotno uskraćena a nakon toga izdana, jer on te informacije u svom zahtjevu nije ni tražio. Stoga žalitelj postavlja pitanje kako je moguće da akti koji su nastali kao rezultat postupka koji se vodio pred prvostupanjskim tijelom mogu biti informacija koja se može omogućiti žalitelju, a s druge strane oni dokumenti na temelju kojih su ti akti doneseni nisu informacije kojima se može omogućiti pristup te zaključuje da je osporeno rješenje samo sebi kontradiktorno. Zaključno žalitelj navodi razloge traženja informacija iz zahtjeva te da ga je prvostupanjsko tijelo neopravdano uputilo da iste informacije traži od tijela javne vlasti koje je donijelo predmetni prostorni plan, obzirom da postupak nastajanja istog smatra upitnim. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. siječnja 2019. godine, od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće informacije: 1. moli da mu se dostavi Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa (grafički i tekstualni dio t.j. sve materijale koji su im dostavljeni na uvid kod traženja suglasnosti) na koji je Ministarstvo odbacilo suglasnost aktom KLASA: 350-02/16-11/61, URBROJ: 531-05-1-2 od 13. siječnja 2017. godine, i 2. Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa (grafički i tekstualni dio t.j. sve materijale koji su im dostavljeni na uvid kod traženja suglasnosti) na koji je Ministarstvo izdalo Suglasnost aktom KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine. Također, moli da mu se navedena dokumentacija po mogućnosti dostavi na uvid u digitalnom obliku ili da ga se izvijesti kada u nju može izvršiti uvid, uz napomenu da će podmiriti moguće troškove po obavijesti.

Nadalje, utvrđeno je da je po navedenom zahtjevu Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja žalitelju dostavilo obavijest KLASA: 008-01/19-01/19, URBROJ: 531-08-19-3 od 31. siječnja 2019. godine, u kojoj je u bitnome žalitelj upućen da se za dobivanje tražene dokumentacije obrati Općini Jelsa a također i da nadzor prostornog plana može inicirati od strane Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. U navedenoj je obavijesti također navedeno kako je Općina Jelsa kao jedinica lokalne samouprave samostalna u odlučivanju o pitanjima iz svoga djelokruga te da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja nema nadležnost sudjelovanja u izradi prostornih planova lokalne samouprave, već sukladno članku 108. Zakona o prostornom uređenju provodi postupak izdavanja suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana u pogledu usklađenosti sa odredbama navedenog Zakona te propisima koji su doneseni na temelju istog te da pri tome ne može utjecati na odabir i svrsishodnost planiranih rješenja osim u slučaju suprotnosti sa zakonskim odredbama.

Daljnjim uvidom u spis je utvrđeno da je žalitelj nakon zaprimanja citirane obavijesti od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije od 16. veljače 2019. godine, koji je kod navedenog tijela javne vlasti zaprimljen 20. veljače 2019. godine, ponovio svoje traženje iz gore navedenog zahtjeva od 24. siječnja 2019. godine, pri čemu navedeni zahtjev sadrži i prigovor zbog tzv. „šutnje administracije” upućen čelniku tijela javne vlasti, a u kojem je pojasnio razloge traženja informacija iz zahtjeva  upravo od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Također je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/19-02/4, URBROJ: 531-08-19-1 od 25. veljače 2019. godine kojim je u točki 1. usvojen zahtjev žalitelja u pogledu preslike akata navedenog tijela javne vlasti - dopisa KLASA: 350-02/16-11/61, URBROJ: 531-05-1-16-2 od 13. siječnja 2017. godine te Suglasnosti KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-1-18-4 od 23. srpnja 2018. godine, a u točki 2. odbijen zahtjev žalitelja u preostalom dijelu koji se odnosi na dostavu preslike Konačnog prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Jelsa na koji je navedeno Ministarstvo izdalo suglasnost aktom KLASA: 350-02/18-11/4, URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine, temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. navedenog Zakona.

Iz obrazloženja osporenog rješenja je razvidno da je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja omogućilo žalitelju pristup informacijama u pogledu određenih akata sukladno članku 23. stavku 1. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da je u dijelu odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona. U istom su rješenju navedene odredbe Zakona o prostornom uređenju, pri čemu je istaknuto da je navedenim propisom uređeno područje dostupnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja, te je s time u vezi citirana odredba članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano u kojim slučajevima se ne primjenjuje Zakona o pravu na pristup informacijama. Također je navedeno kako je člankom 64. Zakona o prostornom uređenju definirano da prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade, donošenja i važenja, da je člankom 65. stavkom 2. navedenog Zakona definirano kako dostupnost javnosti analognog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava nositelj izrade prostornog plana u svojem sjedištu, a u stavku 4. da dostupnost javnosti donesenog prostornog plana lokalne razine u analognom obliku osigurava upravno tijelo u svojem sjedištu, kao i da je nositelj izrade u predmetnom slučaju Općina Jelsa. Nadalje, navedeno je kako je Općina Jelsa kao jedinica lokalne samouprave samostalna u odlučivanju po pitanjima iz svog djelokruga, kao i da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja nema nadležnost sudjelovanja u izradi prostornih planova lokalne samouprave, već sukladno odredbama članka 108. Zakona o prostornom uređenju provodi postupak izdavanja suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana u pogledu usklađenosti s odredbama Zakona i propisima donesenim na temelju istog te da pri tome ne može utjecati na odabir i svrsishodnost planiranih rješenja, osim u slučaju njihove suprotnosti sa zakonskim odredbama te da se ukoliko postoji sumnja u zakonitost donošenja prostornog plana u tom slučaju nadzor plana inicira kod Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Zaključno je navedena odredba članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je sukladno svemu navedenom odlučeno kao u izreci rješenja.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.

Naime, da bi prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev za dopunu ili ispravak informacije iz razloga što nema osnove za njezinu dopunu ili ispravak, pretpostavka je da je ranije postojao zahtjev za pristup informacijama po kojem je žalitelju omogućen pristup informacijama, no navedeno ne proizlazi iz činjenica koje su utvrđene u dokumentaciji iz spisa predmeta. Iz spisa predmeta je razvidno da je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio precizno određene i izrađene te dovršene informacije, koje mu u istom postupku nisu omogućene, nego mu je dostavljen odgovor, nakon kojeg je zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije ponovo zatražio iste informacije. Iz spisa predmeta je također vidljivo da je prvostupanjsko tijelo u 1. točki izreke osporenog rješenja žalitelju omogućilo pristup informacijama koje on u niti jednom od dva navedena zahtjeva u konkretnom slučaju nije tražio odnosno razvidno je da mu je prvostupanjsko tijelo omogućilo pristup aktima koje je on sam u zahtjevu naveo kao dokumente koji su nastali nakon traženja suglasnosti na Konačne prijedloge Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa koje je tražio i u zahtjevu za pristup informacijama od 24. siječnja 2019. godine i u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije od 16. veljače 2019. godine. Također, iz spisa predmeta je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju uopće nije odlučilo u pogledu traženja žalitelja koje se odnosi na Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa (grafički i tekstualni dio t.j. sve materijale koji su im dostavljeni na uvid kod traženja suglasnosti) na koji je Ministarstvo odbacilo suglasnost aktom KLASA: 350-02/16-11/61, URBROJ: 531-05-1-2 od 13. siječnja 2017. godine.

U žalbenom postupku Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je aktom KLASA: UP/I-008-01/19-02/4, URBROJ: 531-08-19-7 od 21. svibnja 2019. godine, kao nadopunu spisa predmeta dostavilo Povjereniku za informiranje kao informacije koje su predmet ovog postupka originale spisa KLASA: 350-02/16-11/61 u kojem je navedeno tijelo javne vlasti odbacilo suglasnost na konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa dopisom URBROJ: 531-05-1-2 od 13. siječnja 2017. godine te spisa KLASA: 350-02/18-11/4 u kojem je izdalo suglasnost na konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa dopisom URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine, čiji su sastavni dio i informacije koje je žalitelj tražio u predmetnom zahtjevu.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, a također i utvrdio da li se pristup tim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

U članku 4. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13. i 65/17.) je propisano da se na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informacijama.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Člankom 14. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu sa Zakonom. Sukladno članku 14. stavku navedenog 3. Zakona, javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu javnopravna tijela i pravne osobe koje čuvaju za tijela, a koji nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu. Člankom 94. stavkom 1. istog Zakona o prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.

S obzirom na ranije citiranu odredbu članka 4. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju razvidno je da korisnici, bez obzira na jesu li bili sudionici javnog izlaganja, mogu zatražiti dokumentaciju iz postupka izmjena i dopuna Prostornog plana jedinice lokalne samouprave putem zahtjeva za pristup informacijama.

U žalbenom postupku je izvršen uvid u spis predmeta KLASA: 350-02/16-11/61 u kojem je vezano za Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja uskratilo suglasnost aktom KLASA: 350-02/16-11/61, URBROJ: 531-05-1-2 od 13. siječnja 2017. godine. Nakon izvršenog uvida u dokumentaciju navedenog spisa, u žalbenom postupku nije utvrđen prevladavajući javni interesa za dostupnošću navedene informacije. Naime, obzirom da je u tom slučaju na predložene izmjene i dopune Prostornog plana od strane Općine Jelsa nadležno tijelo odbilo dati suglasnost, slijedom navedenog postupak donošenja istih nije mogao ni biti dovršen.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u spis Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: 350-02/18-11/4 u kojem je navedeno tijelo izdalo suglasnost na Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa dopisom URBROJ: 531-05-18-4 od 23. srpnja 2018. godine. Uvidom u navedeni spis utvrđeno je da isti sadrži u predmetnom zahtjevu zatraženu informaciju - Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Jelsa II, Konačni prijedlog, ožujak 2018. godine, Naručitelj: Općina Jelsa, Izrađivač: URBOS d.o.o. Split. Razmatranjem mogućih razloga za ograničenje pristupa informacijama, utvrđeno je da dokumentacija navedenog Konačnog prijedloga sadrži osobne podatke fizičkih osoba (imena i prezimena, OIB, adrese prebivališta, broj mobitela te vlastoručne potpise) pa je u žalbenom postupku valjalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, te razmotriti je li moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama.

Naime, odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.4.2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

S obzirom na sve navedene odredbe jasno je da interes javnosti u pogledu izmjena i dopuna prostornog plana u konkretnom slučaju ne može biti ograničen isključivo na mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, već interes javnosti postoji kroz cijeli navedeni postupak.

Nakon izvršenog uvida u Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Jelsa II, Konačni prijedlog, ožujak 2018. godine, Naručitelj: Općina Jelsa, Izrađivač: URBOS d.o.o. Split te razmatranja razloga za ograničenje pristupa informaciji zbog zaštite osobnih podataka, u žalbenom je postupku utvrđeno kako je moguće žalitelju djelomično odobriti pristup informacijama na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

Naime, u odnosu na imena i prezimena službenih osoba, ovlaštenih osoba za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Jelsa, ističe se da su službene osobe i čelnik Općine Jelsa te drugih tijela javne vlasti njihovi zaposlenici čije se plaće isplaćuju iz javnih sredstava, kao što su i osobe ovlaštene za izradu navedene dokumentacije plaćene za posao od jedinice lokalne samouprave kao naručitelja, pa je imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona u žalbenom postupku odlučeno kako u odnosu na navedene osobne podatke javnost ima pravo znati imena i prezimena tih osoba. Također, u odnosu na imena i prezimena fizičkih osoba koje su davale primjedbe u postupku donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa u žalbenom je postupku zaključeno da nema mjesta ograničenju pristupa navedenim informacijama zbog zaštite osobnih podataka, budući se radi o javnoj raspravi, a izvješće o kojoj se sukladno zakonskim propisima mora javno objaviti te koje sadrži i imena i prezimena fizičkih osoba koje su svojim primjedbama sudjelovale u javnoj raspravi.

Osim toga, ističe se da je pretragom internetskih sadržaja utvrđeno da je na službenim internetskim stranicama Općine Jelsa na poveznici http://jelsa.hr/web/index.php/2-uncategorised/100-prostorni-plan-opcine-jelsa-2 javno objavljen veći dio tih informacija informacija koje su dio dokumentacije koju u konkretnom slučaju žalitelj traži od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Međutim, u odnosu na druge osobne podatke fizičkih osoba koji su također navedeni u informacijama koje su predmet ovog postupka kao što su OIB, adrese prebivališta, adrese elektroničke pošte, broj mobitela te vlastoručne potpise osoba koje nisu ovlaštene za zastupanje, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se napominje da je člankom 19. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade. U stavku 3. navedenog članka je propisano da će Kriterije za određivanje visine naknade i način naplate naknade iz stavka 2. ovog članka propisati Povjerenik.

U članku 3. stavku 1. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14) je propisano da će visinu naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave za usluge koje nisu navedene u članku 2. ovih Kriterija, tijelo javne vlasti odrediti na način da u visinu naknade zaračuna prosječnu tržišnu cijenu za uslugu, trošak amortizacije koje ima tijelo javne vlasti te trošak poštanskih usluga. Člankom 4. stavkom 1. navedenih Kriterija je propisano da će tijelo javne vlasti dostaviti korisniku informaciju po primitku dokaza o izvršenoj uplati.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                                                                       

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan