KLASA: UP/II-008-07/19-01/776
URBROJ: 401-01/10-20-9
Zagreb, 29. siječnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske komore dentalne medicine, KLASA: UP/I-034-02/19-20/01, URBROJ: 497-01/02-19/02 od 23. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske komore dentalne medicine, KLASA: UP/I-034-02/19-20/01, URBROJ: 497-01/02-19/02 od 23. rujna 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dokumenta Kartice dobavljača Hrvatske komore dentalne medicine za 2018. godinu.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dokumenta Kartice protukonta za 2018. godinu - intelektualne i osobne usluge.
4. Nalaže se Hrvatskoj komori dentalne medicine da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) kojim je tražila popis 10 osoba (uključujući pravne i fizičke) kojima je Hrvatska komora dentalne medicine u kumulativu isplatila najveći novčani iznos u 2018. godini, te popis svih fizičkih i pravnih osoba kojima su u 2018. godini isplaćena sredstva sa rashodne stavke „Intelektualne i osobne usluge“, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju preteže faktor ograničenja ustupanja traženih informacija.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je podnijela žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu ulaže zbog pogrešne primjene članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima. Također ističe, da ukoliko se ne radi o javnim sredstvima, da test razmjernosti i javnog interesa nije pravilno proveden. Smatra da se u konkretnom slučaju radi o javnom interesu, a ne samo interesu javnosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 29. kolovoza 2019. godine tražila dostavu sljedećih informacija:
U odnosu na točku 2. zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je žaliteljici dopisom, KLASA: UP/I-034-02/19-20/01, URBROJ: 497-01/02-19/02 od 26. rujna 2019. godine, dostavilo podatak o isplaćenim donacijama u 2018. godini.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, zajedno sa informacijama koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informacijama, ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja te provedenog testa razmjernosti, proizlazi da prvostupanjsko tijelo u bitnom smatra da pretežu razlozi protiv ustupanja informacija, odnosno da bi moglo doći do ugrožavanja prava na zaštitu osobnih podataka, štetnih posljedica za gospodarski interes prvostupanjskog tijela, povrede poslovne tajne, te da bi se objavom, odnosno pružanjem informacije narušila poslovna suradnja Komore.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prema članku 42. Zakona o dentalnoj medicini („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08, 120/09), Hrvatska komora dentalne medicine obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar doktora dentalne medicine u Republici Hrvatskoj, vodi registar dentalnih tehničara i dentalnih asistenata, daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalni rad doktora dentalne medicine, daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad dentalnih tehničara i dozvola za rad dentalnih asistenata, obavlja stručni nadzor nad radom doktora dentalne medicine (u dentalnim ordinacijama, grupnoj praksi, zdravstvenim ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost dentalne medicine), obavlja stručni nadzor nad radom dentalnih tehničara i dentalnih asistenata, određuje najniže cijene rada doktora dentalne medicine izvan mreže javne zdravstvene službe te određuje najnižu cijenu rada dentalnog tehničara.
Prema članku 48. stavku 1. Zakona prihodi Komore su članarina i drugi prihodi ostvareni djelatnošću Komore. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se iz državnog proračuna RH osiguravaju sredstva za izvršenje poslova iz članka 42. podstavka 5. i 6. navedenog Zakona.
Nadalje, presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, UsII-2/16 od 13. svibnja 2016. godine odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/15-01/253, URBROJ: 401-01/11-15-08 od 01. prosinca 2015. godine, kojim je korisniku omogućen pristup informaciji o bruto plaći predsjednice Hrvatske komore fizioterapeuta.
U navedenoj presudi Visoki upravni sud Republike Hrvatske je istaknuo da je Hrvatska komora fizioterapeuta pravna osoba s javnim ovlastima, koja se, između ostalog, financira iz državnog proračuna, te da je predsjednik Hrvatske komore fizioterapeuta osoba za koju je podatak o bruto plaći dostupan javnosti, iz kojeg razloga je pravilno Povjerenik za informiranje temeljem članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama poništio prvostupanjsko rješenje.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, radi se o bitno istovrsnom predmetu (i prvostupanjsko tijelo se također financira iz članarina sukladno članku 87. Statuta, koji je dostavljen Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku, a sukladno članku 31. stavku 2. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/08) sredstva za nadzor nad stručnim radom fizioterapeuta se osiguravaju iz državnog proračuna, dakle, jednako kao i u slučaju prvostupanjskog tijela).
U takvoj situaciji, Povjerenik za informiranje ne nalazi razloga za odstupanje od svoje ranije prakse, kao i prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, te smatra da u konkretnom slučaju dolazi do primjene odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se prvostupanjsko tijelo, između ostalog financira i iz javnih sredstava, a kako je to ranije obrazloženo.
Nadalje, odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jasno određuje da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima automatski dostupne javnosti, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, iz kojeg je razloga neodlučno pozivanje prvostupanjskog tijela na zakonska ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Podatak o raspolaganju javnim sredstvima uključuje pravo na informaciju o iznosu isplate, kao i osobi kojoj je isplata izvršena, a radi jačanja načela transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti.
Vezano za ugovor između Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i Hrvatske komore dentalne medicine, KLASA: 404-01/18-10/18, URBROJ: 534-08/1-18-01 od 05. veljače 2018. godine, ističe se da iz članka IV. Ugovora proizlazi da će se iz proračuna Hrvatskoj komori dentalne medicine isplatiti iznos od 70.000,00 kn za provedbu inspekcijskog nadzora u cilju službene kontrole i stručni nadzor strukovnih komora, pozicija 3237 – Intelektualne i osobne usluge.
S obzirom na to da žaliteljica traži i podatak o isplatama u odnosu na intelektualne i osobne usluge, tada je nedvojbeno da se radi o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na informaciju koju žaliteljica traži pod točkom 1. zahtjeva za pristup informacijama, Povjereniku za infomiranje su dostavljene kartice dobavljača za 2018. godinu.
Uvidom u navedeni dokument utvrđeno je da isti dokument sadrži sljedeće stavke: podatak o dobavljaču (pravna ili fizička osoba), datum, valuta, temeljnica-opis, dokument, KUF, duguje potražuje te saldo.
Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
Uzimajući u obzir gore navedeno, žaliteljici je dostavljena konto kartica za 2018. godinu, iz koje sama žaliteljica može utvrditi kojim je pravnim i fizičkim osobama kumulativno isplaćen najveći iznos, jer sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup ne postoji obveza tijela javne vlasti da izrađuje analize niti obavlja dodatne aktivnosti.
U odnosu na informaciju koju žaliteljica traži pod točkom 3. zahtjeva za pristup informacijama, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen dokument pod nazivom „kartice protukonta“, koji sadrži sljedeće stavke: datum, temeljnica, dobavljač, KUF, i neto duguje, te sadrži podatke o isplatama koji se tiču intelektualnih i osobnih usluga (broj 4257).
S obzirom da se navedeni dokumenti ne sadrže podatke na koje bi se moglo primijeniti neko od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona, žaliteljici se u cijelosti omogućuje pristup istim u cijelosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr.sc. Zoran Pičuljan