KLASA: UP/II-008-07/19-01/316
URBROJ: 401-01/10-20-3
Zagreb, 16. siječnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Matulja, ........., izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/I-032-02/19-03/3, URBROJ: 2170/1-01-01/2-19-2 od 13. ožujka 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/I-032-02/19-03/3, URBROJ: 2170/1-01-01/2-19-2 od 13. ožujka 2019. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio uvid u građevinsku dozvolu i ostalu građevinsku dokumentaciju o izgradnji obiteljske kuće ........., temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo da u konkretnom slučaju preteže potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev za uvid u spis predmeta, kao i zahtjev za pristupom informacijama, a koji se odnosio na građevinsku dokumentaciju u vezi izgradnje obiteljske kuće ......... Navodi da uznemiravanje i uništavanje njihove imovine od strane obitelji ......... traje preko 10 godina. Detaljno opisuje radnje koje je obitelj ......... počinila na štetu njihove imovine, te prilaže fotografije. Ističe da je nadležno državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv ......... zbog kaznenog djela oštećenja tuđe imovine, prijetnje i te nanošenje teških tjelesnih ozljeda u pokušaju. Također navodi da sumnja u legalnost pristupnog puta obitelji .......... Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. veljače 2019. godine tražio da mu se omogući uvid u građevinsku dozvolu i ostalu građevinsku dokumentaciju o izgradnji obiteljske kuće ......... iz Matulja, .........
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Člankom 115. stavkom 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, 153/13, 20/17) propisano je da su stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.
Nadalje, iz osporenog rješenja proizlazi da je žalitelj tražio uvid u spis građevinske dozvole, da su službenici Ispostave Opatija utvrdili da podnositelj nije stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole, iz kojeg razloga žalitelju nije omogućen uvid u spis predmeta, a što i sam žalitelj navodi u svojoj žalbi. Međutim, spisu predmeta Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Opatija, KLASA: 361-01/19-02/85 ne prileži rješenje kojim je odbijen zahtjev za uvid u spis predmeta (za što postoji obveza prvostupanjskog tijela sukladno članku 84. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku, („Narodne novine“, broj: 47/09), niti je razvidno je li žalitelj uložio žalbu protiv rješenja ukoliko je isto doneseno.
S obzirom da je žalitelj podnio i zahtjev za pristup informacijama tražeći građevinsku dokumentaciju vezano za izgradnju obiteljske kuće ........., valjalo je utvrditi može li se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelju omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom
Iz pobijanog rješenja, kao i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, u bitnom proizlazi da prevladava potreba zaštite osobnih podataka investitora i drugih stranaka u postupku izdavanja građevinske dozvole. Dalje se navodi da nekretnina na koju se odnosi građevinska dozvola nema obilježja javnog dobra, ne utječe na drugu nekretninu koja je javno dobro i ne ugrožava javnost, pa da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem pristupa navedenoj nekretnini.
Sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Dakle, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti korisnicima pristup informacijama od javnog značaja, dakle informacijama za koje prevladava javni interes da se učine dostupnim ne samo žalitelju, već i bilo kojoj trećoj osobi koja bi istu informaciju tražila.
Naime, prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.
U konkretnom slučaju, očito je da žalitelj ima određeni interes za traženom informacijom (a što je vidljivo iz njegove žalbe u kojoj se detaljno opisuju sporni odnosi s obitelji .........), međutim činjenica što žalitelj ima određeni interes za informacijom (radi potrebe vođenja postupka protiv obitelji .........), ne govori u prilog omogućavanju pristupa traženoj informaciji jer sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnici nisu dužni navoditi zbog čega traže pristup informaciji, niti se pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Činjenica da postoje sporni odnosi između žalitelja i obitelji ......... ukazuje na to da se radi o privatnopravnom odnosu, a žalitelj u svojoj žalbi ničim ne ukazuje koji bi bio javni interes (pored njegovog privatnog interesa) da se omogući pristup traženoj informaciji, odnosno zbog čega bi upravo navedenom privatnopravnom odnosu, odnosno informacijama koje su povezane uz njega, trebalo dati javni značaj.
Uvidom u građevinsku dozvolu koja je predmet postupka utvrđeno je da je ista izdana na zahtjev investitora fizičke osobe, te da ista sadrži ime i prezime, te adresu navedene fizičke osobe, kao i imena i prezimena te adrese drugih osoba koje su sudjelovale u postupku izdavanja građevinske dozvole.
Osim toga, iz obrazloženja osporenog rješenja, proizlazi da je investitor fizička vlasnik navedene nekretnine.
Uzimajući u obzir navedeno, ističe se sljedeće.
Budući da se radi o nekretnini u vlasništvu fizičke osobe, na čiji je zahtjev izdana građevinska dozvola, Povjerenik za informiranje, ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a sukladno ovlaštenju iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prihvaća navode prvostupanjskog tijela da se u konkretnom slučaju ne radi o nekretnini koja je javno dobro, niti utječe na nekretninu koja je javno dobro, odnosno da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedenu nekretninu, informacija koja je predmet postupka ne odnosi se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet), pa je očito da za traženu informaciju postoji isključivo žaliteljev osobni interes, koji je posebno naglašen vođenjem sporova protiv obitelji ........., a kako je to opisano u žalbi.
Što se tiče imena i prezimena i adresa fizičkih osoba koje su navedene u građevinskoj dozvoli, Povjerenik za informiranje smatra da bi omogućavanje pristupa istim predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.
Također se ističe da u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o djelomičnom omogućavanju pristupa informaciji (a koju prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir, što nije utjecalo na pravilnost prvostupanjske odluke), jer bi se omogućavanjem pristupa građevinskoj dozvoli na kojom bi se prekrila imena investitora fizičke osobe i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, kao i podataka o čestici na koju se dozvola odnosi (a koji također upućuju na određenu fizičku osobu) izgubio smisao davanja informacija.
Sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije moraju biti pravodobne, potpune i točne, a građevinska dozvola, iz koje nije moguće utvrditi na koju se nekretninu odnosi i na čiji je zahtjev izdana (zbog potrebe zaštite osobnih podataka), ne predstavlja potpunu i točnu informaciju u smislu navedene odredbe.
Dakle, zbog gore opisanog načela jednakosti, žalitelj ne može biti u povoljnijem položaju u odnosu na treće osobe koji bi tražile navedenu informaciju zbog činjenice da mu je poznato na koga se predmetna građevinska dozvola odnosi, jer primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba prekriti ime i prezime navedene osobe kao zaštićeni podatak, jer za isto prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Ako bi se prihvatio stav žalitelja da građevinska dozvola kao u ovom slučaju mora biti dostupna javnosti, tada bi se izgubio smisao uvida u spis predmeta, jer bi se primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama izbjegavalo dokazivanje svojstva stranke ili pravnog interesa za uvid u spis predmeta građevinske dozvole.
To bi značilo kršenje gore opisanog načela jednakosti, jer bi primjerice stranke u navedenom postupku morale dokazivati svoje svojstvo (npr. dostavom dokaza da su nositelji stvarnih prava na nekretnini), dok se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama isto ne bi trebalo dokazivati.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan