KLASA: UP/II-008-07/20-01/50
URBROJ: 401-01/06-20-2
Zagreb, 21. siječnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zadra, Put ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/19-29/04, URBROJ: 251-375/02-05-19-20 od 11. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/19-29/04, URBROJ: 251-375/02-05-19-20 od 11. prosinca 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:
- Obrascu IP1, obračunu isplaćene plaće/naknade plaće, za mjesec ožujak 2019. godine, radnici .........,
na način da se omogući pristup nazivu, adresi, OIB-u i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, blagdanu, posebnim uvjetima rada, iznosu bruto plaće, dok se ostali podaci u obračunskoj ispravi za isplatu plaće moraju prekriti.
3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.
4. Nalaže se Hrvatskoj psihološkoj komori, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 29. studenoga 2019. godine kojim je zatražio dostavu IP obrasca koji sadrži informaciju o isplaćenoj plaći u ožujku 2019. godine za ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 3., iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kronologiju postupanja prvostupanjskog tijela po njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 1. lipnja 2019. godine te drugostupanjskog tijela po njegovoj žalbi koju je podnio protiv rješenja KLASA: UP/I-034-03/19-29/04, URBROJ: 251-375/02-05-19-3 od 1. srpnja 2019. godine, povodom kojeg je Povjerenik za informiranje donio rješenje UP/II-008-07/19-01/658, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 28. listopada 2019. godine, kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje i kojim mu je djelomično omogućen pristup informacijama. Navodi da je, obzirom da u navedenom drugostupanjskom rješenju nije bila navedena zaposlenica prvostupanjskog tijela ........., za koju mu prvostupanjsko tijelo sukladno izreci citiranog rješenja nije dostavilo IP1 obrazac, podnio zahtjev za dopunu informacije kojim je zatražio i taj obrazac. Nadalje, navodi kako mu je prvostupanjsko tijelo osporenim rješenjem neosnovano odbilo zahtjev s obrazloženjem da je u gore citiranom rješenju Povjerenika za informiranje odobren pristup informacijama za točno navedene osobe, ali ne i za ......... Zaključno navodi kako je Hrvatska psihološka komora trebala usvojiti njegov zahtjev za dopunu informacije i omogućiti mu pristup traženoj informaciji na isti način kao i za ostalih 7 radnika. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 1. lipnja 2019. godine Hrvatskoj psihološkoj komori, kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je, između ostalog, pod točkom 3. zatražio sljedeće: za svakog od zaposlenika iz točke 2. zahtjeva moli navesti ime i prezime, zvanje (kako je upisano na diplomi/svjedodžbi/drugom dokumentu, rashode za tog radnika u ožujku 2019. godine (za svakog od radnika specificirati iznose zasebno za svaku od sljedećih stavki - place - 411, ostali rashodi za radnike - 412, doprinosi na place 413 i naknade troškova zaposlenima 423). Također je utvrđeno da je Hrvatska psihološka komora povodom dijela zahtjeva žalitelja pod točkom 3. donijela rješenje KLASA: UP/I-034-03/19-29/04, URBROJ: 251-375/02-05-19-3 od 1. srpnja 2019. godine, kojim je odbila zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj izjavio žalbu protiv citiranog rješenja, a o kojoj je odlučeno rješenjem Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/19-01/658, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 28. listopada 2019. godine, kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje i omogućen djelomičan pristup IP1 obrascima odnosno obračunima isplaćene plaće/naknade plaće, za mjesec ožujak 2019. godine za u izreci i obrazloženju pojedinačno imenovane zaposlenike prvostupanjskog tijela.
S obzirom da u citiranom rješenju Povjerenika za informiranje nije odlučeno o dostupnosti obračuna isplaćene plaće za mjesec ožujak 2019. godine, Obrasca IP1, Hrvatske psihološke komore, za radnicu ........., žalitelj je dana 29. studenoga 2019. godine podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije u kojem je zatražio da mu se dostavi navedeni obrazac.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je Hrvatska psihološka komora o zahtjevu za dopunu informacije žalitelja donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-034-03/19-29/04, URBROJ: 251-375/02-05-19-20 od 11. prosinca 2019. godine, kojim je zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3., iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona, smatrajući da je informacija na koju se odnosi predmetni zahtjev bila predmet rješavanja u žalbenom postupku u kojem je doneseno rješenje Povjerenika za informiranje po kojem je prvostupanjsko tijelo u potpunosti postupilo.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je u rješenju UP/II-008-07/19-01/658, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 28. listopada 2019. godine Povjerenik za informiranje djelomično odobrio pristup IP1 obrascima za ........., ........., ........., ........., ........., ........., i ........., po kojem je prvostupanjsko tijelo u potpunosti postupilo, a s obzirom da u istom rješenju nije navedeno da podnositelju zahtjeva treba dostaviti takav obrazac za ........., prvostupanjsko tijelo je odbilo njegov zahtjev za dopunu informacije.
U pogledu navoda iz obrazloženja osporenog rješenja ističe se da je u žalbenom postupku u predmetu KLASA: UP/II-008-07/19-01/658 Povjerenik za informiranje odlučivao u pogledu informacija koje su mu bile dostavljene kao informacije koje su predmet postupka odnosno u pogledu dostavljenih preslika obračuna isplaćenih plaća za mjesec ožujak 2019. godine, Obrazaca IP1, Hrvatske psihološke komore, za radnike ........., ........., ........., ........., ........., ........., i ........., a kako je to navedeno u izreci i obrazloženju rješenja UP/II-008-07/19-01/658, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 28. listopada 2019. godine.
Također se ističe da iz spisa predmeta u ovom žalbenom postupku, obzirom da je prvostupanjski spis u predmetu KLASA: UP/II-008-07/19-01/658 prije postupanja po rješenju Povjerenika za informiranje bio vraćen prvostupanjskom tijelu, nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li je informacija koja se traži predmetnim zahtjevom bila dostavljena Povjereniku za informiranje (pa omaškom o istoj nije odlučeno), ili ta informacija u tom postupku nije bila dostavljena omaškom prvostupanjskog tijela, pa je u žalbenom postupku odlučeno samo o onim informacijama koje su mu bile dostavljene. U svakom slučaju iz spisa predmeta je razvidno da o zatraženom IP1 obrascu koji se odnosi na ......... nije odlučeno u predmetu KLASA: UP/II-008-07/19-01/658, a što je vidljivo iz izreke i obrazloženja rješenja UP/II-008-07/19-01/658, URBROJ: 401-01/06-19-4 od 28. listopada 2019. godine.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno da se ne može prihvatiti argumentacija prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja te da navedeno rješenje treba poništiti.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
S obzirom da je u žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo povodom traženja iz akta KLASA: 008-04/20-01/1, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 8. siječnja 2020. godine dostavilo Povjereniku za informiranje informaciju koja je predmet traženja žalitelja iz zahtjeva za dopunu informacije, u žalbenom je postupku razmotreno da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji, a također i da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u konkretnom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
S obzirom da je iz sadržaja informacije koja je predmet postupka razvidno da se ista odnosi na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedene informacije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li zakonsko ograničenje pristupa informacijama.
Uvidom u dostavljeni Obrazac IP1 Hrvatske psihološke komore za radnicu ........., utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke zaposlenika tijela javne vlasti.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom IP1 obrascu, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženom podatku u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Hrvatske psihološke komore kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U pogledu Obrasca IP1 za zaposlenicu ......... u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, blagdanu, posebnim uvjetima rada, iznosu bruto plaće te iznosu drugih bruto primitaka isplaćenim od strane tijela javne vlasti.
Naime, razmatranjem sadržaja u zahtjevu tražene informacije, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup informaciji i to na način da je iz iste vidljivo o kojem se djelatniku tijela javne vlasti radi, datum izrade obračunske liste te iznos bruto plaće, kao i potvrda o drugim bruto primitcima, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer je navedena osoba bila plaćena za svoj rad te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je zatražena informacija neposredno vezana za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takva informacija, temeljem izričite zakonske odredbe, treba biti dostupna javnosti.
Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na obračunskoj listi za ........., Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točkama 1. 2, 3. i 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan